Intervju

Intervju za bh dijaspora.net

Zamolili smo profesora Emira Ramića za razgovor o aktuelnim temama stanja bošnjačkog naroda i države BiH. Poseban povod za ovaj intervju je razgovor u Domu lordova, gornjem domu britanskog parlamenta, i konstatacija nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH Paddy Ashdown da kanadski premijer Justin Trudeau priprema poseban savez s Evropom kako bi se riješila kriza na zapadnom Balkanu. Gostujući u CD FACE TV, prof. dr. Lada Sadiković je konstatovala da je između ostalog evropsko - kanadska alijansa produkt vrlo aktivnog ili kako je Senad Hadžifejzović rekao iznenađujuće aktivnog lobiranja bosanskohercegovačke zajednice u Kanadi. Kada se govori o lobranju za interese države BiH u Kanadi prije svega se misli na dugogodišnji rad dr. Emira Ramića koji je ekskluzivno za naš portal govorio o tome.

 1. O stanju i perspektivama bošnjačkog naroda?

Govoriti o Bošnjacima, kao kulturnoj i narodnoj evropskoj formi,  znači, prije svega, govoriti o BiH, kao dugotrajućoj evropskoj državi, kao povijesnoj činjenici koja se ne može potisnuti iz državnog postojanja. Bošnjaci su nasljednici, Ideje Bosne i Bosanskog duha, nasljednici BiH kao zemlje. To bošnjačko svojstvo nikoga ne isključuje iz sudjelovanja u tom naslijeđu. Zato nema velike potrebe da se objašnjava ime jednog starog evropskog naroda, Bošnjaka, i njegovu odanost državi BiH. Bošnjaci kao narodna konstanta unutar Evrope održali su Bošnjački sabor 27. i 28. septembra 1993. u vrijeme agresije i genocida na RBiH u opkoljenom Sarajevu na kojem su vratili svoje ime, ime svog jezika i definisali aktivnosti za očuvanje jedinstvene, samostalne, suverene, slobodne države BiH. Na popisu  stanovništva 2013. godine Bošnjaci su definitivno zaokružili proces vraćanja i očuvanja svoga povijesnog imena te tako okončali dugu agoniju. Preko 50% populacije države BiH izjasnilo se da mu je narodno ime Bošnjak, a preko 54% da govori bosanski jezik. Bošnjaci, posebno oni u dijaspori, vide BiH kao slobodnu i demokratsku državu, koja će čuvati i produbljivati stoljetne zasade tolerancije i međusobnog poštovanja svih ljudi i svih tradicija što u njoj žive. BiH je jedina domovina Bošnjaka. Nikakva trenutačna dejtonska rješenja ne mogu izbrisati hiljadugodišnju historijsku vertikalu sraslosti Bošnjaka sa BiH, ni bošnjačku vjeru u prolaznost legalizovanih rezultata agresije i genocida. Bošnjaci, su oduvijek bili miroljubiv narod, koji je svoju sudbinu i život vezao za povijesni prostor na kojem stoljećima postoji. Okrivljavanje Bošnjaka koji su bili žrtva agresije i genocida braneći svoju zemlju, Bošnjaka koji u toj odbrani nisu ni korak stupili na tlo država agresora, uzelo je isuviše maha i traje predugo. Vrijeme je da se s tim definitivno prekine i da se jasno i glasno kaže istina: za agresiju na BiH krivi su istočni i zapadni agresori. I za zločine, krivi su zločinci. I za smrt ubijenih Bošnjaka i Bošnjakinja krivi su oni koji su ih pobili, a ne Bošnjaci koji su bili njihove nevine žrtve.
Sljedeće godine obilježavamo 25 godina od historijskog vračanja imena Bošnjak. Prilika je to da se Bošnjaci iz matice i dijaspore okupe i na zajedničkom skupu donosu odluke o vlastitom budućem narodnom razvoju, te o budućnosti države BiH. U mnogom kontaktima koje sam imao širom dijaspore postoji konsenzus da se sljedeće godine okupe Bošnjaci i programski trasiraju put budućnosti kako njih kao naroda, tako i države BiH. Bošnjaci u dijaspori, posebno oni u sjevernoameričkoj, največoj i najrazvijenijoj dijaspori, traže kolektivno preispitivanje bošnjačkog stanja u cilju planiranja nacionalnih projekata u budućnosti. Promišljanja bošnjačke pozicije kako u BiH, tako i u dijaspori su nužni koraci koje treba što prije napraviti angažovanjem svih važnijih bošnjačkih organizacija u matici i dijaspori. Ni jedan narod koji je formirao sopstvenu samosvijest, nikada nije došao do te samosvijesti tražeći pomoć od drugih. Ni Srbi ni Hrvati nisu zvali Bošnjake da se konsultuju s njima kada su gradili, stvarali, ideološki oblikovali sopstveni identitet. Jer, prisustvo drugog u takvom procesu ukida samu ideju samopotvrđivanja jednog naroda koja se ostvaruje ili kroz samostalnu autoidentifikaciju i samoosvješćenje, ili nikako. Bošnjačko narodno ime, bosanski jezik, bošnjačka kultura moraju biti isključivo rezultat bošnjačkog naroda koji tako gradi svoj identitet. Na bošnjačkom skupu sljedeće godine Bošnjaci su dužni da se okrenu sebi i jednom zauvijek rasčiste sve nedoumice koje ih još muče u vezi njihovog identiteta. Prvo što je potrebno, osloboditi se uticaja svih dosadašnjih priča koje su drugi pisali o Bošnjacima i prekinuti svaku dalju raspravu na ovu temu. Drugo  internalizacija istine o bošnjačkom identitetu, usvajanje svoje istine o Bošnjacima predstavlja prvi i najvažniji uslov bošnjačke nacionalne emancipacije. Sve ovo mi radimo već u Kanadi.

2. O stanju i perspektivama države BiH
Kontinuitet bosanskohercegovačke državnosti počinje od vremena kada se prvi put spominje u djelu "De administrando imperio", bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta sredinom X stoljeća. BiH je do danas prolazila kroz različite državne i političke oblike organiziranja vlasti i tome odgovarajuće pravne sisteme. Ona ima višestoljetnu tradiciju susretanja i miješanja različitih civilizacija i kultura koje su se sintetizovale u specifičnoj duhovnosti koja se ne može naći u njenih susjeda: Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Zato oni BiH ne razumiju i vrše nad njom nasilje. Upravo ta njena specifična duhovnost čini bosanskohercegovačko društvo specifičnom i nedjeljivom političkom zajednicom i državom. To joj je pomoglo da preživi do danas. BiH je historijski entitet koji ima svoj vlastiti identitet i vlastitu historiju. Naziv bosanski nije termin koji određuje nacionalnu, regionalnu ili teritorijalnu pripadnost. To je naziv za historijski i civilizacijski proces, nešto što kroz sve historijske promjene i političke suprotnosti traje jedan cijeli milenij. BiH nikada nije bila podijeljena, razbijena i uništena kao cjelina, kao teritorij, kao tradicija, kao mentalitet i kao duh. Sloboda BiH je moguća samo onda kada se utvrdi odgovornost za agresiju i genocid na čijim rezultatima se danas temelji ta sloboda. Država BiH i njene žrtve u agresiji i genocidu, se ne smiju ponižavati. Istina i pravda su najbolja brana antibosanskom djelovanju i najbolja brana ponižavanju žrtava agresije i genocida. BiH su mnogi pokušali uništiti, posebno u posljednjoj agresiji devedesetih godina prošlog vijeka, ali u tome nisu uspjeli zbog čega se ne smije u miru podleći pritiscima i dozvoliti da se univerzalne vrijednosti za koje su mnogi dali živote uništavaju.
Prateći današnje antibosanske procese vidi se da su agresija i genocid nastavljeni drugim sredstvima – medijskim, obavještajnim, diplomatskim, ekonomskim. Ratni ciljevi Hrvatske i Srbije nisu ostvareni, ali ih se nisu odrekli ni jedni ni drugi. Ozbiljna bosanska politika ne može biti zasnovana na dejtonskom ustavu. Dejtonski mirovni sporazum je zaustavio agresiju na Republiku BiH, ali danas mi ne možemo preko Dejtonskog sporazuma praviti državu pocijepanu dejtonskim ustavom i antibosanskim političkim ideologijama. BiH mora biti ono što jest, evropska država s ustavom u kojem su slobodni i ravnopravni građani i narodi. Neprijatelji BiH moraju znati da postoje snage u matici i posebno u dijaspori, da očuvaju suverenitet, nezavisnost i nedjeljivost države BiH. Subjektima antibosanske politike dijaspora poručuje da se ne igraju sa državom BiH. Dejtonski Ustav omogućava antibosanskohercegovačkim diplomatskim snagama da nekažnjeno mogu rušiti državu BiH. U diplomatiji BiH rade ljudi koji ruše vlastitu državu, a pritom niko ih ne sankcionira niti procesuira. Rušitelji BiH su zauzeli mjesta u diplomatiji koja zapravo nije državna diplomatija, već antidržavna, etnička, etnopartijska diplomatija. Takva diplomatija koja je posljedica dejtonskog ustrojstva države detaljno demontira BiH na veoma važnom i osjetljivom polju diplomatije. To direktno slabi i ponižava ugled države BiH u svijetu, slabi njenu političku, ekonomsku, kulturnu i naučnu moć, slabi značaj ideje Bosne i bosanskog duha. Zato će sjevernoamerička bosanskohercegovačka dijaspora tražiti kraj sistema dejtonske diplomatije za cilj očuvanja i jačanja države BiH u svijetu. To je jedan od najvažnijih političkih ideala dijaspore za koji se mora boriti.

3. O Srbiji i Hrvatskoj koje kontinuirano  destabiliziraju BiH?
Referendum u Kataloniji Srbija koristi kako bi pokušala destabilizirati stanje u BiH. Katalonija je stoljećima ranije bila samostalna, a entitet RS je nastao na osnovu legalizacije rezultata agresije i genocida, djela za koja će, između ostalih i Ratku Mladiću, biti izrečena presuda u Haškom tribunalu. Srbija, nakon što je izdala garanciju za privremeno puštanje na slobodu Ratka Mladića, samo potvrđuje svoju ulogu u agresiji i genocidu u BiH, svoju opredjeljenost skrivanja i štićenja optuženih ratnih zločinaca, te svoju opredjeljenost negiranja genocida. Istovremeno, HDZ BiH, pod uticajem Hrvatske unapređujući svoju i podržavajući Dodikovu destruktivnu antibosansku politiku odbija usvajanje zakona o kažnjavanju negiranja genocida, ovjeravajući tako i svoju izrazitu i konstantnu antievropsku, necivilizacijsku orijentaciju.

4. O još jednom razlogu da Majke Srebrenice povuku Cvijet Srebrenice sa Vučićevog revera
Institut za istraživanje genocida Kanada s razlogom je pokrenuo inicijativu da Majke povuku Cvijet s Vučićeva revera sve dok ne prizna genocid u Srebrenici i dok se ne izvini njegovim žrtvama. U zadnje vrijeme Vučić namjerno izbjegava upotrebu kategorije međunarodnog prava "teritorijani integritet BiH". On izjavljuje da samo poštuje suverenitet BiH. Smišljeno sa to radi jer je teritorijalni integritet načelo međunarodnog prava prema kome suverene države uživaju pravo na nepovredivost vlastitih granica, prema kome države ne smiju podržavati i pomagati secesionističke pokrete u našem slučaju to je RS, i prema kome ne smiju promovirati i podržavati promjenu granica drugih država. U svojim zadnjim izjavama Vučić spominje samo da poštuje suverenitet BiH ali nikad teritorijalni integritet. Cvijet Srebrenice na nekome koji ne prizna genocid u Srebrenici i ko ne poštuje teritorijalni integritet više od hiljadu godina stare bosanskohercegovačke države je poniženje ne samo za žrtve genocida u Srebrenici i BiH, već i poniženje međunarodnog prava i pravde.


5. Govoreći u Domu lordova, gornjem domu britanskog parlamenta, nekadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown kazao je da ima informacije da kanadski premijer Justin Trudeau priprema poseban savez s Evropom kako bi se riješila kriza na zapadnom Balkanu. Radi se o evropsko-kanadskoj alijansi za riješavanje krize na zapadnom Balkanu za koju postoji realan interes. Gostujući u CD FACE TV, prof. dr. Lada Sadiković je konstatovala da je između ostalog evropsko - kanadska alijansa produkt vrlo aktivnog ili kako je Senad Hadžifejzović rekao iznenađujuće aktivnog lobiranja bosanskohercegovačke zajednice u Kanadi. Kada se govori o lobranju za interese države BiH u Kanadi prije svega se misli na dugogodišnji rad dr. Emir Ramića. Šta nam možete reči o tome?

U zadnjih deset godina mi smo sa kanadskim premijerima i ministrima u vladi imali veoma dobru korespondenciju. Karakteristično da je Kanadska vlada skoro uvijek odgovarala na naša pisma u kojima se tražio veći uticaj Kanade na zaštitu bosanskohercegovačkih državnih interesa, posebno na zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političkog subjektiviteta od raznih antibosanskih politika. Dosadašnji najvažniji rezultati lobiranja za bosanskohercegovački interes u Kanadi su: bosanski jezik je priznat u Kanadi, narodno ime Bošnjak se upotrebljava u kanadskim statističkim i drugim dokumentima, genocid u BiH se izučava u školama u Kanadi, kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije Rezolucije o genocidu u BiH, pušten je u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH - {Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}, podržana inicijativa za osnivanje Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu, organizovana stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipeku, genocid u BiH prezentiran Kanađanima i kanadskim univerzitetima, otkriven spomenik  žrtvama genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru, iniciran projekat kojim je kanadska vlada podržala obilježavanje Svijetskog dana bijelih traka. Posebno je važno što kanadski gradovi na prigodan način obilježavaju Dan državnosti BiH i Dan nezavisnosti BiH, svjetski Dan bijelih traka i Dan genocida u Srebrenici.
Kanada ima dugu tradiciju angažiranja u Evropi u ključnim i najtežim momentima njene povijesti. Takav odnos Kanade prema Evropi zadržan je do današnjih dana. Blagodareći ovom angažiranju Kanada je i sama crpila svoju nacionalnu definiciju i definiciju vlastite suverenosti. Kanada je od prvog momenta bila uključena i vojno i politički u prelomnim dešavanjima na Balkanu tokom 90/tih. Imala je največu mirovnu vojnu misiju u svojoj povijesti upravo u BiH, oko  40 hiljada vojnika. Danas je Kanada kao vojni lider unutar NATO,  angažirana u Latviji. I jedna i druga vrsta vojnog angažiranje Kanade ( u BiH, nekada i Latvija, danas ) imala je za cilj  zaštitu i odbranu evropskih tekovina, i, prije svega - odbranu granica i suverenosti malih evropskih zemalja. To su činjenice koju ukazuju na kontinuitet njenog interesa i sudbinske povezanosti sa dešavanjima u Evropi, a posebno sa najtrusnijim područjem evropskog političkog okruženja - zemljama Zapadnog Balkana.
Trgovinski sporazum CETA prvi je trgovinski sporazum takve vrste koji je zaljučila jedna zemlja sa zemljam EU.
Taj sporazum ima karakter historijske prekretnice u odnosima Kanada prema Evropi, ali i zemljama koje su perspektivne članice EU. Dakle, posve je moguće da će kasnija primjena ovog Sporazuma voditi i ka promjeni odnosa Kanade prema regionu Zapadnog Balkana.
Povratak Kanade na Balkan osim ovih evropskih razloga, mogao bi imati i ve glavne motive i interese:
- Aktivan povratak Kanade u međunarodna dešavanja mogao bi ići preko stvaranja nove kanadsko /evropske inicijative za Balkan.
-Kanada je već aktivno, vojno uključena u zaštitu granica malih evropskih država pred ruskim prijetnjama malim državama.
-Pojačani uticaj Rusije na Balkanu imat će posve sigurno, odgovor u rastu interesa Kanade za dešavanja na Balkanu i njenu orijentaciju da zaštiti nepromijenljivost granica država na Balkanu.
-Kanada je uočila i rast uticaja Turske na Balkanu posebno u BiH. U Kanadskoj vanjskoj politici može se prepoznati i strah od rastučeg uticaja S.Arabije i Irana u dešavanjima u BiH, što Kanada razumije kao direktnu prijetnju svojim interesima u Evropi. Zatvaranje ambasade Kanade u BiH može se posmatrati kao pasivni, doduše pogrešan, odgovor Kanade, na rastuće uticaje ovih sila koji se najviše očituju u BiH.

6. Za kakvu BiH lobirate u Kanadi?

U fokusu našeg lobiranja su BiH kao evropska, demokratsaj, slobodna država građana i naroda, poštivanje pluralnog bosanskohercegovačkog naslijeđa oličenog u Ideji Bosne i Bosanskom duhu, vrlo sličinim kanadskom Kulturnom mozaiku, borba protiv svih oblika segregacije, diskriminacije i aparthejda u BiH,, borba za pluralno bosanskohercegovačko društvo i državu kojom vladaju državni zakoni, a ne entitetska ili partijska „politička sila", Bosanskohercegovačka dijaspora u Kanadi je lobirala, lobira i lobirače za bosanskohercegovačku državu i društvo kao zajednicu građana i ravnopravnih naroda koji je vole i poštuju kao svoju jedinu domovinu. Od Kanade tražimo podršku evroatlanskom putu BiH, nastavak saradnje na ranije dogovorenim projektima deminiranja BiH, potpisivanju sporazuma vezanim za socijalnu zaštitu, pitanje mladih, ali i drugih značajnih za našu dijasporu. Ističemo da je veoma značajna globalna pozicija Kanade u svijetu, te da Kanada zadrži fokus u BiH. Istićemo prednost Kanade, koja se ogleda u bogatstvu prisustva ljudi iz cijelog svijeta. U više navrata smo poslali zahvalnost Kanadi za učešće kanadskih vojnika u mirovnim misijama u BiH u ime više od 80.000 ljudi porijeklom iz BiH koji trenutno živi u Kanadi. Kanadski Kulturni mozaik je planetarna važnost o načinu života ljudi različitih vjera i nacija koji žive i mogu živjeti zajedno, a što je karakteristično i za BiH. Energetski i drugi potencijali Kande, koja se se prostire na 7% ukupne površine zemlje su značajni. Velike zalihe nafte, po kojim su drugi u svijetu, odmah iza Saudijske Arabije, velika nalazištima uglja,  potpisivanje Sporazuma sa EU, što će omogućiti slobodniju trgovinu i povećanje GDP-a Kanade, su bitni faktori za bolju saradnju Kanade i BiH. U Kanadi  je prisutna pravosudna i sistemska pravna i politička  sigurnost, što BiH može primjeniti u vlastitoj praksi.

7. I na kraju šta nam mozete reči o kanadsko evropskoj alijansi za boljitak Balkana, posebno BiH?

Zaključivanje Sporazuma CETA nije slučajan događaj već je vođen dugoročnim strateškim interesima globalnog preoblikovanja. A to u suštini znači stvaranje nove Zapadne Alijanse kroz izravno povezivanja Sjeverne Amerike i Evrope u kojem Kanada ima ulogu mosta. Kanada ima snazan interes za pronalazenjem formule za integraciju zemalja Zapadnog Balkana i sprečavanje fragmentacije zemalja Evrope, posebno BiH i zbog vlastitih interesa očuvanja jedinstva zemlje (Quebec) i vjerodostojnosti u odbrani principa na kojem počiva njeno ustrojstvo kulturnog mozaika. Pronalazak formule za povratak Kanade na tlo zemalja zapadnog Balkana putem nove inicijative sa Evropom u pozadini ima interes pokazati strateski karakter vanjske politike zemlje. Premijer Trudeau želi putem ove Inicijative ne samo da vrati Kanadu kao relevatni politički faktor u globalnim i evropskim odnosima, već takođe, da pokaže strateški karakter svoje vanjske politike.  Ove Inicijative ima svoju pozadinu i u povratku jačanja kredibiliteta NATO pogotovo poslije Trumpovog bagatelisanja uloge NATO saveza. Došlo je vrijeme da Kanada korigije svoju raniju šutnju i pasivnost među zemljama Zapadnog Balkana, a koja je najviše, rezultat vanjske politike Konzervativaca. Liberali sada imaju sanšu da se vrate velikoj tradiciji aktivnog učešća u etabliranju stabilnosti i prosperiteta zemalja Zapadnog Balkana.
EU treba pomoć, našla se u sendviču između SAD i Rusije, Trumpa i Putina, Iznutra je razjedinjena narastajućim nacionalizmom i strahom od terorizma, izbjeglica, krize eura, Brexita. Evropa je u okruženju - pored Trumpa i Putina, tu je Turska, sektaski haos Bliskog istoka, crna i muslimanska Afrika, čiji pripadnici žele u Evropu. Evropi ne treba još jedna kriza, ne treba joj zalutali hitac nekog luđaka na Balkanu. Balkan je balkon, dio evropske građevine, ali nije pod krovom, a krov je EU i NATO. EU treba pomoć, pomoć treba da stigne iz Kanade. BiH treba pomoć da bi sačuvala svoja svojstva pluralnosti, da bi bila uzor i susjedima, ali i uzor prema ostalima u Evropi i svijetu. Kanada je pluralna država, kanadski kolaž poznat kao kanadski Kulturni mozaik je uzor, Kanada je najpoželjnija zemlja. Nikada u historiji Evropa nije ovoliko trebala Kanadu kao sad. Nikad u historiji BiH nije više trebala Kanadu kao sada. Bosanskohercegovačka zajednica u Kanadi to zna već godinama, vrijeme je da to spoznaju i u Briselu i u Ottawi. U svom višegodišnjem lobiranju za bosanskohercegovački interes u Kanadi, u višegodišnjim korespondencijama sa više kanadskih premijera i ministara, bosanskohercegovačka dijaspora je tražila jače angažovanje Kanade prema BiH.

Vijesti: