Intervju

NAŠA NAJOBRAZOVANIJA DIJASPORA

 

Intervju novinarke Ajše Hadžimešić sa profesorom Emirom Ramićem za Preporod

 “Prema dostupnim podacima zavoda za statistiku u Kanadi i Sjedinjnim Državama, na ovom prostoru živi preko 350 000 građana BiH”, kaže u razgovoru za naš list na kraju svoje radne posjete BiH dr. Emir Ramić, predsjednik KBSA, profesor političkih nauka na McMaster Universitetu u Hamiltonu, veliki i hrabri Bošnjak iz Prijedora koji gotovo svu svoju energiju troši za dobrobit Bošnjaka i njihove matice.

Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike predstavlja najšire okupljanje i organiziranje Bošnjaka i njihovih organizacija u Sjedinjenim Državama i Kanadi. Upoznajte nas, molim Vas, s najvažnijim ciljevima i rezultatima rada KBSA.
- Konferencija Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) je krovna organizacija Bošnjaka u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Osnovana je 2000. godine u Chicagu sa dva osnovna cilja. Jedan je da zaštiti komponente bošnjačkog bića i da ih jača. Mi pod komponentama mislimo na našu vjeru islam i nacionalno biće koje podrazumijeva bošnjačku kulturu, historiju, bosanski jezik i bošnjačko - patriotski odnos prema Bosni i Hercegovini. To je sve jedan cilj. Drugi cilj je zalaganje Kongresa za građansku, demokratsku BiH u kojoj će svi narodi i građani biti ravnopravni.


Šta je Kongres najvažnije do sada uradio? Po nama, to je priznanje bosanskog jezika u Kanadi i Americi.Na osnovu tog priznanja ne samo da imamo ukupno 22 škole bosanskog jezika u 22 različita grada, nego smo u mogućnost i da otvaramo katedre za bosanski jezik pri američkim i kanadskim univerzitetima. Projekat se ostvaruje u Chicagu i Torontu. Na osnovu priznanja bosanskog jezika otvaramo i posebne odjele za bosanski jezik pri najvećim kanadskim bibliotekama. Tako u bibliotekama u Windsoru, Torontu i Misisagi već imamo odjel za naš jezik. Znači, u tri kanadska grada, u tri najveće kanadske biblioteke koje imaju više miliona čitalaca, postoji odjel za bosanski jezik. U Americi to imamo u Chicagu.

Slijedeći naš uspjeh se tiče imena Bošnjak. Uspjeli smo da se u svim zvaničnim američkim dokumentima upotrebljava nacionalno ime Bošnjak. Prije toga smo imali pravu zbrku: musliman sa veliko M, musliman sa malo m, bosanski musliman, Jugosloven, pa čak Srbin i Hrvat. Dakle, nije bilo mogućnosti izjašnjavanja. Sada je to moguće, što je potvrdio popis stanovništva u Kanadi prije tri mjeseca gdje je bila i rubriku za Bošnjak i rubriku za bosanski jezik. To je, priznaćete, veliki uspjeh.

Također, Rezolucija o Srebrenici je rezultat naših napora. Američki Kongres i Senat su tu Rezoluciju usvojili. Međunarodni sud pravde nije mogao pobiti to što su Američki kongres i Senat uradili. Kamo sreće da smo uspjeli napraviti takve rezolucije i za Prijedor i Sarajevo , gdje se desio genocid velikih razmjera. Nadalje, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike ima svoju stalnu aktivnost na planu lobiranja za bošnjački i BiH interes.

Koliko Bošnjaka živi u Kanadi i Sjedinjenim Državama?


- Prema dostupnim podacima Zavoda za statistiku Kanade i Sjedinjenih Američkih Država na ovim prostorima živi oko 350 000 građana BiH. Sant Luis je najbrojniji, sa 50 000 Bošnjaka. Ono što bih izdvojio je jedno posebno priznanje odlične saradnje Bošnjaka i vlasti u ovom gradu. U tu čast vlasti Sent Luisu su najavile da će jednom svom trgu dati ime Trg Bosne i Hercegovine. Također, u istom ovom gradu Bošnjacima je data mogućnost da u lokalnom listu besplatno na dvije srednje strane objavljuju informacije na bosanskom jeziku, što potvrđuje jednu izuzetnu saradnju Bošnjaka i vlasti tamo.

Kako se suprotstavljate asimilaciji? I, kako Bošnjaci ostaju Bošnjaci u američkom “Melting potu” i kanadskom “Kulturnom mozaiku”?


- To je veoma važno pitanje. Kongres ima zadatak pored nabrojanih ciljeva, da se odupre svim oblicima asimilacije. Smatramo da je došlo vrijeme da se Bošnjaci Sjeverne Amerike organizuju i odrede svoje potrebe i ciljeve u američkom “Melting potu”, kao američkom putu u multikulturalizam i “Kulturnom mozaiku”, kao kanadskom putu u multikulturalizam. Paralelno s tim zadatkom mi radimo na, da tako kažem, pozitivnoj integraciji. Znate šta to znači? To znači da Kongres razvija jednu kulturu kod sjevernoameričkih Bošnjaka koja ima krajnji cilj da prihvati sve ono dobro u američkom i kanadskom društvu. Treći zadatak je da, odupirući se asimilaciji a prihvatajući pozitivnu integraciju, sačuvamo naš identitet - naše duhovno i nacionalno biće. Da li se propušteno može ispraviti? Čujemo da je u Chicagu u pripremi ilmihal na engleskom jeziku, jer djeca ne mogu kvalitetno pratiti vjeronauku na bosanskom jeziku.
- Naravno, mi nismo završili svoj zadatak. Tu ima još mnogo posla da se uradi. Samo jedan mali dio toga je urađen oko škola bosanskog jezika. Istina je, mi imamo 22 škole bosanskog jezika. Imamo, recimo, oko 1000 učenika koji pohađaju te škole, ali to nije ni izdaleka broj koji je potreban, jer škole bosanskog jezika su, definitivno, najbolja mjesta za zaštitu bošnjačkog identiteta. Zašto? Zato što se tu uči i duhovnosti i vjeri, i bosanskom jezikiku, bošnjačkoj kulturi, historiji i tradiciji.  Postoji i niz drugih aktivnosti koji će KBSA raditi na ovom planu. Naša krajnja želja, možda ću to otkriti prvi put za čitaoce vašeg lista, jeste da napravimo škole koje neće biti dopunskog karaktera kao ove. Uzećemo pozitivan primjer sjevernoameričkih Jevreja koji su napravili svoje škole koje obrazuju mlade ljude u Sjevernoj Americi - sposobne da se poslije završetka tih škola ukljuće na bilo koji univerzitet u Americi i Kanadi, sposobne da uđu u političko – ekonomsko – kulturno - naučni menadžment američkog i kanadskog društva, A OČUVAJU SVOJ IDENTITET. To je naš cilj. Možda neki misle da je to ideal koji je nedostižan. Ali vjerujte da je dostižan, jer naš narod, čija je već treća gneracija na pomolu u Sjevernoj Americi, već postaje svjestan značaja rješavanja tog problema.

Među posljednjim inicijativama Kongresa je poziv vezan za projekat CIPS-ove lične karte, zbog, kako ste naveli, sprječavanja formalnog brisanja bh. dijaspore sa spiska građana njihove matice.


- Da. To je projekat koji ide zajedno sa Svjetskim savezom dijaspore. Radi se o vrlo značajnom programu. Mi moramo produkovati svijest kod građana BiH, koji žive u dijaspori, da moraju izaći na glasanje i glasati u mjestima odakle potiću. Ovaj program će donekle omogućiti realizaciju tog problema. Kažem namjerno donekle, jer tu treba stvari pojasniti. Naime, prije ovog programa mora se uraditi izmjena izbornog zakon. Izborni zakon je produkovan od strane političkih stranaka u BiH koje su bile prije izbora na vlasti. I znate šta se desilo. Te stranke su pobijedile u Federaciji BiH, a Bošnjaci su u RS-u ostali bez svog predstavnika. KBSA smatra da se ova stvar ne može tolerisati i da se moraju upotrijebiti sva demokratska sredstva da se to riješi. Imamo dva konkretna prijedloga. Jedan je da u procesu registracije i glasanja na sljedećim izborima ovlastimo diplomatsko konzularna predstavništva BiH u dijaspori da se može glasati u njihovim prostorijama. Zatim, u cilju olakšanja sistema glasanja zbog razasutosti bh. dijaspore - pogledajte samo prostranstva Australije i Sjeverne Amerike - predložili smo ministru vanjskih poslova, gospodinu Svenu Alkalaju, da, pored glasanja u diplomatsko konzularnim predstavništvima, imamo i ispostave tih predstavništava na mjestima gdje ima više od 10 000 građana BiH. I na kraju, naš najvažniji prijedlog - koji je, moram priznati, ovdje veoma dobro prihvaćen, kako od sredstava informisanja, tako i od političkih subjekata – je On Line glasanje. Mi smo to preuzeli od Slovenije koja je time povećala procenat izlaska na izbore za više od 40 posto. Zamislite koji bi to uspjeh bio za nas da 40 posto građana BiH u dijaspori animiramo na glasanje. Recimo da ih je milion – to bi značilo 400 000 novih glasova. Dobili smo uvjeravanja nadležnih političkih subjekata u BiH da će to uraditi.

Bošnjacima po zlu poznati general Luis Mekenzi je iz Kanade. Ima li nade da će zločini ovog predstavnika UN-a, naročito oni vezani za zločin silovanja Bošnjakinja u logoru Sonja, biti procesuirani? Dokle je, uopće, došao slučaj Mekenzi?


- Tri godine traje istraživanje KBSA po pitanju zločina koje je počinio general Luis Mekenzi. To nije samo naše istraživanje. KBSA komunicira sa nadležnim komisijama pri UN-u koje su nadležne za takve slučajeve, kao i sa nadležnim političkim organima u Kanadi. Pitali ste šta je najaktuelnije. Najaktuelnije je da je general Mekenzi najavio tužbu protiv Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i protiv njegovog trenutnog predsjednika.
Vi ste inicijator te tužbe?
- Jeste, ja sam inicijator čitave korespodencije istraživanja i na kraju krajeva i tužbe. KBSA ima dokaze zločinačkog djelovanja generala Luisa Mekenzija u logoru Sonja. Radi se o jednom od najtežih oblika zločina – zločina nad ženom Bošnjakinjom – zločina silovanja. Po meni, tu se radi o najtežem obliku zločina protiv čovječnosti - protiv žene, koji zaslužuje najtežu kaznu. Pored toga, imamo dokaze o pristrasnom djelovanju generala Mekenzija tokom komandovanja snagama UN-a u BiH. Radi se o dokazima koji dolaze od pretpostavljenih generala Luisa Mekenzija, njegovih nadređenih, dakle, ljudi koji su bili u UNPROFOR-u i u UN –u i koji su ga , ustvari, i povukli. Vi znate da je on povučen iz BiH, jer je pristrasno sarađivao s agresorom. Pristrasno je sarađivao sa Srbima. Može se slobodno reći: radio je sa njima. Zamislite – čelnik mirovnih snaga UN-a, podvlačim ovo mirovnih snaga, došao u BiH da pokuša da napravi mir, da na neki način zaustavi agresiju i genocid, a on učestvuje u njemu. KBSA će na tom slučaju i dalje raditi. Mi nećemo stati.
U jednoj pisanoj korespondenciji sa mnom od generala Mekenzija smo dobili najavu tužbe protiv nas. Poznati kanadski i američki advokati su se odazvali da će bez nadoknade zastupati interese KBSA u slučaju da dođe do te tužbe. KBSA je, kao što znate, tražio da se skine imunitet generalu Mekenziju kako bi mogao da dođe u BiH, jer je i tužilaštvo BiH pokrenulo sličan postupak. Dakle, mi smo to podržali i smatramo da mu se treba skinuti imunitet i da on treba biti suđen u BiH.

Poznata je vaša bezrezervna podrška Haškom tribunalu, kao i tužbi BiH protiv SCG.


- Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Hagu je izuzetno značajan. Znate to je jedna institucija formirana od strane Ujedinjenih naroda koja može da doprinese produkciji istine i pravde u BiH bez koje nema pomirenja. Imajući to u vidu, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike od samog početka osnivanja Tribunala u Hagu podržava rad ovog suda, kao i rad naših zastupnika u radu sa tim sudom. Podržavamo i rad tužilaca Tribunala u Hagu. Mi ne možemo govoriti o vraćanju multidimenzionalnog, historijski starog hiljadu godina, tkiva države i društva u BiH ako jasno i precizno ne kažemo da je u BiH izvršena agresija na tada nezavisnu, slobodnu i demokratsku državu BiH, a da je nad Bošnjacima, najmnogobrojnijim narodom nezavisne i slobodne države izvršen genocid. Bez obzira na odluku Međunarodnog suda pravde, dakle tog drugog suda u Hagu, koji to nije imao u vidu, i koji je ustvari prekršio odluke Tribunala u Hagu, po pitanju genocida, posebno genocida u Prijedoru (u slučaju Tadić). KBSA će, međutim, sada još snažnije podržavati rad Tribunala. Smatramo, ukoliko Tribunal u Hagu u narednih svojih nekoliko desetina tužbi dokaže da je izvršen genocid - pojedinaćni genocid kako oni to kažu, onda će posao da se poslije 10 godina ponovo pojavimo sa jednom novom tužbom pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu biti olakšan – da dokažemo, definitivno, da je u BiH izvršen genocid, a ne samo u Srebrenici. Podržavamo rad tog suda. Podržavamo rad našeg Ureda za odnose sa Haškim tribunalom. U našim razgovorima sa političkim predstavnicima u BiH mi smo insistirali da se, kako Bošnjačkom uredu u Hagu, tako i kompletnom Haškom tribunalu i odavde iz Sarajeva da veći značaj, jer, znate, prateći sredstva informisanja tokom mog boravka ovdje, vidio sam državni organi BiH ne pridaju dovoljno značaj radu Tribunala i našeg Ureda u Hagu. Dobili smo uvjeravanje od određenog broja političkih subjekata u BiH, da će se ta stvar ispraviti, da će BiH, odnosno bolje reći određeni politički bošnjački subjekti, bolje sarađivati na tom planu.


Ima li islamofobija utjecaj na odnose prema Bošnjacima u Kanadi i Sjevernoj Americi?


- Mi kao muslimani iz BiH, a koji trenutno radimo i živimo u Sjevernoj Americi, neki će u njoj zauvijek ostati – nemamo nikakvih problema što se tiče odnosa Amerike i Kanade prema nama. Ima, vjerovatno, više razloga za to. Ja smatram da je najvažniji razlog sam društveni sistem: američki koji se zove Melting pot i kanadski Kulturni mozaik. Oba sistema, bez obzira što je u Sjedinjenim Državama prednost data produkciji Amerikanaca kao nacije, a u Kanadi se daje mogućnost da vaše nacionalno biće opstane onakvo kakvo jeste, bez obzira što Amerika hoće da vas samelje - Melting pot u doslovnom jeziku to i znači - dopušteno vam je da imate slobodno ispoljavanje svoje vjere. Dopušteno vam je da imate mogućnost produkcije svojih nacionalnih, kulturnih, naučnih organizacija bez ikakvih problema. U Kanadi to ide još lakše. Kanada čak dotira, daje vam sredstva da se vjerski i nacionalno organizujete. Tako da tu zaista nema nikakvih problema. Zahvaljujući takvom odnosu Amerike i Kanade mi smo i uspjeli da osnujemo toliki broj džemata, da osnujemo više od 20 koordinacija Kongresa, da imamo 22 škole bosanskog jezika, da imamo niz vjersko nacionalnih kulturnih institucija u kojima pokušavamo okupiti što veći broj naših ljudi.
Također mi nemamo problema da iznesemo svoje slobodno mišljenje bez obzira kakvo ono bilo – da li im se ono svidjelo ili ne. Znate, htjeli mi to priznati ili ne, jedna stvar je istina: Amerika i Kanada su demokratske države, demokratske u smislu da vam pružaju šansu da kažete ono što mislite, a da za to nećete imati problema. Vjerujte, ja sam bio u situaciji da u BiH imam više problema kada iznesem svoj demokratski stav. U Kanadi i Sjedinjenim Državama nikada nisam imao te probleme. Znači kada je riječ o položaju nas kao muslimana direktno ću odgovoriti na vaše pitanje: Ja lično smatram da mi u Kanadi i Sjedinjenim Državama nemamo problema.

Kakva je vaša komunikacija sa zvaničnim predstavnicima BiH u Sjevernoj Americi i Kanadi? Imate li njihovo razumijevanje i njihovu podršku u realizaciji vaših ciljeva, s obzirom da je KBSA krovna organizacija Bošnjaka na tim prostorima.?


- KBSA u procesu djelovanja ima redovnu obavezu da, najmanje jednom godišnje, posjeti sva konzularna predstavništva BiH. U Sjevernoj Americi imamo Ambasada BiH u Ottawi, glavnom gradu Kanade, Ambasadu BiH u Washingtonu, Misiju BiH pri UN i Konzulat BiH u Chicagu. Ono što se generalno može zaključiti to je da se, u posljednje vrijeme, diplomatsko konzularna predstavništva bude iz sna, sna u kome se definitivno malo radilo. Međutim, te stvari se pomiću i mogu vam reći da, čak, postoje stvari sa kojima je KBSA zadovoljan.
Napomenuo bih, da smo tokom posjete Misiji BiH pri UN i ambasadoru Milošu Prici, jasno i veoma precizno izrazili negodovanje KBSA zbog njegove izjave u kojoj je tražio oslobađanje Biljane Plavšić iz zatvora. U oči sam mu rekao da taj gest šteti interesima države BiH, a posebno bošnjačkom narodu. On je rekao da je svjestan toga, ali da se radi o “njegovom privatnom gestu, jer je Biljana Plavšić njegov veliki prijatelj. Bio je predsjednik njenog kabineta i osjećao je “moralnu obavezu” da to uradi”?! Skrenuta mu je pažnja da se u funkciji koju on obavlja ne može tako raditi.
Tokom posjete Misiji UN slučajno smo došli do saznanja da se u UN-u koristi više od 100 različitih jezika u konverzaciji. Ranije sam naveo da je bosanski jezik priznat u Americi. Međutim, on nije priznat u UN-u. Zbog toga smo mi odmah intervenirali i na licu mjesta smo gospodinu Milošu Prici dali do znanja da ćemo se aktivirati na tome i aktivirali smo se. Poslali smo dopis i mogu vam reći da je gospodin Prica u ovom domenu pokazao pozitivne znake saradnje. Rekao je da će u kratkom vremenskom periodu taj problem biti riješen. Što se tiče Ambasade BiH u Ottawi – tamo smo imali susret s ambasadorom Mišićem i zamjenikom Džidićem. Prije dolaska g. Mišića nismo uspjeli uspostaviti saradnju s Ambasadom u Ottawi zbog toga što tadašnji ambasador Vjekoslav Domljanin nije priznavao KBSA kao krovnu organizaciju Bošnjaka. Poslije dolaska ambasadora Mišića stvar se popravila. Tokom nedavne posjete smo se dogovorili da ambasada inicira nekoliko sporazuma između Kanade i BiH. Jedan od njih je posebno zanačajnog za naše građane – bilateralni sporazum o penzijsko - socijalnom osiguranju. Također, tu su bilateralni sporazum između Kanade i BiH u oblasti nostrifikacije diploma, u oblasti zaštite investicija itd.
Što se tiče Ambasade u Washingtonu, imamo saradnju na zavidnom nivou sa ambasadorom Biserom Turković, kao i sa kompletnim osobljem. Ambasador dolazi na sve značajne pozive KBSA i imajući u obzir, zaista, tešku ekonomsku situaciju ambasade, možemo reći da je to jedan primjer kako se predstavnik BiH treba odnositi prema krovnim organizacijama njenih naroda. Istina i ta saradnja može biti bolja, jer se radi o ambasadi koja se nalazi u centru svjetske politike. I na kraju Konzulat u Chicago koga planiramo uskoro posjetiti. Mogu reći da smo dobili kritike određenog broja građana BiH za rad tog konzulata. Vidjećemo kada odemo tamo u ćemu je problem i šta možemo zajedno da uradimo na tom planu.

Tri su temeljne vrijednosti BiH:

Država BiH, građani – državljani kojima je ovladala svijest da je BiH njihova domovina i bosanskohercegovačko društvo. Prva vrijednost, država , ima značaj međunarodnopravnog subjekta. Druga vrijednost, vrijednost građanina Bosanca, kao političkog naroda, jeste da nam je BiH jedina naša, matična domovina. Vrijednost bosanskog društva - multikulturnog, multivjerskog i multinacionalnog , odbranjeno je odbranom Bosne i Hercegovine.

 Odnos sa Islamskom zajednicom Bošnjaka u Sjevernoj Americi ste nazvali bratskim odnosom.


- Apsolutno. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike ima izvanrednu saradnju sa Islamskom zajednicom Bošnjaka Sjeverne Amerike i mi se nadopunjavamo u svom radu. IZ radi na jačanju duhovnog bića Bošnjaka, a Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike na jačanju nacionalnog bića Bošnjaka koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.
Možda je ovo jedan primjer kako treba da se dejstvuje, da tako kažem, i radi u dijaspori. KBSA ima izvanrednu saradnju sa IZ Sjeverne Amerike. Međutim da ne bi bilo zabune za vaše čitaoce. Radi se o dvije zasebne organizacije, zasebno registrirane, sa zasebnim ciljevima. IZ Bošnjaka Sjeverne Amerike, skraćeno IABNA, ima isključivo cilj duhovno očuvanje i jačanje bošnjačke komponente, dakle islama. A KBSA je nacionalna organizacija Bošnjaka koja ima cilj zaštitu i očuvanje komponenti bošnjačkog nacionalnog bića i onoga svega što sam prije rekao. Iako se radi o, da tako kažem, organizacijama sa različitim ciljevima, mi se zaista dobro dopunjavamo u našem djelovanju, jer je nemoguće odvojiti jedinstveno nacionalno biće – to je jedna cjelina. U posebno značajnim ili kritičnim momentima po bošnjačko nacionalno biće izlazimo sa zajedničkim saopćenjima kako smo imali povodom nemilog slučaja u Salt Lake City, kada je jedan Bošnjak ubio nekoliko Amerikanaca. Gradonačelnik Anderson nam se nakon toga obratio i reako da je zahvaljujući tome dobio bolju sliku o Bošnjacima - nije dakle izjednačio sve Bošnjake s tim zločinom koji se tamo desio.
Bošnjaci u Salt Lake City nisu imali organiziran džemat niti koordinaciju sa KBSA-om?
- Nisu. Sada će biti otvoren proces produkcije džemata u Salt Lake City . Nije ga bilo do sada. I vidite i po tome da to može biti razlog takvog događaja. Tamo gdje nemate organiziranu snagu, gdje nemate džemat, gdje nemate koordinaciju Kongresa, takve stvari se mogu desiti. Tamo gdje čovjeka na Zapadu prepustite ulici javljaju se problemi.
Kakva je saradnja KBSA sa Rijasetom IZ BiH?
- Ja sam član Upravnog odbora Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike i predsjednik KBSA. Želim da istaknem da je naša saradnje, po obje ove funkcije, sa Rijasetom IZ BiH i reisu-l-ulemom dr. Mustafom Cerićem izuzetno dobra. Po određenim pitanjima imamo i redovne konsultacije, tako da možemo reći da ova saradnja samo treba da se nastavi.
Približava se ovogodišnji susret Bošnjaka Sjeverne Amerike.
- Da. Po prvi put će se održati na zapadnoj obali Pacifika. Dvanaesti susret Bošnjaka Sjeverne Amerike je zakazan za period od 25 – 29. maja ove godine u Seattle . Glavni gosti će biti reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić, bošnjački član Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić i Bakir Izetbegović. Posebno bih izdvojio, kao najvažniji dio samog programa - najveći mevlud u Sjevernoj Americi koji će voditi više od 20 imama. Zatim, veliki okrugli sto “100 kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike”, će ići pod nazivom “ Bošnjačko nacionalno pitanje: da ili ne”. Na njemu će učestvovati i nekoliko značajnih naučnih radnika iz Sjeverne Amerike. Planirano je održavanje skupštine KBSA, kao i skupštine IZ Bošnjaka Sjeverne Amerike. Održače se i najveći fudbalski turnir u Sjevernoj Americi, poznat pod imenom “Kongres Cup”. I na kraju kongresno veče, kao najvažnija kulturna manifestacija, koja će biti zaokružena koncertom Al Dina.

Čita li se Preporod u Sjevernoj Americi?

- Da, Preporod se čita u Sjevernoj Americi. Prije nekoliko mjeseci smo imali podlistak u Preporodu, koji je bio vezan za život Bošnjaka u Sjevernoj Americi. Nažalost, iz određenih razloga, o kojima sam upravo razgovarao sa glavnim i odgovornim urednikom Preporoda, to se ugasilo. Smatram potrebnim da se određeni oblik saradnje nastavi, jer je veoma važno, kako da se Preporod čita, tako i da se u Preporodu nađu informacije o bošnjačkoj dijaspori, jer je to, da tako kažem, ne samo najbrojnija dijaspora Bošnjaka u svijetu, nego je to i najobrazovanija dijaspora u svijetu. Na kraju krajeva to je dijaspora koja može mnogo da doprinese očuvanju bošnjačkog bića i jačanju veza između Amerike, Kanade i BiH. Stavićemo to na dnevni red skupštine IZ Bošnjaka Sjeverne Amerike u Seattle i pokušaćemo naći jedan novi modus da to još više unaprijedimo. U svakom slučaju Preporod se mnogo čita po džematima, njegove informacije su jako cijenjene i mogu slobodno reći da je ono što radi Preporod veoma važno za Bošnjake koji žive u Sjevernoj Americi, kao i za sve Bošnjake uopće.

Vijesti: