Konvencija o spre?avanju i kažnjavanju zlo?ina genocida iz 1948. godine

Konvencija o spre?avanju i kažnjavanju zlo?ina genocida iz 1948. godine

Konvencija o spre?avanju i kažnjavanju zlo?ina genocida je usvojens na Generalnoj skupstini Ujedinjenih nacija 9. decembra 1948. godine kao svoju 260. rezoluciju. Konvencija je stupila na snagu 12. januara 1951. godine. Konvencija definira pravno zna?enje genocida i njezino donošenje predstavljalo je kulminaciju višegodišnje kampanje pravnika Rafala Lemkina. Svim zemljama konvencija savjetuje da preveniraju i kazne aktivnosti koje bi se mogle opisati genocidom u ratu ali i u mirnodopskom vremenu.

Iako je Konvencija Ujedinjenih nacija o genocidu usvojena još 1948. godine, iskustvo 20. i 21. stolje?a pokazuje da sama normativna definicija nije bila dovoljna da sprije?i brojne masovne zlo?ine poput genocida u Srebrenici. Bosna i Hercegovina ima posebno mjesto u kontekstu primjene Konvencije o genocidu, koju je tadašnja FNRJ ratifikovala još 1950. godine, iako se termin ‘genocid’ u javnom prostoru po?eo frekventno koristiti tek po?etkom 1990-ih, nakon objavljivanja knjige Dedijera i Mileti?a 'Genocid nad Muslimanima'.

Prvu prakti?nu primjenu Konvencija dobija tek osnivanjem ICTY-a i ICTR-a, koji su donijeli prve presude za genocid – uklju?uju?i i presudu za genocid po?injen nad Bošnjacima. 

Posebno mjesto zauzimaju presude ICTY-a, njegovog Rezidualnog mehanizma, ali i nacionalnih sudova. Presuda Me?unarodnog suda pravde u Predmetu Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore iz 2007. godine predstavlja temeljni me?unarodni sudski akt jer je prvi put u historiji jedna država proglašena odgovornom za kršenje Konvencije jer nije sprije?ila genocid.