Intervju

NEOPHODNO STRATEŠKO ZAŽIVLJAVANJE JOŠ UVIJEK ZATIRANOG I POTISNUTOG IDENTITETA

 

Interview Melihe Pihura sa Emirom Ramićem za web magazin Bošnjaci.net

Bošnjaci.Net: Gospodine Ramiæu, da krenemo sa najvažnijim pitanjem; 26. februara Meðunarodni sud u Hagu izreæi æe presudu u Tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid. Šta KBSA i Bošnjaci Sjeverne Amerike, kao najveæi sufinansijeri troškova tužbe, oèekuju na kraju ovog historijskig procesa?

Emir RAMIÆ: Sjevernoamerièki Bošnjaci smatraju da æe graðani i država BiH dobiti Tužbu protiv država - agresora Srbije i Crne Gore, koje su izvršile agresiju, genocid i pljaèku na suverenu i meðunarodno priznatu državu, Republiku BiH. Mi æemo dobiti Tužbu, zahvaljujuæi faktima - na BiH je izvršena agresija, a isto tako srpsko-crnogorski agresor je poèinio genocid nad bošnjaèkim narodom. To je istina, a isto tako Pravda mora to napismeno dokazati, što jeste svrha Tužbe BiH pred meðunarodnim sudom pravde.
Karl Jaspers, istaknuti njemaèki sociolog i filozof, po završetku Drugog svjetskog rata, u vrijeme trajanja Nirnberškog procesa (1946.godina) izdao je knjigu \"Pitanje krivice\". Podijelio je odgovornost na moralnu kriviènu politièku i metafizièku. Njemaèki narod kada je shvatio šta se sve dešavalo prihvatio je tu knjigu kao neku bibliju proèišæenja nacije od zloèina i zloèinaca. Srbija i Crna Gora se jedino mogu proèistiti od zloèina pozitivnim ishodom Tužbe pred Meðunarodnom sudu pravde.
Svi punoljetni graðani uèestvuju u voðenju politike države i u tom smislu su za njena djela odgovorni. To što neko nije glasao ne znaèi da nije odgovoran. Imao je priliku da uèestvuje i jednako je odgovoran za to što radi država kao i neko ko glasa. Graðani Srbije i Crne Gore ovo trebaju imati u vidu.
Sudsko dokazivanje agresije i genocida, Srbija i Crna Gora moraju prihvatiti i platiti. Graðani Srbije i Crne Gore se trebaju osjeæati odgovornim za agresiju i genocid na BiH. Treba ih biti sramota.

Bošnjaci.Net: Kažete ‘Srbija i Crna Gora mora prihvatiti i platiti’, šta to podrazumijeva?

Emir RAMIÆ: Jednostavno, pozitivan ishod Tužbe, osim istine i pravde o zloèinu protiv èovjeènosti, je naplata materijalne štete za zloèin i moralnu satisfakciju za žrtve genocida. To je isto tako važan cilj. Agresorima se mora dati do znanja da se zloèinaèki iskorak prema suverenoj državi i nevinom narodu ne isplati, te se isti ne smije više ponoviti. Zato Srbija i Crna Gora trebaju da plaæaju narednih 50-tak i više godina i njihova djeca da plaæaju, u smislu opomene da se zloèin više ne rodi u bolesnim glavama. Jer jedini gori zloèin od ratnog zloèina je ponovni zloèin nad žrtvama genocida a tj. negiranje, podsmijavanje, ruganje… Neka se zloèinci zapitaju šta je stvarno ratni zloèin, šta to znaèi da neko siluje curice, žene, nane, da ti zakolje mater i sestru, da ti zakolje ili strijelja oca, brata, da ti popljaèka imovinu, da ti spali selo, grad, da te muèi u koncentracionim logorima smrti, da te nasilno tjera sa svoga ognjišta. Olahko se izgovaraju te rijeèi, jer zloèinci nisu svjesni njihovog znaèenja, bez pozitivnog ishoda Tužbe.
Da je samo jedna žena silovana, da je samo jedno dijete ubijeno, da je samo jedna porodica protjerana, da je samo jedan muškarac muèen u logoru u ime velikosrpskog projekta, dovoljno treba biti za Meðunarodni sud pravde u Haagu za utvrðivanje istine i pravde o agresiji i genocidu. Uvjeren sam da Meðunarodni sud ne može donijeti pogrešnu odluku.

Bošnjaci.Net: Mnogo je definicija koje se mogu dati KBSA mimo onog oèiglednog. Šta je to Kongres za politièke poèetnike?

Emir RAMIÆ: Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike je nezavisna, samostalna, nevladina, neprofitna organizacija sjevernoamerièkih Bošnjaka, Bosanaca i svih prijatelja demokratske, jedinstvene, suverene, prosperitetne države BiH, koji artikulira i predstavlja interese bošnjaèke zajednice Sjeverne Amerike i promovira sve pozitivne aspekte bošnjaèkog kulturnog nasljeða, bošnjaèke etike i bošnjaèkih vrijednosti života. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike je najjednostavnije kazano zajednièka kuæa svih Bošnjaka i Bosanaca Sjeverne Amerike, koji vole BiH, respektuju i èuvaju bošnjaèku duhovnu baštinu te pamte historiju da se ne bi preko njihovih leða opet ponovila. Kako je Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike nezavisan, jer odgovaramo samo našem èlanstvu i kako smo nestranaèka organizacija, lahko podržavamo sve demokratske procese kako one u Jugoistoènoj Evropi, koji imaju za cilj slobodnu, stabilnu i prosperitetnu regiju tako i one u interesu SAD i Kanade.

Bošnjaci.Net: Pošteno govoreæi, pojasnite mi zašto je Bošnjacima Sjeverne Amerike uopšte potreban KBSA?

Emir RAMIÆ: Vidite, bez svijesti o pripadnosti bošnjaèkom etnosu svaki Bošnjak - pojedinac, po dolasku u ovaj amerièki lonac za topljenje i kanadski kulturni mozaik se nalazi pred iskušenjima. Posebno iskušenjem gubitka svoga nacionalnog identiteta što ima višestruke negativne ljudske i egzistencijalne reperkusije.
Jednostavno, kljuèna je bila potreba. I to potreba razvoja svijesti o nacionalnoj posebnosti, što je sjevernoamerièke Bošnjake motiviralo da se udruže i izgrade nacionalnu instituciju koja æe èuvati i jaèati zajednièke bošnjaèke vrijednosti: naciju, vjeru, jezik, tradiciju, obièaje i kulturu, te osnovne vrijednosti ideje Bosne i bosanskog duha. Tako je roðen Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike.
Sjeverna Amerika je sva izgraðena od sistema. Sistema novca, politike, interesnih sfera, partijske polarizacije, vjere, etnièkih grupacija, rasnih asocijacija te kultnih organizacija. Svi se ti sistemi preklapaju jedni preko drugih, svakodnevno se uvezuju u nove mreže i na isti naèin se razvezuju stare mreže. Ukoliko želi da zaštiti vlastiti interes ovdje pojedinac mora da bude dio sistema. On ili ona još uvijek mogu da koegzistiraju, ali se ne èuju i ne vide.
Zato bi bez nacionalnih institucija Bošnjaci bili bezlièna amorfna masa koju svako može oblikovati po svome nahoðenju, po svojim potrebama i ciljevima, po svojim interesima. KBSA se tome organizovano suprostavlja. I zato je prvi kamen temeljac organiziranom, institucionalnom i stepenovanom nacionalnom organizovanju Bošnjaka na prostorima Sjeverne Amerike udaren sa osnivanjem KBSA. Ovaj rastuæi broj Bošnjaka u Sjevernoj Americi – pogotovu u posljednj e dvije decenije - propratio je i rast njihovih nacionalnih, patriotskih i vjerskih potreba i zahtjeva. Potrebe za odbranom i jaèanjem svih komponenti bošnjaèkog biæa i svih pozitivnih vrijednosti multidimenzionalnog bh. društva koji ih je odgojio i oformio kao individue ne mogu ostaviti KBSA po strani. Kako je KBSA jedinstven organizovan bošnjaèki štit od svih aspekata negativne asimilacije u Sjevernoj Americi, i kako KBSA predstavlja Bošnjake i u BiH, te u amerièkom i kanadskom društvu, to ni države u Sjevernoj Americi ne mogu ostaviti KBSA po strani. To je obaveza, ali i izazov na koji KBSA sa svim svojim intelektualnim potencijalima može kvalitetno odgovoriti, ali i prilika za koju se treba dodatno osposobiti daljom evolucijom ove relativno mlade bošnjaèke institucije u Sj. Americi.
Danas KBSA djeluje dvostruko: Prvo KBSA je brana unutar nacionalnih bošnjaèkih podjela i uslovno nazvano “mržnji” to jest neslaganja koje im zamagljuju um i otežavaju saradnju. A drugo, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike je avangardna snaga Bošnjaka u procesu oèuvanja i jaèanja bošnjaèkog biæa u Americi, te van i unutar države BiH.

Bošnjaci.Net: Kako æe Bošnjaci Sjeverne Amerike uspjeti u SAD i Kanadi? U stvari, šta je vaša preporuka za pravi put i progres Bošnjaka Sjeverne Amerike?

Emir RAMIÆ: Danas postoje samo dvije taèke moguæeg progresa Bošnjaka; prva, unutarbošnjaèki dijalog, ljudski, znanstveni, za koji je svaki onaj ko se humanim biæem krasi i, druga, sukob unutar bošnjaèkog biæa za što je svaki onaj u èijem tijelu animalna narav èuèi. U prvo KBSA može uložiti pamet, mudrost, razboritost, uvažavanje drugog i lijepu rijeè, a u drugo dovu: Bože! uputi ih, jer ne znaju!
Vidite, Željeli su nas prikazati ne onakvim kakvi jesmo, veæ kakve su nas trebali za metu. I danas smo svjedoci da oni najmoæniji i najglasniji nemaju hrabrosti da stvari nazovu pravim imenom. Zato KBSA ovdje širi istinu o Bošnjacima i BiH i zato je Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike jedini pravi put osvješèivanja sjevernoamerièkih Bošnjaka o nužnosti nastavka borbe za jedinstvenu, demokratsku, suverenu, samostalnu državu BiH i otvoreno, civilno društvo, na ekonomski najrazvijenijem prostoru na svijetu, gdje su anti-bosanski i anti-bošnjaèki lobi vrlo jaki.

Bošnjaci.Net: Recite nam nešto o “Susretima Bošnjaka”. Takav zadatak iziskuje veliku logistièku pripremu. Šta za vas predstavljaju ti godišnji susreti koje organizira KBSA?

Emir RAMIÆ: KBSA svake godine organizuje susrete sjevernoamerièkih Bošnjaka na kojima se reprezentatuje bošnjaèka kultura i tradicija, te najbolje vrijednosti ideje Bosne i bosanskog duha.
Susreti Bošnjaka su izvor energije našim dušama, koje se tokom tih susreta uzdižu na više nivoe i, kao neka vrsta hodoèašæa, ostavlja dobok trag u našim srcima, dušama i mislima. Život poprima smisao, a nijadan cilj se ne èini neostvarivim i teškim.
Ovi susreti smiruju i uèe, osvježavaju i motivišu sve one koji žive sa Islamom, bošnjaštvom i Bosnom u srcu.
Ovi susreti uèe nas da se ništa ne dešava preko noæi, da je život težak, ali da svoj život i sudbinu moramo uzeti u svoje ruke i sa vjerom ujednog Boga, uzdignute glave, koraèati u nove izazove tog istog života. Zajedno do kraja, to je naša sudbina!
Do sada susreti su održani u sedam sjevernoamerièkih gradova:
2000-Chicago
2001- New York
2002- Atlanta
2003- St. Louis
2004- Detroit
2005- Toronto
2006- Chicago
i Seattle koji su planirani za zadnji vikend u maju 2007.


Bošnjaci.Net: Kakvo je vaše mišljenje o politici koju vlada SAD i Kanade vodi spram BiH?

Emir RAMIÆ: U razgovoru sa predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova Kanade je bilo vidljivo da se još slijedi politika koju je bivši premijer Kanade Mulroney vodio, znaèi otvoreno pro-srpska. Mi smo konstatovali da Kanada ima važnu ulogu u meðunarodnoj zajednici, te zbog oèuvanja te uloge Kanada treba prvo da ispravi svoje grijehe iz prošlosti kad nije htjela priznati glas veæinskog izbornog bh. tijela, i kad se postavila na pogrešne stvari umjesto na principe demokracije i glasa naroda kojega je trebalo poštivati i braniti. Ukazali smo na èinjenicu da je u to kritièno doba Kanada bila voðena premijerom koji je dozvolio da se etnièki interesi iz njegove liène familije umiješaju u vanjsku politiku zemlje.
Porazno je da Vlada Kanade, nakon petnaest godina od agresije i genocida na BiH, još uvijek ima krive poglede. Kanada ima mnogo dobrih stvari koje može ponuditi u smislu normalizacije multikulturalne, multinacionalne, multivjerske i multijeziène države. Ali Kanada nema nacrt vanjske politike za državne veze s državom koja æe joj uskoro postati vojni partner u NATO paktu. Vrijeme je da se pripremi nacrt vanjske politike prema Bosni i Hercegovini kao buduæem partneru na mnogo nivou, ukljuèujiæi i NATO saradnju.

Bošnjaci.Net: Luis Mekenzi je vrela tema kako u BiH politici tako i za vladu Kanade. Kako komentarišete njegovo ponašanje spram jedine legitimne vlade RBiH i bošnjaèkog naroda tokom agresije na Bosnu?

Emir RAMIÆ: Ponašanje Luisa Mekenzija tokom i poslije agresije i genocida u Bosni i Hercegovini postavlja pravna, moralna i etièka pitanja, koja se ne svode samo na izjave o seksualnim zloèinima navodno poèinjenim u logorima silovanja.
Napori da se istraže ti navodi i zahtjevi podnešeni UN-a i vladi Kanade nisu imali rezultata, jer su UN i Kanada odbili da dostave MacKenzie-a pred tužitelje. Oni nisu htjeli pomisliti o skidanju njegovog UN imuniteta kako bi se propisno podvrgnuo pravnom procesu.
Sljedeæe navedeno je potrebno takoðe istražiti samostalno, ili u okviru navoda o seksualnim zloèinima:
MacKenzie je bio osloboðen svoje komande prije planiranog isteka roka. Iako to nije bilo javno komentirano u to vrijeme, MacKenzie-a su smatrali emocionalno nestabilnim i antagonistièno postavljenim prema vladi Bosne i Hercegovine i naroèito prema Bošnjacima. To mišljenje su imali generalovi civilni i vojni nadreðeni u UNPROFOR-u.
MacKenzie nije slijedio nalaze svoje vlastite istražne grupe kad je optužio vladu Bosne i Hercegovine da je granatirala svoje vlastite graðane na Markalama.
Po povratku u Sjevernu Ameriku, u augustu1992, MacKenzie je bio ukoren, jer je nosio plavu uniformu Ujedninjenih Nacija u pripremljenom medijskom napadu i baraži protiv vlade Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Nakon što se osvjedoèila MacKenzie-vim izjavama na CNN-u i drugim medijima, Bosna i Hercegovina je podnijela službenu tužbu UN-u i MacKenzie-u je bilo nareðeno da ne smije nositi plavu uniformu UN-a na sliènim medijskim priredbama jer više nije èlan UN misija.
U èlancima gospodina Roy Gutman-a, objavljenim u Newsday Magazine, iz New York-a, MacKenzie je priznao da su ga ultranacionalne srpske lobi grupe plaæale za njegove javne nastupe u kojima je govorio o dogaðajima u Bosni i Hercegovini. Ovo se, u najboljem sluèaju, može okarakterizirati kao neprimjerno i suprotno etièkim i moralnim temeljima njegove službene pozicije dok je bio u Bosni i Hercegovini.
MacKenzie je navodno zaprijetio ili veæ zapoèeo pravni èin protiv Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. S ovim su svi zahtjevi za imunitet postavljeni van svake sumnje jer MacKenzie ne može tražiti zaštitu od protjerivanja i/ili istraživanja za iste optužbe za koje on traži zadovoljštinu u kanadskom ili bilo kojem drugom sudu. MacKenzie je tako sam sebi ukinuo imunitet s navodima o lažnim izjavama o njemu i isto tako u smislu prijetnje sudskim procesom Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike.

 Bošnjaci.Net: Kakvo je vaše mišljenje o MKSJ?

Emir RAMIÆ: Smatram da situacija na podruèju bivše Jugoslavije predstavlja prijetnju meðunarodnom miru i bezbjednosti sve dok se ne privedu pred lice pravde osobe koje su odgovorne za zloèin. Rezolucijama 1503. i 1534. Savjet bezbjednosti OUN-a je pozvao MKSJ da poduzme sve moguæe mjere kako bi se sve istrage završile do 2004. godine, svi prvostepeni postupci do kraja 2008. godine i kako bi MKSJ svoj rad priveo do kraja 2010. godine. Nezamislivo je da MKSJ zatvori svoja vrata dok se Radovan Karadžiæ i Ratko Mladiæ nalaze na slobodi. Hapšenje Radovana Karadžiæa i Ratka Mladiæa je zajednièka odgovornost Srbije, manjeg bh entiteta i meðunarodnih vojnih snaga stacioniranih u BiH. MKSJ mora ispuniti svoju ulogu: kazniti zloèince, zadovoljiti žrtve pravdom i istinom, smiriti regiju; kao što je osnivaè, Vijeæe sigurnosti OUN predvidio. Odajuæi priznanje bivšim tužiteljima Rièard Goldstoun (Richard
Goldstone) i Luiz Arbur (Louise Arbour), koji su postavili temelje MKSJ, želim istaæi da tužiteljica Karla del Ponte (Carla del Ponte) treba ostati do kraja mandata MKSJ. Izgubilo se previše vremena na pripreme rada MKSJ, na podizanje optužnica, na uvjeravanje država da su se zakonski obavezale saraðivati, na potragu za optuženicima i na niže sluèajeve.Treba se odmah skoncentrisati na najviše rangirane osobe.

Bošnjaci.Net: Koje su osnovne djelatnosti KBSA?

Emir RAMIÆ: Osnovne djelatnosti KBSA su:
- afirmacija bošnjaèkog, bosanskog i islamskog identiteta amerièkih i kanadskih Bošnjaka;
- afirmacija multikulturnog, multivjerskog i multietnièkog identiteta BiH u amerièkom loncu za topljenje a.k.a. “Melting pot”-u i kanadskom kulturnom mozaiku;
- koordinacija djelovanja svih oblika bošnjaèkog i bh organizovanja u Sjevernoj Americi;
- podsticanje sjevernoamerièkih Bošnjaka za njihovu konstruktivnu aktivnost u amerièkom i kanadskom društvu;
- lobiranje za bošnjaèki i bosanski interes u amerièkom i kanadskom društvu;
- produkcija bošnjaèke i bosanske informativno-lobistièke mreže u smislu da se bošnjaèki i bosanski glas èuje i prepoznaje u amerièkom i kanadskom društvu.

Tako je KBSA danas jedinstven i organizovan glas amerièkih i kanadskih Bošnjaka koji je postao krovna organizacija bošnjaèke dijaspore Sjeverne Amerike.

Bošnjaci.Net: Koji su najèešæi problemi sa kojima su se Bošnjaci Sjeverne Amerike do sada najviše susretali, a koji su zahtijevali vašu pažnju?

Emir RAMIÆ: Ukratko asimilacija, kompleksi i bezglasnost. Zato je Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike izabrao put usmjeravanja Bošnjaka na liniji smanjenja opasnosti od asimilacije, i postao mjesto širenja bošnjaèkog glasa istine bez kompleksa i straha, prodorno i hrabro, tamo gdje treba i onako kako to treba. Decenijama su drugi Bošnjacima nametali, kroz raznorazne obrazovne i politièke sisteme, sumnju u vlastitu snagu i moguænosti. Na izvjestan naèin to traje i danas u BiH. Zato je Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike postao, opet od nužde i potrebe, mjesto oslobaðanja Bošnjaka od kompleksa nepovjerenja u vlastite snage i straha od drugih. Mi smo utrali put, ovdje u dijaspori Sjeverne Amerike, produkcije Bošnjaka kao naroda i nacije respektabilne snage. Ovdje Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike se zalaže za graðanske, kulturne, jezièke, nacionalne, socijalne i vjerske slobode i prava Bošnjaka gdje god žive. Na onima u domovini Bosni, èiji smo i mi znatan i bitan dio, jeste da nastave sa tim i takvim produktivnim i konstruktivnim radom .

Bošnjaci.Net: Zašto je èlanstvo u Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike neophodan faktor za prevazilaženje iskušenja gubitka vlastitog identiteta, koji ne mora biti jedino nacionalni per se, kako to mnogi još uvijek pogrešno interpretiraju?

Emir RAMIÆ: Pazite, bez svijesti o pripadnosti bošnjaèkom etnosu svaki Bošnjak - pojedinac, pa i Bosanac, po dolasku u amerièki lonac za topljenje i kanadski kulturni mozaik se nalazi pred iskušenjem gubitka svoga nacionalnog ili opæenito naslijeðenog identiteta što ima višestruke negativne ljudske i egzistencijalne reperkusije.
Potreba razvoja svijesti o nacionalnoj posebnosti, sjevernoamerièke Bošnjake je motivirala da se udruže i izgrade nacionalnu instituciju koja æe èuvati i jaèati zajednièke bošnjaèke vrijednosti: naciju, vjeru, jezik, tradiciju, obièaje i kulturu, te osnovne vrijednosti ideje Bosne i bosanskog duha. Iz te potrebe je roðen Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike. Kako rekoh bez nacionalnih institucija Bošnjaci su bezlièna amorfna masa koju svako može oblikovati po svome nahoðenju, po svojim potrebama i ciljevima, po svojim interesima, a kako te institucije u Bosni-Hercegovini nisu još kako treba ni zaživjele a veæ im podsjecaju krila, KBSA se morao organizovano suprostaviti ovim negativnim procesima. Tako je temeljac organiziranom, institucionalnom i stepenovanom nacionalnom organizovanju Bošnjaka na prostorima Sjeverne Amerike udaren sa KBSA. KBSA koja štiti sve svoje èlanove i njihove potrebe.

Bošnjaci.Net: Recite nam šta je to sve KBSA do sada uèinio?

Emir RAMIÆ: Pa bez hvaljenja postigli smo sljedeæe:

1.Najbolje vrijednosti multukulturnog, multietnièkog i multivjerskog života ideje Bosne i bosanskog duha predstavljeni, branjeni i jaèani u amerièkom Melting potu i kanadskom Kulturnom mozaiku.
2.Ekonomski, kulturni, nauèni potencijali, prirodna bogastva, turizam, kulinarstvo BiH predstavljeni u amerièkom i kanadskom društvu.
3.Nacionalno ime Bošnjak se upotrebljava u svim zvaniènim dokumentima Amerike i Kanade.
4.Bosanski jezik je priznat u Americi i Kanadi kao World Heritage Language.
5.U amerièkim i kanadskim javnim bibliotekama otvoreni odjeli za bosanski jezik. Radom KBSA doslo je do otvaranja vise od 20 škola bosanskog jezika u Sjevernoj Americi.
6.Rezolucija o genocidu u Srebrenici usvojena u americkom Senatu i Kongresu.
7.Izjava o genocidu u Srebrenici usvojena u kanadskom parlamentu.
8.Glas istine o genocidu i agresiji na Bošnjake i BiH se širio meðu Amerikancima i Kanaðanima.
9.Susreti sa više desetina ameièkih senatora, kongresmena i èlanova kanadskog parlamenta.
10.Inicijativa za formiranje kluba prijatelja BiH u amerièkom senatu i kongresu i kanadskom parlamentu.
11.KBSA je umjesto asimilacije nametnuo integraciju uz oèuvanje svih komponenti bošnjaèkog identiteta.
12.Svakodnevnim oglašavanjem na sve znaèajnije dogaðaje u vezi Bošnjaka i BiH, KBSA je postao prepoznatljiv bošnjaèki i bosanski glas, koji se sve više respektuje u amerièkom i kanadskom društvu, u matici BiH i u cijeloj dijaspori.
13.KBSA je inicirao formiranje: Omladinske organizacije Bošnjaka Sjeverne Amerike, Udruženja Žena Bošnjakinja Sjeverne Amerike, profesionalnih bošnjaèkih lobi grupa u Wašingtonu i Ottawi, Kulturne zajednice Bošnjaka Preporod u Sjevernoj Americi, Biznis organizacije Bošnjaka u Sjevernoj Americi, Humanitarne organaizacije Bošnjaka Sjeverne Amerike.
14. KBSA se posebno angažovao na pitanjima Ustavnih promjena u BiH, izmjena Izbornog zakona, Dvojnog državljanstva, Zakona o socijalnom i penzijskom osiguranju, zajednièkim nastavnim planovima i programima za dopunske škole bosanskog jezika, kreativnije bh diplomatiju i otvaranje institucija poèasnih konzula BiH u svim zemljama gdje ima više graðana BiH, nostrifikaciji diploma graðana BiH u dijaspori.

Bošnjaci.Net: A recite nam šta sve KBSA planira da uradi u buduænosti? Šta su konkretni koraci koje poduzimate?

Emir RAMIÆ: Pa zadatak oèuvanja bošnjaèkog identiteta je naš primarni objektiv. Zbog sistematski razvijane indiferentnosti bošnjaèkog naroda koja je prešla u posloviènu, teret oèuvanja bošnjaèkog identiteta u Sjevernoj Americi je pao na 5-6% onih svjesnijih i ponosnijih Bošnjaka, ali koji odraðuju vrlo uspješno ono što kod drugih naroda nekih 90% radi. Zato kažem uvijek da su Bošnjaci su narod malen po broju, ali velik po duhu. Ali se popravljamo, mi ovdje u Americi. Zapoèet proces bošnjaèkog osvješæenja, koji traje veæ punu deceniju u okviru manifestacije bošnjaèkih susreta, pod kišobranom Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, KBSA koristi za sadržaje koji redovno privlaæe i onih drugih 95% Bošnjaka koji trenutno nisu organizovani u ni jedan od oblika bošnjaèkog organizovanja. Npr. Na susretima u Èikagu imali smo 1600 okupljenih gostiju ali je broj zainteresovanih bio i veæi.
Kako KBSA konkretno radi na planu oèuvanja od negativne asimilacije sjevernoamerièkih Bošnjaka i jaèanja njihove pozitivne integracije i adekvatne prezentacije u amerièkom i kanadskom društvu, neki rezultati se veæ vide, ali nije dovoljno. Krenuli smo putem podizanja nivoa obrazovanja sjevernoamerièkih Bošnjaka jer smo primijetili na osnovu iskustava što je stepen obrazovanja Bošnjaka veæi, to je manja moguænost od negativne asimilacije. Neobrazovan i neformiran èovjek se prepušta svakojakim trendovima, neselektivnoj asimilaciji i prihvata sve što mu se nudi u sjevernoamerièkim društvima. Da se razumijemo, ja ne govorim samo o formalnom obrazovanju koje nude akademske institucije.
Dalje djelujemo putem podizanja nivoa bošnjaèke svijesti o potrebi ukljuèivanja Bošnjaka u njihove vjerske, nacionalne i patriotske organizacije. Jer što je stepen bošnjaèke svijesti o potrebi ukljuèivanja Bošnjaka u njihove vjerske, nacionalne i patriotske organizacije manji, to je stepen od njihove negativne asimilacije veæi. U tom smislu KBSA æe predložiti otvaranje posebnih specijalizovanih škola bosanskog jezika u kojima æe se mladi Bošnjaci obrazovati u smislu kako oèuvati bošnjaèku kulturu, tradiciju, duhovnost i jezik s jedne strane, dobivati najbolja znanja iz oblasti sekularnih nauka s druge strane, i na kraju na pojedinaènom planu odgojiti superiorne bošnjaèke pojedince, koji æe biti u stanju ponuditi najbolji model za integraciju Bošnjaka u amerièko i kanadsko društvo kao suvremenih Amerikanaca ili Kanaðana islamske vjerske tradicije bez ikakvih kompleksa i bez izmišljanja krivica.

Bošnjaci.Net: Dakle pripremate se da KBSA prepustite u ruke mlaðim generacijama Bošnjaka Amerikanaca i Bošnjaka Kanaðana. Recite nam nešto više o tome.

Emir RAMIÆ: Pa mi Živimo u dinamiènom vremenu u kome KBSA mora prihvatiti ritam bržih promjena nego što je to bilo ranije. Stoga KBSA želi produkovati superiorne bošnjaèke lidere koji æe bez kompleksa niže vrijednosti o pripadnosti manjinskoj naciji, ili u sluèaju Amerike manjinskoj vjerskoj grupaciji, voljeti svoje, cjeniti drugo, biti superiorni pojedinci-intelektualci, biti integrisanu u sve djelove amerièkog i kanadskog društva i sposobni da aktivno kreiraju buduènost amerièkog i kanadskog društva.
Bošnjaci.Net: Po vlastitom iskustvu znam da su Bošnjaci u Sjevernoj Americi nešto drugaèiji od Bošnjaka u Evropi – od Turske preko Njemaèke do Skandinavije. Zato je valjda vaš pristup nešto drugaèiji, dinamièniji i produktivniji?

Emir RAMIÆ: Vidite, kao što rekoh maloprije, Živimo u dinamiènom vremenu u kome KBSA mora prihvatiti ritam bržih promjena nego što je to bilo ranije. Iskustvo steèeno tokom dosadašnjeg rada KBSA poslužiæe nam da izvršimo potrebne promjene i potpunije odgovorimo na zahtjeve Bošnjaka u Sjevernoj Americi. U tom smislu KBSA æe ideju kongresa ponuditi svim oblicima bosanskohercegovaèkog organizovanja koji do sada nisu unutar KBSA a intenzivirati rad na proširenju svoje djelatnosti na kulturno umjetnièka društva, sportska društva, informativna glasila na podruèiju Sjeverne Amerike itd. Jer rastuæi broj Bošnjaka u dijaspori prati i rast njihovih individualnih, etnièkih, patriotskih i vjerskih potreba i zahtjeva podjednako spram države iz koje su potekli – Republike, odnosno Države Bosne-Hercegovine – te spram države u koju su da tako kažem dotekli – SAD i Kanadu. Potrebe za reafirmisanjem i jaèanjem svih komponenti bošnjaèkog biæa i svih pozitivnih vrijednosti multidimenzionalnog bh. društva i države u dijaspori je izazov na koji KBSA odgovara pravovremeno, efikasno, konstruktivno ali po potrebi i oštro i kritièki. Jer iako nismo dovoljno jaki kao organizacija i institucija da bi koristili amerièku krilaticu “moj glas je mehak, ali mi je zato politièka toljaga dovoljno tvrda”, postoje vrlo efikasni naèini, demokratski naèini u zemljama Sjeverne Amerike, kojima se može postiæi dosta toga.


Bošnjaci.net: Prije Izbora 2006 u DBiH a i šire, posebna pažnja je bila posveæena praæenju interesa i jaèe uloge dijaspore u transformaciji i tranziciji bh države i društva. Kako je Kongres odgovorio ovakvom razvoju dogaðaja?

Emir RAMIÆ: Pa mi smo inicirali taj process – prvo uèešæem KBSA u Svjetskom Savezu Dijaspore BiH – a danas otvaranjem procesa za formiranje Kongresa Bošnjaka svijeta{KBS}. Kongres Bošnjaka svijeta {KBS} kao meðunarodna neprofitna, nevladina i nestranaèka organizacija, ima za cilj okupljati i povezivati Bošnjake i bošnjaèke organizacije i zajednice izvan BiH i tako stvarati uvjete njihovoga uspješnijeg djelovanja za interese BiH i Bošnjaka. Kao I KBSA, KBS djeluje na prezentiranju i povezivanju svekolike bošnjaèke baštine, historije, kulture, tradicije, jezika i duhovnosti u velikoj porodici naroda svijeta. Istovrmeno prezentira najbolje vrijednosti multidimenzionalnog bosanskohercegovaèkog društva i države u prodici država svijeta. Kako BiH dijaspora godišnje unese nekoliko milijardi EURA u BiH, danas je ona veoma relevantan ekonomski faktor sa kojim Država mora raèunati.
Nadamo se da æe novi / stari izabrani predstavnici vlasi u Parlamentu posvetiti doliènu paznju praæenju realizacije zahtijeva KBSA. Taj zahtjev u pogledu jaèe uloge dijaspore u transformaciji i tranziciji bh države i društvase odnosi na sljedeæe: hitnom donošenju zakona o dijaspori, žitnom donošenju zakona o ministarstvu za dijasporu, koje mora biti u rukama bošnjaèkog predstavnika vlasti, da bi se dolièno zaštitili interesi ekonomski i politièki najugroženijeg segmenta bosanskohercegovaèkog društva – ratom i ekonomijom izgnanih Bošnjaka.
Dalje slijedi bolje ekonomsko, kulturno, nauèno i politièko uvezivanje dijaspore i matice. Postoji saradnja ali ona nije dovoljna, nije adekvatno organizovana i nije institucionalizirana na pravi naèin da bi zadovoljavajuæe odgovorila interesima DBiH.
Te konaèno KBSA se namjerava posebno aktivirati na tome da dijaspora postane jedna izborna jedinica, da naèin glasanja bude pojednostavljen, što æe biti od koristi ne samo za uvezivanje matice i dijaspore, veæ i za promjenu demografskog inžinjeringa produkovanog u agresiji i genocidu uz blangonaklonost nekada naivno-neobavještene a nekad informisano-nezainteresovane meðunarodne zajednice.

Bošnjaci.Net: KBSA nekada napadaju pojedinci da je nacionalistièka institucija. Iz svega iznesenog, èini mi se da se radi više o afirmaciji potisnutih i zanemarenih bošnjaèkih vrijednosti i bošnjaèkog duha, zatrpanog od 1906. ispod taloga raznoraznih –izama koji su prohujali sa bosanskim vihorom i hercegovaèkom burom, nego o agresivnom nametanju bošnjaèkog identiteta. Recite nam, šta je bošnjaštvo za KBSA?

Emir RAMIÆ: KBSA vidi Bošnjake kao samosvojni, politièko pravni i nacionalni subjekat sa historijskim i tradicijskim identitetom, sudbinski vezanim za Bosnu i Hercegovinu ma gdje Bošnjaci bili po bijelom svijetu. Do sada, ni jedna se bivša država koja je “vladala” Bosnom ne može pohvaliti da je poštovala ili uvažavala posebnost i nacionalne interese Bošnjaka. Od Osmanlija i transformacije Sultanata u Imperiju 1820., Bošnjacima se nametalo tursko nacionalno ime i jezik, što je bitno narušilo sklad koji je meðu njima vladao, otvorilo put za “turcifikaciju” Bošnjaka od strane agresivnih srpskih nacionalista i potiskivanje imena, kulture te jezika Bošnjaka. Preko Habsburške Monarhije i nesretnog zakona iz 1906, kada se zbog uskogrudih novèanih interesa kratkovidih i politièki neukih begova i uleme, okašnjelog pristiska Benjamina Kalaja odbija bosansko ime i jezik, ekonomska pozicija u modernizaciji Bosne i naivno baca strateško težište za izvanbosanski vjerski faktor moralno bankrotiranog Sultana mjesto za domaæu nacionalnu posebnost i nacionalni interes Bošnjaka, ni jedan drugi socijalni faktor koji je upravljao Bosnom i Balkanom nije poštovao našu nacionalna posebnost i nacionalne interese. A ponajmanje su Bošnjaci bili poštovani kao etnièka i konfesionalna grupa od svih drugih susjednih naroda. Primitivni vicevi o Bosancima su vam najbolji dokaz. Tako da je ovo što mi danas radimo nije “nacionalizam” nego strateško oživljavanje zamalo zatrtog vlastitog identiteta. A bez identiteta se ne može živjeti. Ako mi sami to ne uradimo, niko drugi za nas nece.

KBSA vidi Bošnjake kao samosvojni, politièko pravni i nacionalni subjekat sa historijskim i tradicijskim identitetom, sudbinski vezanog za Državu Bosnu i Hercegovinu.
2. KBSA buduænost Bošnjaka posmatra kroz suverenu, nezavisnu, cjelovitu, državu BiH i demokratski razvijeno civilno, otvoreno društvo u kojima æe nacionalna posebnost i nacionalni interesi Bošnjaka biti uvažavani i poštovani od svih drugih naroda.
3. Svaki pokušaj osporavanja suvereniteta, nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i cjelovitosti BiH ima nesagledive negativne posljedice za Bošnjake, ali i za: BiH, Balkan, Evropu i Svijet.
4. Unutarbošnjaèki dijalog i bošnjaèki dijalog sa drugim bh faktorima je najbolji modus bošnjaèkog preporoda.
5. KBSA æe se angažovati na produkciji osnovnih naèela bošnjaèke opstojnosti - nacionalni program. Za realizaciju nacionalnog programa potreban je politièki prostor. KBSA smatra da su osnovne polazne osnove bošnjaèkog nacionalnog programa:
- bošnjaèki nacionalni položaj je uslovljen bosanskohercegovaèkom posredovanošèu, jer je opstanak Bošnjaka kao nacije jedino moguæ sa maticom BiH,
- bošnjaèki nacionalni položaj je determiniran poimanjem BiH kao multikulturne, multivjerske, multietnièke i multicivilizacijske zajednice,
- zbog bosanskohercegovaèke ukorijenjenosti bošnjaèkog nacionalnog biæa, ideje o podjeli BiH ili ideje o jednonacionalnoj državi BiH su strane bošnjaèkom narodu.Bošnjaèka prevlast nad drugima je strana bošnjaèkom biæu i nametnuta je iz Srbije i Hrvatske,
- bošnjaèka nacionalna posebnost i ako evidentna, nije dovoljno rašèlanjena, nedovoljnim definisanjem bošnjaèkog odnosa prema vjeri, naciji i državi,
- KBSA vidi oèuvanje bošnjaèke nacionalnosti i duhovnosti kroz oèuvanje i jaèanje bh državnosti, jer samo država i njen aparat mogu efikasno zaštiti nacionalnu i duhovnu posebnost,
- KBSA smatra da bošnjaèka politika se mora izbaviti iz pasivne pozicije, stanja išèekivanja, samo odgovoranja na tuðe-èesto antibošnjaèke inicijative, prihvatanja rješenja iz vlastite nemoæi. Bošnjaèku politiku treba crpiti iz bošnjaèkog iskustva, iskustva države BiH i zajednièkih ciljeva bošnjaèke nacije,
- KBSA æe inicirati analizu bošnjaèkog stanja po mjerilima demokratskog zapada i uz poštovanje islamskog morala. Osnovni cilj analize je: produkovanje minimuma zajednièkih nacionalnih ciljeva za jaèanje ekonomskog i teritorijalnog identiteta Bošnjaka, jaèanja njihove svijesti i duha, te jaèanja njihove nacionalne, državotvorne i teritorijalne svijeti. Analiza treba dati odgovore na pitanja: kako promjeniti trenutnu dezorijentaciju Bošnjaka u njihovu orijentaciju u ime zaustavljanja razgradnje bošnjaèkog identiteta i kolektiviteta? Kako zaustaviti dijeljenje bošnjaèkog nacionalnog biæa po ideološkim, politièkim, socijalnim, interesnim, regionalnim i drugim vještaèki nametnutim razlikama, što to biæe svodi na suprostavljene, procentualno nebitne grupacije kojima je lakše manipulisati i vladati? Kako zaustaviti gubljenje pozicije politièkog faktora u BiH kod Bošnjaka, steklog u agresiji i genocidu?
- KBSA æe poraditi na produkciji istinske bošnjaèke inteligencije kao slobodne i samostalne u svome intelektualnom radu.

- KBSA æe poraditi na modeliranju bošnjaèkog politièkog establišmenta, ujedinjavanju istog, ubacivanju sviježih ljudi i ideja u isti.
RAD NA PLANU DRŽAVE BiH
1. KBSA vidi BiH kao poseban politièki entitet, kao zajednicu graðana i suverenih naroda.
2. KBSA vidi BiH i kao kulturnocivilizacijski svijetski unikat.
3. KBSA vidi BiH i kao historijsku formulu multikulturne, multivjerske i multunacionalne zajednice, kao svojevrsnog humanog i demokratskog rješenja egzistencije èovjeka i civilizacije.
4. KBSA se zalaže za BiH kao demokratsku, sekularnu, graðansku republiku, suverenih graðana i ravnopravnih naroda u kojoj vlada princip poštovanja razlilitosti i tolerancije kao jedini modus opstanka ideje Bosne i bosanskog duha. KBSA takoðe vidi BiH kao decentralizovanu državu sa širokom regionalnom i lokalnom upravom, uz oèuvanje osnovnih državnih prerogativa.
5. KBSA smatra da ustavni amandmani znaèe cementiranje RS i svojevrsnu nagradu za zloèin genocida na kojem je ta tvorevina nastala. KBSA je protiv RS jer ona ratni plijen zloèina i agresije na BiH i njene graðane. Dejtonska BiH je materijalizacija nemoguæeg, eksperimentalna država u globanom opticaju, nastala u grotlu globalizacije. Dejton joj se nudi kao akt bez povijesti koji ju je saèuvao za bezbroj moguænosti. Zato je dejtonska bh država antidržavna država u kojoj se odsutnost države tumaæi kao njena prisutnost, u kojoj je bh ljudski faktor prezasièen mitovima, strahom i unutrašnjom rasutošæu. To je država eksperiment, ideološki prazna država koja se održava paradoksom: branilac bosanskohercegovaèkog suvereniteta i teritorijalne ukupnosti dolazi izvana (meðunarodni faktor) a antisuverenitetske sile egzistiraju unutar ovog suvereniteta. Ovaj suverenitet bez teritorijalnosti ispostavlja se kao realni domet nekooperacije unutrašnjeg i vanjskog faktora. Od eksperimentalne države meðunarodne zajednice, od neizgovorene zemlje gdje su sve moguænosti širom otvorene, KBSA æe pokušati ponuditi alternativu postojeæem stanju, alternativu zasnovanu na bosanskom odgovoru u kome æe kulturna harmonija, kao simbol tradicijske Bosne ponovo kreirati ideju Bosne i bosanski duh.
6.Unutrašnje bh politièke snage još nisu u stanju samostalno voditi BiH. Bez snažnijeg pritiska visokog predstavnika mnoge stvari ne bi išle naprijed. KBSA smatra da je meðunarodna zajednica u moralnoj, politièkoj i svakoj drugoj obavezi da zajedno sa unutrašnjim bh faktorom izvede BiH na put evroatlanske integracije.
7.KBSA æe se suprostaviti svakodnevnim zahtijevima iz RS da se izvrši popis stanovništva, jer je to pokušaj legalizacije etnièkog èišæenja u ime pravljenja pozitivnog salda srpske genocidne politike.
8.KBSA æe inicirati plan poveèanog povratka u BiH.povratka

Vijesti: