Intervju

OVAJ SVIJET MI NISMO NASLIJEDILI OD SVOJIH PREDAKA, VEĆ SMO GA POSUDILI OD SVOJIH POTOMAKA

 

Intervju profesora Bedrudina Gušića sa profesorom Emirom Ramićem sa web magazin Orbus i web magazin Ferhadija

KBSA je umjesto asimilacije nametnuo integraciju uz očuvanje svih komponenti bošnjačkog identiteta......Ono do čega sam došao jeste između 30 i 50 hiljada kanadskih Bošnjaka i između 250 i 300 hiljada američkih Bošnjaka..... Više od 80 procenata današnje populacije Bošnjaka u Sjevernoj Americi je došla u toku i neposredno poslije agresije i genocida u BiH. Zbog tih Bošnjaka je osnovan KBSA kao jedinstven i organizovan glas američkih i kanadskih Bošnjaka, kao njihova krovna organizacija...... Istovremeno KBSA je i brana unutarnacionalnim bošnjačkim podjelama i mržnjama koje zamagljivaju um.......Bošnjaci su narod malen po broju, ali velik po duhu.......Svaki pokušaj osporavanja suvereniteta, nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i cjelovitosti BiH ima nesagledive negativne posljedice za Bošnjake, ali i za: BiH, Balkan, Evropu i Svijet.......Zato je dejtonska bh država antidržavna država u kojoj se odsutnost države tumači kao njena prisutnost, u kojoj je bh ljudski faktor prezasićen mitovima, strahom i unutrašnjom rasutošću. To je država eksperiment, ideološki prazna država.....U člancima gospodina Roy Gutman-a, objavljenim u Newsday Magazine, iz New York-a, MacKenzie je priznao da su ga ultranacionalne srpske lobi grupe plaćale za njegove javne nastupe u kojima je govorio o događajima u Bosni i Hercegovini....KBSA će nastaviti sa aktivnostima oko uvjeravanja Ureda državnog tužioca u Sarajevu da istraži navedene navode, i podnese zahtjev za bilo koje postupke koji se smatraju opravdanim i primjernim pred Sudom u Bosni i Hercegovini. MacKenzie je navodno zaprijetio ili već započeo pravni čin protiv Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. S ovim su svi zahtjevi za imunitet postavljeni van svake sumnje jer MacKenzie ne može tražiti zaštitu od protjerivanja i/ili istraživanja za iste optužbe za koje on traži zadovoljštinu u kanadskom ili bilo kojem drugom sudu. MacKenzie je tako sam sebi ukinuo imunitet s navodima o lažnim izjavama o njemu i isto tako u smislu prijetnje sudskim procesom KBSA....KBSA je sarađivao sa SSDBIH na nekoliko zajedničkih projekata. Ja smatram da ta saradnja može biti još mnogo bolja.... Bošnjačka djeca trebaju znati istinu o agresiji i genocidu. Bošnjačka djeca se trebaju osposobiti za stalno traganje za istinom, ne u ime osvete, već u ime pravde.


Koji su, u najkraćem, pravci djelovanja KBSA?

Prof. RAMIĆ: Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike je nezavisna, samostalna, nevladina, neprofitna organizacija sjevernoameričkih Bošnjaka i svih prijatelja demokratske, jedinstvene, suverene, prosperitetne, slobodne države BiH, koji artikulira i predstavlja interese bošnjačke zajednice Sjeverne Amerike i promovira sve pozitivne aspekte bošnjačkog kulturnog naslijeđa, bošnjačke etike i bošnjačkih vrijednosti života i sve pozitivne aspekte Bosne i Hercegovine.

Osnovne djelatnosti KBSA su: afirmacija bošnjačkog, bosanskog i islamskog identiteta američkih i kanadskih Bošnjaka; afirmacija multikulturnog, multivjerskog i multietničkog identiteta BiH u američkom Melting potu i kanadskom Kulturnom mozaiku; koordinacija djelovanja svih oblika bošnjačkog i bh organizovanja u Sjevernoj Americi; podsticanje sjevernoameričkih Bošnjaka za njihovu konstruktivnu aktivnost u američkom i kanadskom društvu; lobiranje za bošnjački i bosanski interes u američkom i kanadskom društvu; produkcija bošnjačke i bosanske informativno-lobističke mreže u smislu da se bošnjački i bosanski glas čuje i prepoznaje u američkom i kanadskom društvu.

Šta je KBSA do sada uradio?

Najbolje vrijednosti multikulturnog, multietničkog i multivjerskog života ideje Bosne i bosanskog duha predstavljeni, branjeni i jačani u američkom Melting potu i kanadskom Kulturnom mozaiku; ekonomski, kulturni, naučni potencijali, prirodna bogatstva, turizam, kulinarstvo BiH predstavljeni u američkom i kanadskom društvu; nacionalno ime Bošnjak se upotrebljava u svim zvaničnim dokumentima Amerike i Kanade; bosanski jezik je priznat u Americi i Kanadi kao «World Heritage Language»; u američkim i kanadskim javnim bibliotekama otvoreni odjeli za bosanski jezik; otvoreno je više od 20 škola bosanskog jezika u Sjevernoj Americi; rezolucija o genocidu u Srebrenici usvojena u američkom Senatu i Kongresu; izjava o genocidu u Srebrenici usvojena u kanadskom parlamentu; glas istine o genocidu i agresiji na Bošnjake i BiH se širio među Amerikancima i Kanađanima; susreti sa više desetina američkih senatora, kongresmena i članova kanadskog parlamenta; inicijativa za formiranje kluba prijatelja BiH u američkom senatu i kongresu i kanadskom parlamentu.

KBSA je umjesto asimilacije nametnuo integraciju uz očuvanje svih komponenti bošnjačkog identiteta. Svakodnevnim oglašavanjem na sve značajnije događaje u vezi Bošnjaka i BiH, KBSA je postao prepoznatljiv bošnjački i bosanski glas, koji se sve više respektuje u američkom i kanadskom društvu, u matici BiH i u cijeloj dijaspori. KBSA je inicirao formiranje: Omladinske organizacije Bošnjaka Sjeverne Amerike, Udruženja Žena Bošnjakinja Sjeverne Amerike, profesionalnih bošnjačkih lobi grupa u Washingtonu i Ottawi, Kulturne zajednice Bošnjaka Preporod u Sjevernoj Americi, Biznis organizacije Bošnjaka u Sjevernoj Americi, Humanitarne organizacije Bošnjaka Sjeverne Amerike. KBSA se posebno angažovao na pitanjima Ustavnih promjena u BiH, izmjena Izbornog zakona, Dvojnog državljanstva, Zakona o socijalnom i penzijskom osiguranju, zajedničkim nastavnim planovima i programima za dopunske škole bosanskog jezika, kreativnije bh diplomatiju i otvaranje institucija počasnih konzula BiH u svim zemljama gdje ima više građana BiH, nostrifikaciji diploma građana BiH u dijaspori, dvostruko oporezivanje, zaštita inozemnih investicija, pravni odnosi (ekstradicija}, pritisak na Vladu Kanade (HRDC, DFAIT) u vezi ekstradicije generala Mekenzia, pritisak na Vladu u Sarajevu (MVP) u vezi generala Mekenzia.


Postoji li približan podatak o broju nas - Bošnjaka na ovom kontinentu?

Prof. RAMIĆ: Iako sam za potrebe istraživačkih projekata uložio dosta napora da dođem do približno tačnih podataka o broju sjevernoameričkih Bošnjaka, nisam uspio naći ni približno tačan broj. Jer bez svijesti o pripadnosti bošnjačkom etnosu svaki Bošnjak - pojedinac, po dolasku u američki Melting pot i kanadski Kulturni mozaik se nalazi pred iskušenjem gubitka svoga nacionalnog identiteta što ima višestruke negativne ljudske i egzistencijalne reperkusije. Potreba razvoja svijesti o nacionalnoj posebnosti, sjevernoameričke Bošnjake je motiviralo da se udruže i izgrade nacionalnu instituciju koja će čuvati i jačati zajedničke bošnjačke vrijednosti: naciju, vjeru, jezik, tradiciju, običaje i kulturu, te osnovne vrijednosti ideje Bosne i bosanskog duha. Bez nacionalnih institucija Bošnjaci su bezlična amorfna masa koju svako može oblikovati po svome nahođenju, po svojim potrebama i ciljevima, po svojim interesima. KBSA se tome organizovano suprostavlja. Rastući broj Bošnjaka u Sjevernoj Americi prati i rast njihovih nacionalnih, patriotskih i vjerskih potreba i zahtjeva. Potrebe za odbranom i jačanjem svih komponenti bošnjačkog bića i svih pozitivnih vrijednosti multidimenzionalnog bh. društva i države u Sjevernoj Americi ne mogu ostaviti KBSA po strani. To je izazov na koji on svojim intelektualnim potencijalima može odgovoriti, ali i prilika za koju se treba dodatno osposobiti. KBSA kao jedinstven i organizovan bošnjački štit od svih aspekata negativne asimilacije u američki Melting pot i kanadski Kulturni mozaik, predstavlja Bošnjake i BiH u američkom i kanadskom društvu. Istovremeno KBSA je i brana unutar nacionalnim bošnjačkim podjelama i mržnjama koje zamagljavaju um. Danas postoje samo dvije tačke mogućega progresa Bošnjaka; prva, unutarbošnjački dijalog, ljudski, znanstveni, za koji je svaki onaj ko se humanim bićem krasi i, druga, sukob unutar bošnjačkog bića za što je svaki onaj u čijem tijelu animalna narav čuči. U prvo KBSA može uložiti pamet, mudrost, razboritost, uvažavanje drugog i lijepu riječ, a u drugo dovu: Bože! uputi ih, jer ne znaju! Željeli su nas prikazati ne onakvim kakvi jesmo, već kakve su nas trebali za metu. I danas smo svjedoci da oni najmoćniji i najglasniji nemaju hrabrosti da stvari nazovu pravim imenom. KBSA širi istinu o Bošnjacima i BiH.


I prije nego si izabran za prvog čovjeka KBSA, šira bh. javnost, kako u dijaspori, tako i u Domovini, imala je prilike da čita Tvoja (u ime KBSA ili osobna) oglašavanja na razne teme koje se suštinski tiču našeg naroda i Domovine. I na ovoj funkciji nastavio si s tom praksom. Potrebe i događaji pretiču jedni druge. Ipak, postoje li tu neki prioriteti i jesi li zadovoljan sa regiranjima onih kojima se u ime Asocijacije, ili osobno, obraćaš?

Prof. RAMIĆ: Da postoje tri grupe prioriteta KBSA. To su :
Prioriteti na planu jačanja KBSA:

1. Bošnjaci su narod malen po broju, ali velik po duhu. Zbog poslovične indiferentnosti bošnjačkog naroda, teret očuvanja bošnjačkog identiteta u Sjevernoj Americi pada na 5-6% onih svjesnijih i ponosnijih Bošnjaka. Započet proces bošnjačkog osvješćenja, koji traje već punu deceniju u okviru manifestacije bošnjačkih susreta, pod “ambrelom” Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, KBSA će iskoristiti za ponudu sadržaja koji će privući i onih drugih 95% Bošnjaka koji trenutno nisu organizovani u ni jedan od oblika bošnjačkog organizovanja.

2. KBSA će konkretno raditi na planu očuvanja od negativne asimilacije sjevernoameričkih Bošnjaka i jačanja njihove pozitivne integracije u američko i kanadsko društvo: putem podizanja nivou obrazovanja sjevernoameričkih Bošnjaka {što je stepen obrazovanja Bošnjaka veći, to je manja mogućnost od negativne asimilacije, neobrazovan čovjek se prepušta neselektivnoj asimilaciji i prihvata sve što mu se nudi u sjevernoameričkim društvima), putem podizanja nivoa bošnjačke svijesti o potrebi uključivanja Bošnjaka u njihove vjerske, nacionalne i patriotske organizacije (što je stepen bošnjačke svijesti o potrebi uključivanja Bošnjaka u njihove vjerske, nacionalne i patriotske organizacije manji, to je stepen od njihove negativne asimilacije veći. U tom smislu KBSA će predložiti otvaranje posebnih specijalizovanih škola bosanskog jezika u kojima će se mladi Bošnjaci obrazovati u smislu kako očuvati bošnjačku kulturu, tradiciju, duhovnost i jezik s jedne strane, dobivati najbolja znanja iz oblasti sekularnih nauka s druge strane, i na kraju na pojedinačnom planu odgojiti superiorne bošnjačke pojedince, koji će biti u stanju ponuditi najbolji model za integraciju Bošnjaka u američko i kanadsko društvo.

3. KBSA tako želi produkovati superiorne bošnjačke lidere koji će bez kompleksa niže vrijednosti o pripadnosti manjinskoj naciji, voliti svoje, cijeniti drugo, biti superiorni pojedinci-intelektualci, biti integrisani u sve djelove američkog i kanadskog društva, sposobni da aktivno kreiraju budućnost američkog i kanadskog društva.

4. Živimo u dinamičnom vremenu u kome KBSA mora prihvatiti ritam bržih promjena nego što je to bilo ranije. Iskustvo stečeno tokom dosadašnjeg rada KBSA poslužiće nam da izvršimo potrebne promjene i potpunije odgovorimo na zahtjeve Bošnjaka u Sjevernoj Americi. U tom smislu KBSA će ideju kongresa ponuditi svim oblicima bošnjačkog organizovanja koji do sada nisu unutar KBSA kao što su kulturno umjetnička društva, sportska društva, informativna glasila na područiju Sjeverne Amerike itd.

5. Rastući broj Bošnjaka u dijaspori prati i rast njihovih nacionalnih, patriotskih i vjerskih potreba i zahtjeva. Potrebe za odbranom i jačanjem svih komponenti bošnjačkog bića i svih pozitivnih vrijednosti multidimenzionalnog bh. društva i države u dijaspori je izazov na koji KBSA odgovara otvaranjem procesa za formiranje Kongresa Bošnjaka svijeta{KBS}. Kongres Bošnjaka svijeta {KBS} kao međunarodna neprofitna, nevladina i nestranačka organizacija, ima za cilj okupljati i povezivati Bošnjake i bošnjačke organizacije i zajednice izvan BiH i tako stvarati uvjete njihovoga uspješnijeg djelovanja za interese BiH i Bošnjaka. KBS djeluje na prezentiranju i povezivanju svekolike bošnjačke baštine, historije, kulture, tradicije, jezika i duhovnosti u velikoj porodici naroda svijeta. Istovremeno prezentira najbolje vrijednosti multidimenzionalnog bosanskohercegovačkog društva i države u porodici država svijeta.

6. Posebna pažnja će biti posvećena praćenju realizacije zahtijeva KBSA u pogledu jače uloge dijaspore u transformaciji i tranziciji bh države i društva, a posebno: zakon o dijaspori, zakon o ministarstvu za dijasporu, ekonomsko, kulturno, naučno i političko uvezivanje dijaspore i matice. KBSA će se posebno aktivirati da dijaspora postane jedna izborna jedinica, da način glasanja bude pojednostavljen, što će biti od koristi ne samo za uvezivanje matice i dijaspore, već i za promjenu demografskog inžinjeringa produkovanog u agresiji i genocidu uz blagonaklonost međunarodne zajednice.


Prioriteti KBSA na bošnjačkom planu:

1. KBSA vidi Bošnjake kao samosvojni, političko pravni i nacionalni subjekat sa historijskim i tradicijskim identitetom, sudbinski vezanog za Bosnu i Hercegovinu.

2. KBSA budućnost Bošnjaka posmatra kroz suverenu, nezavisnu, cjelovitu, državu BiH i demokratski razvijeno civilno, otvoreno društvo u kojima će nacionalna posebnost i nacionalni interesi Bošnjaka biti uvažavani i poštovani od svih drugih naroda.

3. Svaki pokušaj osporavanja suvereniteta, nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i cjelovitosti BiH ima nesagledive negativne posljedice za Bošnjake, ali i za: BiH, Balkan, Evropu i Svijet.

4. Unutarbošnjački dijalog i bošnjački dijalog sa drugim bh faktorima je najbolji modus bošnjačkog preporoda.

5. KBSA će se angažovati na produkciji osnovnih načela bošnjačke postojanosti - nacionalni program. Za realizaciju nacionalnog programa potreban je politički prostor. KBSA smatra da su polazne osnove bošnjačkog nacionalnog programa: bošnjački nacionalni položaj je uslovljen bosanskohercegovačkom posredovanošću jer je opstanak Bošnjaka kao nacije jedino moguć sa maticom BiH; bošnjački nacionalni položaj je determiniran poimanjem BiH kao multikulturne, multivjerske, multietničke i multicivilizacijske zajednice; zbog bosanskohercegovačke ukorijenjenosti bošnjačkog nacionalnog bića, ideje o podjeli BiH ili ideje o jednonacionalnoj državi BiH su strane bošnjačkom narodu. Bošnjačka prevlast nad drugima je strana bošnjačkom biću i nametnuta je iz Srbije i Hrvatske. Bošnjačka nacionalna posebnost i ako evidentna, nije dovoljno raščlanjena, nedovoljnim definisanjem bošnjačkog odnosa prema vjeri, naciji i državi, KBSA vidi očuvanje bošnjačke nacionalnosti i duhovnosti kroz očuvanje i jačanje bh državnosti, jer samo država i njen aparat mogu efikasno zaštiti nacionalnu i duhovnu posebnost, KBSA smatra da bošnjačka politika se mora izbaviti iz pasivne pozicije, stanja iščekivanja, samo odgovaranja na tuđe-često antibošnjačke inicijative, prihvatanja rješenja iz vlastite nemoći. Bošnjačku politiku treba crpiti iz bošnjačkog iskustva, iskustva države BiH i zajedničkih ciljeva bošnjačke nacije, KBSA će inicirati analizu bošnjačkog stanja po mjerilima demokratskog zapada i uz poštovanje islamskog morala. Osnovni cilj analize je: produkovanje minimuma zajedničkih nacionalnih ciljeva za jačanje ekonomskog i teritorijalnog identiteta Bošnjaka, jačanja njihove svijesti i duha, te jačanja njihove nacionalne, državotvorne i teritorijalne svijesti. Analiza treba dati odgovore na pitanja: kako promjeniti trenutnu dezorijentaciju Bošnjaka u njihovu orijentaciju u ime zaustavljanja razgradnje bošnjačkog identiteta i kolektiviteta? Kako zaustaviti dijeljenje bošnjačkog nacionalnog bića po ideološkim, političkim, socijalnim, interesnim, regionalnim i drugim vještački nametnutim razlikama, što to biće svodi na suprotstavljene, procentualno nebitne grupacije kojima je lakše manipulisati i vladati? Kako zaustaviti gubljenje pozicije političkog faktora u BiH kod Bošnjaka, steklog u agresiji i genocidu? KBSA će poraditi na produkciji istinske bošnjačke inteligencije kao slobodne i samostalne u svome intelektualnom radu. KBSA će poraditi na modeliranju bošnjačkog političkog establišmenta, ujedinjavanju istog, ubacivanju svježih ljudi i ideja u isti.


Prioriteti KBSA KBSA na planu BiH:

1. KBSA vidi BiH kao poseban politički entitet, kao zajednicu građana i suverenih naroda.
2. KBSA vidi BiH i kao kulturnocivilizacijski svjetski unikat.
3. KBSA vidi BiH i kao historijsku formulu multikulturne, multivjerske i multinacionalne zajednice, kao svojevrsnog humanog i demokratskog rješenja egzistencije čovjeka i civilizacije.
4. KBSA se zalaže za BiH kao demokratsku, sekularnu, građansku republiku, suverenih građana i ravnopravnih naroda u kojoj vlada princip poštovanja različitosti i tolerancije kao jedini modus opstanka ideje Bosne i bosanskog duha. KBSA takođe vidi BiH kao decentralizovanu državu sa širokom regionalnom i lokalnom upravom, uz očuvanje osnovnih državnih prerogativa.
5. KBSA smatra da ustavni amandmani znače cementiranje RS i svojevrsnu nagradu za zločin genocida na kojem je ta tvorevina nastala. KBSA je protiv RS jer ona ratni plijen zločina i agresije na BiH i njene građane. Dejtonska BiH je materijalizacija nemogućeg, eksperimentalna država u globanom opticaju, nastala u grotlu globalizacije. Dejton joj se nudi kao akt bez povijesti koji ju je sačuvao za bezbroj mogućnosti. Zato je dejtonska bh država antidržavna država u kojoj se odsutnost države tumači kao njena prisutnost, u kojoj je bh ljudski faktor prezasićen mitovima, strahom i unutrašnjom rasutošću. To je država eksperiment, ideološki prazna država koja se održava paradoksom: branilac bosanskohercegovačkog suvereniteta i teritorijalne ukupnosti dolazi izvana (međunarodni faktor), a antisuverenitetske sile egzistiraju unutar ovog suvereniteta. Ovaj suverenitet bez teritorijalnosti ispostavlja se kao realni domet nekooperacije unutrašnjeg i vanjskog faktora. Od eksperimentalne države međunarodne zajednice, od neizgovorene zemlje gdje su sve mogućnosti širom otvorene, KBSA će pokušati ponuditi alternativu postojećem stanju, alternativu zasnovanu na bosanskom odgovoru u kome će kulturna harmonija, kao simbol tradicijske Bosne ponovo kreirati ideju Bosne i bosanski duh.

6.Unutrašnje bh političke snage još nisu u stanju samostalno voditi BiH. Bez snažnijeg pritiska visokog predstavnika mnoge stvari ne bi išle naprijed. KBSA smatra da je međunarodna zajednica u moralnoj, političkoj i svakoj drugoj obavezi da zajedno sa unutrašnjim bh faktorom izvede BiH na put evroatlantske integracije.

7.KBSA će se suprotstaviti svakodnevnim zahtjevima iz RS da se izvrši popis stanovništva, jer je to pokušaj legalizacije etničkog čišćenja u ime pravljenja pozitivnog salda srpske genocidne politike.

8.KBSA će inicirati plan povećanog nataliteta bh stanovništva i plan nove regionalizacije BiH na ekonomskom kriteriju.

Najsvježije je pismo koje si pravovremeno, principjelno i patriotski uputio američkom državnom sekretaru Kondolizi Rajs (Condoleezza Rice), jednom senatoru i jednom kongresmenu, vezano za tvrdnju u Službenom glasniku  Stejt Dipartmenta (State Department) da je "Dejtonski sporazum iz 1995. kreirao državu Bosnu i Hercegovinu". Je li do sada bilo reakcija na to pismo ili, eventualno, odgovora od gore spomenutih?

Prof. RAMIĆ: Zbog objavljenog netačnog izvještaja u Službenom Listu Sekretarijata za vanjske poslove Sjedinjenih Američkih Država po pitanju kreiranja nezavisne države BiH, KBSA je poslao otvoreno pismo američkom državnom sekretaru Condoleeza Rice, predsjedniku komiteta za međunarodnu saradnju senatoru Joseph Biden i potpredsjedniku Komiteta za međunarodne odnose kongresmenu Chris Smith. U pismu KBSA  jasno ističe da nezavisna i suverena država Bosna i Hercegovina nije stvorena Dejtonskim sporazumom, već većinskom, demokratskom, slobodnom, nediskriminirajućom voljom njenog izbornog tijela sastavljenog od svih njenih konstituirajućih naroda i slobodnih građana na Referendumu za nezavisnost marta 1992. godine. Referendum je zapravo demokratskim putem potvrdio činjenicu o postojanosti bh države više od hiljadu godina. Nismo još dobili odgovore. KBSA će istrajati u svojoj borbi za dokazivanjem istine o Bošnjacima i državi BiH.

Također, poznata je Tvoja uporna borba na raskrinkavanju kanadskog generala Luisa Mekenzija (Louis McCanzie). Koliko je dotičnom generalu, koji je okrvavio i ruke i čast tijekom svoje sramne misije u našoj zemlji u vrijeme agresije, barem poljuljan ugled u kanadskoj javnosti i ima li realnih šansi da ga se privede licu pravde?

Prof. RAMIĆ: Lewis MacKenzie-vo ponašanje tokom i poslije agresije i genocida u Bosni i Hercegovini postavlja pravna, moralna i etička pitanja, koja se ne svode samo na izjave o seksualnim zločinima navodno počinjenim u logorima silovanja oko Pala, već i mnoga druga pitanja, malo poznata široj javnosti. Istraga o seksualnim zločinima MacKenzie-a nije nikada bila zaključena. Postoji pozamašna evidencija da su žrtve u logorima silovanja bile napadnute od jednog oficira UNPROFOR-a koji je govorio engleski jezik. Nedavni napori UN-a za istraživanje seksualnih zločina počinjenih od članova mirovnih snaga u zonama konflikta, po izvještaju jordanskog Princa Zeid-a, specijalnog izaslanika Sekretara UN Koffi Annana, predstavljaju potrebu i osnovu za detaljnim prilazom u smislu istraživanja svih sličnih slučajeva, bez obzira na UN imunitet ili nacionalni ponos zemalja koje su dale svoje trupe u službu UN.

Međutim postoje i druge odgovornosti generala MacKenzie-a, koje treba takođe ispitati.

MacKenzie je bio oslobođen svoje komande prije planiranog isteka roka. Iako to nije bilo javno komentirano u to vrijeme, MacKenzie-a su smatrali emocionalno nestabilnim i antagonistično postavljenim prema vladi Bosne i Hercegovine i naročito prema Bošnjacima. To mišljenje su imali generalovi civilni i vojni nadređeni u UNPROFOR-u.

MacKenzie nije slijedio nalaze svoje vlastite istražne grupe kad je optužio vladu Bosne i Hercegovine da je granatirala svoje vlastite građane na Markalama. Kad su Markale bile granatirane, MacKenzie je već bio na putu za Pale. MacKenzie je odmah po povratku sa Pala, definitivno zaključio istražni iskaz i naredio svome osoblju da govore da su Bošnjaci sami počinili to djelo, „jer mu je vojna komanda na Palama tako rekla“. Nadalje, MacKenzie je ignorirao svjedočenje svojih UNPROFOR stručnjaka, koji su, po mišljenju vlade Bosne i Hercegovine, u najbolju ruku, predložili evidenciju bez zaključka.

Po povratku u Sjevernu Ameriku, u augustu1992, MacKenzie je bio ukoren, jer je nosio plavu uniformu Ujedinjenih Nacija u pripremljenom medijskom napadu i baraži protiv vlade Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Nakon što se osvjedočila MacKenzie-vim izjavama na CNN-u i drugim medijima, Bosna i Hercegovina je podnijela službenu tužbu UN-u i MacKenzie-u je bilo naređeno da ne smije nositi plavu uniformu UN-a na sličnim medijskim priredbama jer više nije član UN misija. To se dogodilo u prijelomnom razdoblju, jer su izvještaji o agresiji, genocidu, koncentracionim logorima, silovanju i etničkom čišćenju, baš tada bili potvrđeni u izvještajima najvažnijih svjetskih TV i novinskih medija. Plima sjevernoameričke javnosti u korist vojne intervencije, kojom bi se spriječila eskalacija zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina je narastala, međutim MacKenzie-vi intervjui i komentari su bili dobro organizirani, tempirani i u potpunosti produkovani u smislu suzbijanja takve intervencionističke plime.

MacKenzie-va pričanja su zabilježena. Posebno ona koja su imala najveći negativni efekt u smislu formiranja javnog mišljenja i privida kojim se uvela zabuna oko toga tko je agresor, a tko je žrtva. To je bio cilj medijske kampanje MacKenzia. Kao što je bilo raportirano u to doba, on je dao najotrovnije intervjue o vladi Bosne i Hercegovine i Bošnjacima, dok je nosio plavu uniformu Ujedinjenih Nacija. Činjenica je da on u tom trenutku više nije bio član vojnih snaga Ujedinjenih Nacija i kao takav više nije imao autoriteta da nosi tu uniformu. Tako je dao jedan intervju londonskom dnevniku „The Independent“ u kojemu je bio oslovljen kao „General MacKenzie“. Isto tako, s namjerom da stvori privid nezavisnog mišljenja treće osobe, bio je naveden kao „zapadni oficir koji služi u UNPROFOR-u“. Njegov protivnički stav prema vladi i državi BiH i intervenciji je uvijek bio popraćen onda već dobro okušanim lažnim optuživanjem da je vlada Bosne i Hercegovine počinila „masakr na Markalama“ da bi s time pridobila javno mnijenje na svoju stranu u zahtjevima za vojnu intervenciju.

U člancima gospodina Roy Gutman-a, objavljenim u Newsday Magazine, iz New York-a, MacKenzie je priznao da su ga ultranacionalne srpske lobi grupe plaćale za njegove javne nastupe u kojima je govorio o događajima u Bosni i Hercegovini. Ovo se, u najboljem slučaju, može okarakterizirati kao neprimjerno i suprotno etičkim i moralnim temeljima njegove službene pozicije dok je bio u Bosni i Hercegovini.

KBSA će nastaviti sa aktivnostima oko uvjeravanja Ureda državnog tužioca u Sarajevu da istraži navedene navode, i podnese zahtjev za bilo koje postupke koji se smatraju opravdanim i primjernim pred Sudom u Bosni i Hercegovini. MacKenzie je navodno zaprijetio ili već započeo pravni čin protiv Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. S ovim su svi zahtjevi za imunitet postavljeni van svake sumnje jer MacKenzie ne može tražiti zaštitu od protjerivanja i/ili istraživanja za iste optužbe za koje on traži zadovoljštinu u kanadskom ili bilo kojem drugom sudu. MacKenzie je tako sam sebi ukinuo imunitet s navodima o lažnim izjavama o njemu i isto tako u smislu prijetnje sudskim procesom KBSA.

Da li je, po Tvome mišljenju, KBSA respektabilniji od strane zemalja u kojima djeluje (SAD i Kanada), ili od naše matične domovine?

Prof. RAMIĆ: KBSA je respektabilna snaga kako u Sjevernoj Americi, tako i u matici. Takođe bi htio naglasiti da se riječ KBSA sve više poštuje i u Evropi i Australiji.

Ne mogu a da ne spomenem i Tvoju gorku, ali antologijsku i, nažalost, tačnu izreku, koja doslovno glasi: "... ne poznajemo državu koja ima gori odnos prema svojoj dijaspori, a da više zavisi od nje..." Ukratko, zašto je tome tako?

Prof. RAMIC: Važnije od vraćanja dijaspore u maticu jeste da političari u BiH shvate da je potrebno i realno moguće praviti jedinstvenu, demokratsku, prosperitetnu BiH, dinamičnu i efikasnu državu na putu evroatlanskih integracija u koju će i dijaspora biti integrisana. Već sada je realno da naučni instituti i fakulteti u BiH u svoja naučna vijeća i naučne projekte uključe naučnike iz dijaspore. Takvim pristupom BiH bi brže i na prirodan način izbila na svjetski nivo nauke i put evroatlantskih integracija. Tu mnogi naši naučnici iz dijaspore mogu da pomognu, kako u pravljenju koncepta, tako i u realizaciji. Zapravo BiH vapi za jednim nadahnutim državnim pokretom koji će vidnu i opravdanu narodnu gorčinu prevesti u stvaralačku energiju i tako narodu vratiti dostojanstvo i otvoriti perspektivu. Osnovni dio tog pokreta treba biti dijaspora sa svim svojim potencijalima. U bh društvu grubi materijalni vrijednosni principi su postali jedini ideal progresa. Izvorne pozitivne tradicije bh čovjeka i naroda su osakaćene. BiH treba nova vizija koju može ponuditi dijaspora. Bez toga bh država ostaje objekat eksploatisanja i servis Zapada, a njeni narodi moderni robovi nemoralnog zapadnog čovjeka i civilizacije. Dijaspora je neotuđivi i organski dio BiH, njen ravnopravan i odgovoran faktor, koji je sa svojim mnogostrukim kapacitetima presudna energija u obnovi, reintegraciji i integraciji bh društva i države. Državni organi i bh političari trebaju razvijati jednu sveobuhvatnu politiku prema dijaspori, zasnovanu na uključivanju ljudi iz dijaspore u bh političke, ekonomske, kulturne i naučne tokove u najmanju ruku kao partnera. Jer dijaspora je onaj odlučujući izvor snage za BiH, onaj glas BiH koji se snažno čuje i koji nosi poruku istine o agresiji i genocidu, poruku pravde za sve žrtve zločina i na kraju poruku neuništivosti multidimenzionalnog življenja, nečega sa čime se Zapad sada dići, a što je zapravo u BiH postojalo mnogo prije nego na Zapadu. Dijasporu treba integrisati u politički, ekonomski, kulturni i naučni život BiH.

Svačiji rad, pogotovo javni, je (i treba da je) podložan objektivnoj kritici. Iz tvrdnje u prethodnom pitanju generalno si kritizirao Državu, a bezbroj puta si, također javno, izložio kritici rad pojedinih njenih institucija vlasti. Međutim, znam i za relevantna mišljenja da nisi baš izdašan u kritici rada pojedinaca, posebno Bošnjaka, bilo da su iz političkog miljea ili nekog drugog, također javnog. Šta misliš o ovakvim opaskama?

Prof. RAMIĆ: KBSA ima dva osnovna cilja. Borba za očuvanje i jačanje svih komponenti bošnjačkog bića i borba za jedinstvenu, demokratsku i prosperitetnu državu BiH. Svi oni koji se protive ovim ciljevima su predmet kritike KBSA. To se odnosi podjednako na političare, kulturne i naučne institucije i državne i društvene organe. I ako sam pobornik principijelne kritike i ako shvatam principijelnu kritiku kao opomenu za bolji rad, smatram da kritike slične onim iz vašeg pitanja jednostavno ne stoje. KBSA je baš otvoreno i konkretno kritikovao poteze mnogih bošnjačkih političkih, kulturnih i naučnih lidera. Da spomenem neke. Oštro smo reagovali na neprincipjelan stav gospodina Tihića po pitanju aktivnosti KBSA oko skupljanja sredstava za Tužbu BiH za agresiju i genocid protiv Srbije i Crne Gore. Kao što znate KBSA je inicirao formiranje posebne organizacije, “Odgovor na genocid”, koja je prikupila i poslala u Sarajevo više od 200 hiljada dolara. Gospodinu Tihiću je to bilo malo. Također KBSA se oštro suprotstavio gospodinu Tihiću i svim njegovim istomišljenicima po pitanju pokušaja cementiranja rezultata genocida i agresije putem usvajanja Ustavnih amandmana sa kojima se pokušala produkovati država RS.

Kako komentiraš posljednji u nizu Tihićevih političkih gafova da je, kako je sam izjavio, dogovorio s Dodikom da predsjednik F BiH bude Srbin, i to iz SNSD-a (da podsjetim, Srbin je predsjedavajući Predsjedništva BiH, Srbin je predsjedavajući Ministarskog vijeća BiH, predsjednik RS ne može biti niko drugi osim Srbin...)? Hoće li se KBSA na taj neprincipijelni politički potez čelnika SDA i onih koji su saglasni s tim također oglasiti?

Prof. RAMIĆ: Posljednji istup gospodina Tihića ne ide u prilog jačanja države i društva u BiH. BiH je oduvijek opstajala ravnopravnim tretmanom svih njenih konstitutivnih elemenata. KBSA će se oglasiti po ovom pitanju.

Kako komentiraš katastrofalno loš odziv birača iz dijaspore na posljednjim općim izborima u Domovini?

Prof. RAMIĆ: Dijaspora je najveći prirodni resurs Bosne i Hercegovine. To zna dijaspora, a ne zna država BiH. Zato je dijaspora frustrirana i ne izlazi na izbore. Dijaspora zapravo traži alternativu postojećim političkim projektima koji po mišljenju dijaspore ne mogu produkovati tako potrebnu reformaciju države i društva u BiH. Ako se tome doda komplikovan sistem registracije i glasanja, još uvijek nedovoljno organizovana dijaspora, nedovoljna patriotska svijest kod jednog broja pripadnika dijaspore, onda me nije iznenadio malen odziv dijaspore na izborima. Mislim da je sada na dijaspori da pomogne narodima i građanima BiH da promijenimo bh političku realnost.

Borba za našu samobitnost se vodi i u segmentu zvanom jezik. Polučen je jedan historijski vrijedan rezultat u Kanadi po tom pitanju. Šta je sa Sjedinjenim Državama?

Prof. RAMIĆ: Bosanski jezik je najvažnija kategorija nacionalne i konstitutivne državnosti Bošnjaka. Korištenjem naziva bosanski jezik, Bošnjaci slijede nominaciju svoga jezika, čiji kontinuitet je potvrđen u pravnim spisima, narodnim govorima, bošnjačkoj usmenoj i pisanoj književnosti i literaturi na slavenskim jezicima. Bosanski jezik kao lingvistički i kulturnohistorijski fakt o kojem se ne može sporiti je najvjerniji pokazatelj historijske ukorijenjenosti bošnjačkog nacionalnog bića. U nazivu bosanski jezik, Bošnjaci poistovjećuju svoje kulturno biće sa povijesnom teritorijalno državnom maticom. Zato priznanje bosanskog jezika kao zakonomjerne kulturno historijske pojave znači političko priznanje Bošnjaka ka naroda i nacije. Istovremeno priznanje bosanskog jezika znači i priznanje bh države kao također zakonomjerne pojave. Bošnjaci imaju pravo da ga nazivaju bosanskim jezikom jer se tim nazivom ostvaruje bošnjačka matičnost državi BiH. Bošnjaci imaju pravo tražiti upotrebu bosanskog jezika jer se time oni priznaju kao narod na svakom teritoriju gdje se nalaze. Sve je to uticalo da KBSA pokrene snažnu aktivnost oko priznavanja bosanskog jezika u SAD i Kanadi. Zahvaljujući takvom radu bosanski jezik je priznat kao “World Heritage Language” u SAD i Kanadi. Zbog takvog priznanja mi smo mogli da otvorimo više od 20 škola bosanskog jezika u Sjevernoj Americi, da otvorimo više od 10 bosanskih biblioteka širom SAD i Kanade, te da otvorimo 5 odijela za bosanski jezik pri najvećim američkim i kanadskim bibliotekama.

Postoji li suradnja u oba smjera između KBSA i SSDBiH (Svjetski savez dijaspore BiH)? Može li se ona smatrati zadovoljavajućom?

Prof. RAMIĆ: KBSA je sarađivao sa SSDBIH na nekoliko zajedničkih projekata. Ja smatram da ta saradnja može biti još mnogo bolja.

Borba za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu i dalje traje. Dokle će trajati, ne zna niko osim dragog Boga, ali se zna da će i dalje biti teška, neizvjesna, iscrpljujuća... Kao što znamo, nasrću na nju i iznutra i izvana - žestoko, dušmanski. Ima ona pjesma koja kaže: "Ne bude li Bosne bilo, neće biti ni nas..." Jesi li optimista i ako jesi, na čemu temeljiš taj optimizam?

Prof. RAMIĆ: Matrica bh društva i države oličena u mudrosti naših predaka koji su tolerisali, priznavali, poštovali i prihvatali drugog i drugačijeg je načeta u agresiji i genocidu na BiH. Dejtonski ugovor koji je legalizovao rezultate agresije i genocida je nastavak razaranja te matrice. Njime je Srbima omogućeno da stvore homogenu srpsku zemlju na prostorima jedinstvenog bh tkiva na kome je do 1992 godine živjelo više od 46 procenata Bošnjaka i Hrvata. Dejtonski sporazum je zapravo do sada najveće nasilje nad BiH, jer je njime 49 procenata bh teritorije dato na upravljanje Srbima koji su po popisu stanovništva iz 1991. godine bili svega na 31,3 procenta teritorije BiH. Dejtonskim ugovorom je dokinuta Republika BiH, a produkovana Republika Srpska. Zato je on nepravedan, genocidan ugovor, produkt nasilja nad međunarodnim pravom, istinom i pravdom. To je ugovor nasilja nad suverenom, slobodnom i nezavisnom državom BiH i njenim narodima.

Bošnjaci ne trebaju činiti kompromise sa ultra radikalnim, nacionalističkim srpskim i hrvatskim političarima.

Bošnjaci ne trebaju prihvatati podvale međunarodne zajednice, koja putem nuđenja ograničenih ustavnih amandmana i njihovih izglasavanja u Parlamentarnoj skupštini BiH, hoće da izdejstvuje da Dejtonsku ugovor prestane biti kreacija nedemokratske i nasilne politike Zapada, nego bh sopstveni izbor.

Tako nametnute ustavne reforme nisu prošle. Ja sam zato optimista jer ima sve više svjesnih ljudi koji traže novi bh ustav koji će poništiti sve rezultate agresije i genocida, koji će ponuditi mehanizme za jačanje države, koji će stvoriti uslove za bosanskohercegovački put ka evroatlantskim integracijama.

Ostalo je puno nepostavljenih pitanja a ja ovdje moram stati jer sam došao do nekog svoga magičnog broja - 15. Stoga, ostavimo ih za neku drugu, ako Bog da, priliku. Ako još imaš neku poruku za naše čitaoce - bujrum. Hvala za ovaj razgovor.

Prof. RAMIĆ: Moja poruka se odnosi prema našoj djeci. Ovaj svijet mi nismo naslijedili od svojih predaka, već smo ga posudili od svojih potomaka. Zato ljudi u svakom pokoljenju moraju paziti da ne učine ništa što bi predstavljalo teškoću i problem generacijama koje dolaze. Jer djeca su najvrijednije bogastvo i najveći ukras svijeta. Bošnjačka djeca trebaju znati istinu o agresiji i genocidu.

Bošnjačka djeca se trebaju osposobiti za stalno traganje za istinom, ne u ime osvete, već u ime pravde.

Bošnjačku djecu treba odgojiti kao lidere koji će dobro znati kojoj kulturi, tradiciji i duhovnosti pripadaju, koju državnu maticu imaju, koji vole svoje korijene, a cijene druge.

Bošnjačka djeca trebaju biti sposobni lideri u kreiranju društava u kojim se nalaze.
u sudskom procesu Tuzbe za pocinjen genocid, drzave Bosne i Hercegovine protiv drzava Srbije i Crne Gore?

 Agresija i genocid nad Bošnjacima je zločin koji se dogodio i građanima svijeta. Zato se svijet treba braniti od zločina protiv čovjećnosti, istinom i pravdom o agresiji i genocidu u BiH. Bez pravde i istine o agresiji i genocidu nema Bosne i Hercegovine, bez Bosne i Hercegovine nema Evrope i svijeta. Savremeni svijet ne može bit to što želi, dok ne dođe potpuna pravda za BiH. Jer su agresija i genocid u BiH  opomena šta se dešava kada narod izgubi glavu i zaboravi vrijednosti čovjćanstva. Zločinci su pokušali ubiti čitav jedan narod i cijelu jednu državu, što je protivno Božijim i ljudskim zakonima. Pozitivni ishod Tužbe BiH protiv SCG za agresiju i genocid je tako potreban govor istine i pravde u savremenom svijetu.

Izbori su pred nama, pokrenuta je velika inicijativa od strane svih organizacija na podrucju Sjeverne Amerike, Ambasade BiH i drugih, pa ipak preliminarni rezultati registrovanja nisu za pohvaliti. Šta je zapravo razlog nezainteresovanosti Bošnjaka za izbore u BiH?

Ovi izbori su novi referendum za Bošnjake. Bošnjaci moraju birati između ljudi koji će se hrabro žrtvovati za njihove političke i nacionalne interese, te ih braniti od seperatističkih i kolonijalističkih nasrtaja, i oportunista, koji će izdati, pa čak i prodati njihove interese. Bošnjaci su u političkoj konfuziji i depresiji. Bošnjaci još nisu predstavljeni jednim glasom, a BiH još ne može funkcionisati kao samostalna, nezavisna, suverena država.  Bošnjaci su još u svome izolacionizmu, nemaju program za budućnost, inteligencija  šuti, isključena iz društvenih tokova i prepuštena sama sebi. Jevreji su bili narod bez države dvije hiljade godina. Ono što je sačuvalo njihov nacionalni identitet tokom dvije milenije života u dijapsori, bila je ideja. Bošnjaci imaju svoju nacionalnu bošnjačku političku ideju. S ovom idejom Bošnjake nikad niko nije pobijedio. Zahvaljujući ovoj ideji Bošnjaci su opstali i sačuvali državu. I kao takva, ova ideja nema alternativu! Nju su nosili i za nju se borili Husejn Gradaščević,Ali-paša Rizvanbegović, Mehmed Ljubuščak,Hadži Lojo, Ali-beg Firdus, Resi Džeamludin Čaušević, Mehmed Spaho, Husaga Čišić,  Alija Izetbegović. Sudeći po onome kako su se i zašta su se oni borili, ova ideja je bila antimperijalistička, antifašistička i antikomunsitička. Zbog te ideje, kao takve, dakle ljubavi i odanosti prema svojoj domovini, vjeri i narodu, kako običan narod, tako i njegovi lideri, platili su krvavu cijenu. Poslije iskoraka u toku agresije i genocida, bošnjačka politička nacionalna ideja ponovo nazaduje. U takvom ambijentu teško je motivirati narod za glasanje. Zbog toga je tolika apstinencija na izborima kod Bošnjaka. Bez patriotizma nema države!  Oni koji kreiraju takav politički ambijent u BiH, odašiljaju poruku da narod koji se odriče svoga patriotizma i svojih patriotskih simbola, odriče se i svoje države i imena, odriče se žrtve i herojstva onih koji su za njih i pod njima pali. Takav narod je bezidejan, bez poleta, jedinstva, sna, vizije, bez ljubavi i volje da napravi svoju državu. Za takav narod će reći da i ne zalsužuje ništa drugo nego da bude rasijan po planeti i asimiliran u druge narode. Takav narod vjeruje u tuđe vrijednosti, a ne vjeruje u svoje niti ima namjeru da ih uspostvalja. Takav narod samoga sebe minimalizira i čini inferiornim pred rugima.  Bošnjaci  politički i fizički kidišu jedan na drugog. To je danak koji plaća ideja koja je devdesetih bila narodni pokret, a danas je, očito, svojina grupa uskogrudih političara. Kako se to moglo desiti? Zbog odsustva tolerancije. Tolerancija je velika ideja i blagodat pametnim narodima. Tolerancija je temelj jedinstva naroda i bedem odbrane društva od rušilačkih ideja. Primarni poltički zadatak treba biti pomiranje Bošnjaka. Jer, ako ne izmirimo Bošnjake, kako možemo govoriti o pomirenju s drugim narodima?  O BiH se odlučivalo uvijek izvan nje. I to je razlog slabog odziva na izbore. Od Sremskih Karlovac, Požarevca, Berlina, Londonu, Istanbula, Jalte, Vašingtona, Bona, Dejtona. Nikad se Bosancima nije dozvoljavalo da odlučuju o sebi na svojoj zemlji. Izuzetak je ZAVNOBIH u Mrkonjić Gradu, kada su se predstavnici svih naroda dogovorili o viziji bosanskog društva. Svi su ovaj dogovor izdali osim Bošnjaka. Prvi su ga se odrekli komunisti, zatim srpski i hrvatski nacionalisti.

KBSA je u vecini slucajeva imao medijsku potporu ovdasnjih medijskih kuca, dok neki i nisu bas uvijek bili naklonjeni KBSA. Kakvo je vase misljenje o stanju medija na ovom podrucju?

 KBSA je uglavnom veoma dobro predstavljen i prisutan u svim sredstvima informisanja kako u Sjevernoj Americi, tako i u BiH. I ako sam pristalica poptunih sloboda u oblasti informisanja, ovom prilikom želim istaći da pojedina sredstva informisanja nekorektno pišu o aktivnostima KBSA. Nije tačno da KBSA nema precizno utvrđene planove i programe rada. Mi smo do sada usvojili 7 deklaracija sa više od 100 pojedinačnih zadataka koji su uglavnom izvršeni. Nije istina da se isti ljudi uvjek kreću unutar UO KBSA. Kroz 4 saziva UO KBSA prošlo je više od 40 ljudi. KBSA je jedna respektabilna bošnjačka organizovana snaga, koja se stalno mjenja. Mi smo otvoreni za svaku kritiku koja ima za cilj poboljšavanje rada KBSA. One zlonamjerne kritike treba izbjeći.

 Vi ste napravili nekoliko istrazivanja kada je bosnjacka dijaspora u pitanju... kakvo je vase vidjenje bosnjacke dijaspore u jednom duzem vremenskom periodu koji dolazi?

Ja sam uradio dva istraživanja u vezi bošnjačke, odnosno bh dijaspore. Ono što se u najkračem može izvući kao generalmi zaključak istraživanja jeste da dijaspora otvara vrata BiH prema svijetu. Uloga dijaspore u procesu obnove i izgradnje mostova sa međunarodnom zajednicom je veoma pozitivna. Iz tog zaključka proizilazi da je došlo vrijeme za političku zrelost političkih subjekata u BiH po pitanju odnosa prema dijaspori. Glavni akcenat treba staviti na integraciju dijaspore u diplomatiju, jer naši ljudi imaju svoje važne socijalne, ekonomske i politicke veze, i ti kapaciteti dijaspore moraju biti iskorišteni. Mnoga vrata se otvoraju uz pomoc  dijaspore. Zbog toga nam je danas neophodan ozbiljan koncept spoljne politike. Uloga dijaspora u procesu obnove i izgradnje mostova sa međunarodnom zajednicom je veoma pozitivna i bh diplomatija neće imati brže uspehe bez saradnje sa ljudima iz dijaspore. Matica treba bolje čuti glas dijaspore, kako bi njenim znanjem i idejama pomogli BiH u ekonomskom oporavku i njenom putu ka evropskim integracijama.

Vijesti: