Intervju

Bosnjaci.net

Dr. Emir RAMIĆ, direktor Instituta za istraživanja genocida - Kanada
MLADIĆU DOŽIVOTNA ROBIJA ZA GENOCID U BIH, PRLIĆU I OSTALIMA DRUGOSTEPENA PRESUDA POTVRDIT ĆE ZLOČINE HVO I HV TJ. MEĐUNARODNI ORUŽANI SUKOB
Autor: Esad Krcić
Objavljeno: 20. November 2017. 01:11:06

Dr. Emir RAMIĆ: General Mladić i svi oficiri i pripadnici 30. kadrovskog centra Generalštaba Vojske Jugoslavije, kao i iz drugih komandi, jedinica i ustanova Vojske Jugoslavije, bili su, po unutrašnjem zakonodavstvu Savezne Republike Jugoslavije, oficiri – pripadnici Vojske Jugoslavije, de iure i de facto organ Savezne Republike Jugoslavije. Akte genocida (actus reus) u Republici Bosni i Hercegovini izvršila su: pravna i fizička lica, koja su imala status organa Savezne Republike Jugoslavije.


Bošnjaci.Net: Gospodine Ramiću, nakon više od dvije ipol decenije od početka srpsko-crnogorske agresije na RBiH i genocida nad Bošnjacima, uključujući završetak rata i organizirano skrivanje ratnog zločinca Ratka Mladića od strane Srbije i genocidne tvorevine… zatim hapšenje, izručivanje Tribunalu, nakon višegodišnjeg sudskog procesa, spinovanja i odugovlačenja… napokon se u Haškom tribunalu iščekuje prvostepena presuda. Kakve su činjenice i dokazi nauke po pitanju cijelog političkog i vojnog kadra Srbije i Crne Gore, te kakva su očekivanja kada je u pitanju ovaj ratni zločinac?
RAMIĆ: Činjenice i dokazi nauke o genocidu nedvosmisleno potvrđuju da je Srbija i Crna Gora, odnosno Savezna republika Jugoslavija svojom oružanom silom, Jugoslovenskom narodnom armijom, Vojskom Jugoslavije odnosno Vojsko Srbije i Crne Gore, kao Vojskom Republike Srpske, vodila osvajački rat protiv Republike Bosne i Hercegovine – izvodila oružane akcije u cilju realizacije fašističkog, genocidnog, političkog projekta – formiranje Velike Srbije, kao jedinstvene srpske države na Balkanu. Svi relevantni izvori i njihova saznanja dokazuju i potvrđuju da je prije izvođenja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i izvršenja genocida nad Bošnjacima (actus reus), u skladu sa srpskom nacionalističkom ideologijom i politikom, fašističkog i genocidnog karaktera, postojala namjera (mens rea), jasno iskazana kroz plan i projekt, za izvršenje agresije, genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, čemu su prethodile određene planske, organizovane i ciljne političke, vojne i druge pripreme. Državno, političko i vojno rukovodstvo Savezne Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) je, s namjerom (mens rea) i jasno postavljenim ciljevima i utvrđenim zadacima, planiralo, pripremalo, organizovalo i učestvovalo u izvršenju zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, uključujući i u zločinu genocida, u Republici Bosni i Hercegovini na kraju XX stoljeća – u svim okupiranim mjetima, gradovima u opsadi i sigurnim zonama Ujedinjenih nacija. General Mladić i svi oficiri i pripadnici 30. kadrovskog centra Generalštaba Vojske Jugoslavije, kao i iz drugih komandi, jedinica i ustanova Vojske Jugoslavije, bili su, po unutrašnjem zakonodavstvu Savezne Republike Jugoslavije, oficiri – pripadnici Vojske Jugoslavije, de iure i de facto organ Savezne Republike Jugoslavije. Akte genocida (actus reus) u Republici Bosni i Hercegovini izvršila su: pravna i fizička lica, koja su imala status organa Savezne Republike Jugoslavije. Pravna i fizička lica bila su potpuno zavisna od Savezne Republike Jugoslavije, te su, kao takva izjednačeni sa organima Savezne Republike Jugoslavije. Republika Srpska i Vojska Republike Srpske bili su samo puki instrumenti Savezne Republike Jugoslavije bez ikakve stvarne, političke i vojne samostalnosti, a preko kojih je Savezna Republika Jugoslavija djelovala. Politička i vojna organizacija paradržavne tvorevine Republika Srpska izjednačuje se sa organima Savezne Republike Jugoslavije i ona je u potpunosti zavisila od Savezne Republike Jugoslavije, čija se djela pripisuju Saveznoj Republci Jugoslaviji. Politička, vojna i finansijska pomoć i sredstva koju je Savezna Republika Jugoslavija pružala Republici Srpskoj i Vojsci Reublike Srpske dokazuju da su genocid i drugi oblici zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava u Republici Bosni i Hercegovini, uključujući i zločin genocida nad Bošnjacima izvršeni sredstvima Savezne Republike Jugoslavije.
Maksimalno pravno moguća kazna, doživotna robija, Ratku Mladiću, komadantu Vojske Republike Srpske, koja je presudom Međunarodnog suda pravde okrivljena za genocid u Srebrenici, smatram jedino ispravnom. Ratko Mladić je bio ključna osoba na putu u pakao i nestanak, kojim je Radovan Karadžić u oktobru 1991. godine zaprijetio Bošnjacima, ali i svim građanima Bosne i Hercegovine koji poštuju svoju državu, u slučaju da pokušaju da slijede primjer Slovenije i Hrvatske i proglase nezavisnost. Mladićev put u pakao započet je u proljeće 1992. sistematskom kampanjom etničkog čišćenja Bošnjaka i Hrvata iz velikih djelova Bosne i Hercegovine, praćenom teškim zločinima nad civilnim stanovništvom, a zaključen je u julu 1995. godine ubistvom više od 8000 srebreničkih muškaraca i dječaka, što su oba međunarodna suda i više nacionalnih sudova okarakterisali kao zločin genocida. Očekujem da će Mladić biti okrivljen po svim tačkama optužnice, posebno za sveobuhvatne udružene zločinačke poduhvate u Bosni i Hercegovini sa ciljem razdvajanja naroda, kultura i svjetova, teror nad Sarajevom i uzimanje osoblja UN za taoce i genocid u Srebrenici.

Bošnjaci.Net: Također narednih dana se očekuje prvostepena presuda hrvatske šestorke, Jadranku Prliću i ostalima, za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu zločinačke tvorevine takozvane Herceg-Bosne.
RAMIĆ: Prvostepenom presudom šestorki takozvane Herceg-Bosne, Jadranku Prliću i ostalima je utvrđeno kako Hrvatsko vijeće odbrane nije branio svoju državu, već zajedno sa Hrvatskom vojskom izvršio agresiju. Mi u Institutu za istraživanje genocida Kanada smatramo, a to potvrđuju rezultati nauke o genocidu, da će i drugostepena presuda potvrditi međunarodni oružani sukob, odnosno agresiju Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu. Podsjećam da je sam čin formiranja samoproglašene Herceg-Bosne, u cilju formiranja hrvatske zajednice, značio formiranje prostora sa kojeg bi Bošnjaci bili protjerivani. Postoji korelacija samoproglašene Herceg-Bosne i Hrvatske u realizaciji većinski hrvatskog prostora u Bosni i Hercegovini. Kada pogledamo mapu samoproglašene Herceg-Bosne i pogledamo mapu banovine Hrvatske bile su skoro iste. I ako nauka o genocidu međunarodni konflikt i udruženi zločinački poduhvat smatra kao dva odvojena pravna koncepta, u slučaju samoproglašene Herceg-Bosne, oni su povezani. Oružane snage Hrvatske bili su direktni učesnici u agresiji. Bio je to udruženi zločinački poduhvat, sa ciljem kreiranja etnički čistog prostora samo za Hrvate. Prvostepenom presudom je dokazano da je Hrvatska imala potpunu kontrolu nad samoproglašenom Herceg-Bosnom. Kada su hrvatski vojnici došli u Bosnu i Hercegovinu mijenjali bi oznake Hrvatske vojske u Hrvatsko vijeće odbrane. Hrvatska je, sud je ustanovio prvostepenom presudom, okupirala dijelove Bosne i Hercegovine. Transkripti sastanaka Tuđmana i Bobana sa Prlićem dokazuju da je Hrvatska bila agresor, odnosno učesnik udruženog zločinačkog poduhvata. Na kraju želim posebno istaći da nije tačna izjavu Dragana Čovića da se Hrvatima kroz udruženi zločinački poduhvat pokušava nametnuti kolektivna odgovornost za zločine. I udruženi zločinački poduhvat je individualna odgovornost. Prlić i ostali su osuđeni za ono što su oni radili, oni su utvrđivali i realizovali politiku samoproglašene Herceg-Bosne u skladu sa zapovijedima Tuđmana. Zato ovde govorimo i o individualnoj odgovornosti. Povampirenje takozvane Herceg-Bosne, u matici i dijaspori, neposredno prije donošenja drugostepene presude u slučaju Jadranko Prlić i drugi nije samo štetno po državu Bosnu i Hercegovinu, već i posebno za bosanske Hrvate koji imaju jedinu perspektivu u svojoj državi Bosni i Hercegovini. Pozivam bosanske Hrvate da se organizovanu suprostave povampirenju takozvane Herceg -Bosne i podjele Bosne i Hercegovine. Suprostavite se fašističkim vrijednostima u ime kojih je srušen Stari most, a koje su još i danas neodvojivi dio identiteta i ideologije Hrvatske demokratske zajednice. Tako će te dati najbolji doprinos jačanju vaše jedine domovine, Bosne i Hercegovine. Pozivam političke lidere države Bosne i Hercegovine da upotrebom svih demokratskih sredstava odmah zaustave povampirenje takozvane Herceg-Bosne, posebno u dijaspori. To antibosanskohercegovačko djelovanje je prijetnja bosanskohercegovačkoj državnosti, nezavisnosti, suverenosti i političkom subjektivitetu. Takozvane Herceg-Bosne i entiteta Republike Srpske biće onoliko koliko joj to dozvoli bosanskohercegovački politički establišment, koji mora shvatiti da se mora organizovano suprostaviti podjeli bosanskohercegovačke države.

Bošnjaci.Net: Institut na čijem ste čelu i KBSA uputilu su prijedlog za usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Velikoj narodnoj skupštini Republike Turske. Šta se očekuje od Republike Turske najzad i drugih islamskih zemalja?
RAMIĆ: Na žalost ni jedna islamska država u svome parlamentu nije usvojila rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Imajući to u vidu poslali smo pismo najodgovornijim političkim subjektima Turske sa zahtijevom da se u Turskom parlamentu usvoji rezolucija. Institucionalizacija prijateljstva između dvije države pored ostalog je moguće i preko kulture pamćenja u kojoj istina i pravda predstavljaju most ka boljoj budućnosti obe države. Putem strategije kulture pamćenja žrtve genocida u Bosni i Hercegovini moraju biti prisutne u Republici Turskoj. Rezolucija o Srebrenici baš kao i genocid ne smiju biti rezultat bilo čijeg ličnog mišljenja. Ona mora da se bazira na faktima, na presudi Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, na presudi Međunarodnog suda pravde, na presudama više nacionalnih sudova i na principima borbe za ljudska prava i slobode. Međunarodni i nacionalni sudovi su potvrdili da ovaj zločin odgovara okviru definicije genocida u skladu sa Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine. To nije politička izjava. To je pravna činjenica. Genocid je zločin i oni koji su ga počinili su zločinci koji kao takvi trebaju biti kažnjeni. Na kraju želim istaći da nije mogaća usporedba genocida u Srebrenici i navodnog genocida nad Jermenima. Genocid u Srebrenici je presuđen pravosnažnim odlukama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala.

Bošnjaci.Net: Zapažena su lobiranja za bosanskohercegovačke interese u Kanadi od strane Instituta za istraživanje genocida i KBSA. Možete li nam dati nekoliko važnih detalja odnosa Vlade Kanade prema preživjelim žrtvama genocida i bh. lobistima u Kanadi?
RAMIĆ: U zadnjih deset godina mi smo sa kanadskim premijerima i ministrima u vladi imali veoma dobru korespondenciju. Karakteristično da je Kanadska vlada skoro uvijek odgovarala na naša pisma u kojima se tražio veći uticaj Kanade na zaštitu bosanskohercegovačkih državnih interesa, posebno na zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političkog subjektiviteta od raznih antibosanskih politika. Dosadašnji najvažniji rezultati lobiranja za bosanskohercegovački interes u Kanadi su: bosanski jezik je priznat u Kanadi, narodno ime Bošnjak se upotrebljava u kanadskim statističkim i drugim dokumentima, genocid u BiH se izučava u školama u Kanadi, kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije Rezolucije o genocidu u Bosni i Hercegovini, pušten je u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u Bosni i Hercegovini - {Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u Bosni i Hercegovini, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}, podržana inicijativa za osnivanje Klub Prijatelja Bosne i Hercegovine u Kanadskom Parlamentu, organizovana stalna izložbena postavka o genocidu u Bosni i Hercegovini u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipeku, genocid u Bosni i Hercegovini prezentiran Kanađanima i kanadskim univerzitetima, otkriven spomenik žrtvama genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru, iniciran projekat kojim je kanadska vlada podržala obilježavanje Svijetskog dana bijelih traka. Posebno je važno što kanadski gradovi na prigodan način obilježavaju Dan državnosti Bosne i Hercegovine i Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, svjetski Dan bijelih traka i Dan genocida u Srebrenici.
Kanada ima dugu tradiciju angažiranja u Evropi u ključnim i najtežim momentima njene povijesti. Takav odnos Kanade prema Evropi zadržan je do današnjih dana. Blagodareći ovom angažiranju Kanada je i sama crpila svoju nacionalnu definiciju i definiciju vlastite suverenosti. Kanada je od prvog momenta bila uključena i vojno i politički u prelomnim dešavanjima na Balkanu tokom 90/tih. Imala je največu mirovnu vojnu misiju u svojoj povijesti upravo u Bosni i Hercegovini, oko 40 hiljada vojnika. Danas je Kanada kao vojni lider unutar NATO, angažirana u Latviji. I jedna i druga vrsta vojnog angažiranje Kanade (u Bosni i Hercegovini, nekada i Latvija, danas) imala je za cilj zaštitu i odbranu evropskih tekovina, i, prije svega - odbranu granica i suverenosti malih evropskih zemalja. To su činjenice koju ukazuju na kontinuitet njenog interesa i sudbinske povezanosti sa dešavanjima u Evropi, a posebno sa najtrusnijim područjem evropskog političkog okruženja - zemljama Zapadnog Balkana.
Trgovinski sporazum CETA prvi je trgovinski sporazum takve vrste koji je zaljučila jedna zemlja sa zemljam EU. Taj sporazum ima karakter historijske prekretnice u odnosima Kanada prema Evropi, ali i zemljama koje su perspektivne članice EU. Dakle, posve je moguće da će kasnija primjena ovog Sporazuma voditi i ka promjeni odnosa Kanade prema regionu Zapadnog Balkana.
Povratak Kanade na Balkan osim ovih evropskih razloga, mogao bi imati i ve glavne motive i interese:
- Aktivan povratak Kanade u međunarodna dešavanja mogao bi ići preko stvaranja nove kanadsko /evropske inicijative za Balkan.
-Kanada je već aktivno, vojno uključena u zaštitu granica malih evropskih država pred ruskim prijetnjama malim državama.
-Pojačani uticaj Rusije na Balkanu imat će posve sigurno, odgovor u rastu interesa Kanade za dešavanja na Balkanu i njenu orijentaciju da zaštiti nepromijenljivost granica država na Balkanu.
- Zatvaranje ambasade Kanade u Bosni i Hercegovini može se posmatrati kao pasivni, doduše pogrešan, odgovor Kanade, na rastuće uticaje sila koji se najviše očituju u Bosni i Hercegovini.

Bošnjaci.Net: Javnosti će biti interesatno da iz prve ruke sazna za kakvu Bosnu i Hercegovinu lobirate?
RAMIĆ: U fokusu našeg lobiranja su Bosna i Hercegovina kao evropska, demokratsaj, slobodna država građana i naroda, poštivanje pluralnog bosanskohercegovačkog naslijeđa oličenog u Ideji Bosne i Bosanskom duhu, vrlo sličinim kanadskom Kulturnom mozaiku, borba protiv svih oblika segregacije, diskriminacije i aparthejda u Bosni i Hercegovini, borba za pluralno bosanskohercegovačko društvo i državu kojom vladaju državni zakoni, a ne entitetska ili partijska „politička sila", Bosanskohercegovačka dijaspora u Kanadi je lobirala, lobira i lobirače za bosanskohercegovačku državu i društvo kao zajednicu građana i ravnopravnih naroda koji je vole i poštuju kao svoju jedinu domovinu. Od Kanade tražimo podršku evroatlanskom putu Bosne i Hercegovine, nastavak saradnje na ranije dogovorenim projektima deminiranja u Bosni i Hercegovini, potpisivanju sporazuma vezanim za socijalnu zaštitu, pitanje mladih, ali i drugih značajnih za našu dijasporu. Ističemo da je veoma značajna globalna pozicija Kanade u svijetu, te da Kanada zadrži fokus u Bosni i Hercegovini. Istićemo prednost Kanade, koja se ogleda u bogatstvu prisustva ljudi iz cijelog svijeta. U više navrata smo poslali zahvalnost Kanadi za učešće kanadskih vojnika u mirovnim misijama u Bosni i Hercegovini u ime više od 80.000 ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji trenutno živi u Kanadi. Kanadski Kulturni mozaik je planetarna važnost o načinu života ljudi različitih vjera i nacija koji žive i mogu živjeti zajedno, a što je karakteristično i za Bosni i Hercegovini. Energetski i drugi potencijali Kande, koja se se prostire na 7% ukupne površine zemlje su značajni. Velike zalihe nafte, po kojim su drugi u svijetu, odmah iza Saudijske Arabije, velika nalazištima uglja, potpisivanje Sporazuma sa EU, što će omogućiti slobodniju trgovinu i povećanje GDP-a Kanade, su bitni faktori za bolju saradnju Kanade i Bosne i Hercegovine. U Kanadi je prisutna pravosudna i sistemska pravna i politička sigurnost, što Bosni i Hercegovini može primjeniti u vlastitoj praksi.

Bošnjaci.Net: Šta nam možete reći o kanadsko evropskoj alijansi za boljitak Balkana, posebno BiH?
RAMIĆ: Zaključivanje Sporazuma CETA nije slučajan događaj već je vođen dugoročnim strateškim interesima globalnog preoblikovanja. A to u suštini znači stvaranje nove Zapadne Alijanse kroz izravno povezivanja Sjeverne Amerike i Evrope u kojem Kanada ima ulogu mosta. Kanada ima snazan interes za pronalazenjem formule za integraciju zemalja Zapadnog Balkana i sprečavanje fragmentacije zemalja Evrope, posebno Bosne i Hercegovine i zbog vlastitih interesa očuvanja jedinstva zemlje (Quebec) i vjerodostojnosti u odbrani principa na kojem počiva njeno ustrojstvo kulturnog mozaika. Pronalazak formule za povratak Kanade na tlo zemalja zapadnog Balkana putem nove inicijative sa Evropom u pozadini ima interes pokazati strateski karakter vanjske politike zemlje. Premijer Trudeau želi putem ove inicijative ne samo da vrati Kanadu kao relevatni politički faktor u globalnim i evropskim odnosima, već takođe, da pokaže strateški karakter svoje vanjske politike. Ove inicijative ima svoju pozadinu i u povratku jačanja kredibiliteta NATO pogotovo poslije Trumpovog bagatelisanja uloge NATO saveza. Došlo je vrijeme da Kanada korigije svoju raniju šutnju i pasivnost među zemljama Zapadnog Balkana, a koja je najviše, rezultat vanjske politike Konzervativaca. Liberali sada imaju sanšu da se vrate velikoj tradiciji aktivnog učešća u etabliranju stabilnosti i prosperiteta zemalja Zapadnog Balkana. EU treba pomoć, našla se u sendviču između SAD i Rusije, Trumpa i Putina, Iznutra je razjedinjena narastajućim nacionalizmom i strahom od terorizma, izbjeglica, krize Eura, Brexita. Evropa je u okruženju - pored Trumpa i Putina, tu je Turska, sektaski haos Bliskog istoka, crna i muslimanska Afrika, čiji pripadnici žele u Evropu. Evropi ne treba još jedna kriza, ne treba joj zalutali hitac nekog luđaka na Balkanu. Balkan je balkon, dio evropske građevine, ali nije pod krovom, a krov je EU i NATO. EU treba pomoć, pomoć treba da stigne iz Kanade. Bosni i Hercegovini treba pomoć da bi sačuvala svoja svojstva pluralnosti, da bi bila uzor i susjedima, ali i uzor prema ostalima u Evropi i svijetu. Kanada je pluralna država, kanadski kolaž poznat kao kanadski Kulturni mozaik je uzor, Kanada je najpoželjnija zemlja. Nikada u historiji Evropa nije ovoliko trebala Kanadu kao sad. Nikad u historiji Bosna i Hercegovine nije više trebala Kanadu kao sada.

Bošnjaci.Net: Za koji dan će biti Dan državnosti Bosne i Hercegovine, sa historijskog ali i današnjeg aspekta šta za građane BiH u Kanadi znači ovaj dan?
RAMIĆ: 25. novembra 1943. godine održano je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), u Mrkonjić Gradu. Na pomenutom zasjedanju donesena je odluka o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine, potvrđene su njene historijske granice, koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne, te je Bosna i Hercegovina definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji. Bosna i Hercegovina je odlukom na ovom zasjedanju, definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava.
Veličina i historijska vrijednost ZAVNOBiH-a ogleda se u tome što je umjesto mržnje ponudio – bratstvo, umjesto razdora – jedinstvo, umjesto podvojenosti – ravnopravnost, umjesto sluganstva tuđinu samostalnost-nezavisnost-suverenost, u vlastitoj državnoj, političkoj, ekonomskoj i kulturnoj zajednici. ZAVNOBIH je forsirao i naglašavao jedinstvenu bosanskohercegovačku državu u kojoj susret sa državom čini radost u kojoj susret sa drugim i drugačijim opet čini radost. Svima onima koji bojkotuju ovaj historijski datum, svima onima koji za državu Bosnu i Hercegovinu govore da je vještačka tvorevina koja nema budućnost, svima onima koji negiraju antifašistički program oličen u borbi protiv agresija i genocida, svima onima koji guše osnovna ljudska prava i slobode, svima onima koji uzalud hoće Bosnu i Hercegovinu samo po svome cilju, svim zarobljenicima prošlosti izbrisanih historija poručujem: Bosna i Hercegovina je historijska država koja ima svoj vlastiti identitet i vlastitu historiju. Naziv bosanski nije termin koji određuje nacionalnu, regionalnu ili teritorijalnu pripadnost. To je naziv za historijski i civilizacijski proces, nešto što kroz sve historijske promjene i političke suprotnosti traje više od hiljadu godina. Zato je Bosnu i Hercegovinu nemoguće poharati tako da bi ostala poharana i uništena, ona će se uvijek vratiti na svoj nivo, na nivo Ideje Bosne i Bosanskog duha. Poraz te Ideje i tog Duha je poraz Bosne i Hercegovine, a ne propast Evrope. Kada su u pitanju zločini prema toj Ideji i tom Duhu svaki kompromis je sramna izdaja pravde i istine. Pomirenje nam treba radi povratka nade čovjeku i civilizaciji kroz vračanje Ideje Bosne i Bosanskog duha svome bosanskohercegovačkom izvoru, ali uz neopoziv uvjet da ratni zločinci budu gonjeni i kažnjeni, žrtva obeštečena. Bez toga nema niti može biti ni mira ni pomirenja, ni istine, ni pravde, ni historijskog vračanja Ideje Bosne i Bosanskog duha svome izvoru.
U Bosni i Hercegovini zlo je još aktivno, a dobro je još pasivno. Antibosanska kampanja u matici i dijaspori je projekat u kome nosioci tog projekta maninipuliraju sa narodima i građanima. Ne manipuliraju samo nosioci antibosanske kampanje, nego i sa njima manipuliraju, međunarodna zajednica. Ni s kim se historija nije poigrala kao s Bosnom i Hercegovinom. Moja jedina domovina je Bosna i Hercegovina. Poharavaju je je stoljećima, ali ona ide dalje. U mojoj domovini ima samo jedna deviza postoje samo ljudi i neljudi, sve ostale podjele su lažne.
Svim istinskim baštinicima Ideje Bosne i bosanskog duha, svim onima koji rade da dobra zemlja Bosna i Hercegovina uvijek ostaje dobra čestitam 25. novembar Dan državnosti, uz dužnu počast svima onima koji su svoje živote utkali u državu Bosnu i Hercegovinu, njen suverenitet, politički subjektivitet i teritorijalni integritet.

Bošanjaci.Net: Hvala lijepa, Tebi i svima koji vole BiH sretan Dan državnosti!

Vijesti: