Intervju za Aljezeera english

Zasto je potrebno da se ova peticija usvoji u parlamentu? Mozes li nam dati primjere koliko je negiranje genocida postalo rasprostranjeno kako u Kanadi tako i u BiH?

Pravni osnov za peticiju e-1837, odnosno za krivično sankcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi su pravosnažne presude meÄ‘unarodnih sudova u Hagu, pravosnažne rezolucije više od 30 državnih parlamenata u svijetu, te posebno dvije rezolucije o genocidu u Srebrenici usvojene u Kanadskom parlamentu. Moralni osnov za jedan takav zakon je stalna izložbena postavka o genocidu u Srebrenici u Kanadskom muzeju za ljudska prava, otkrivanje prvog spomen obilježja u dijaspori žrtvama genocida u Srebrenici u Windsoru, odluke Kanadske vlade o obilježavanju 31. maja Svijetskog dana bijelih traka, podjele “Cvijeta Srebrenice” svim članovima kanadskog parlamenta i izučavanja genocida u Srebrenici u kanadskim školama i proglasenje 11 jula Danom sjecanja na zrtve genocida u kanadskim gradovima. Donošenjem zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, Kanada bi dala veliki doprinos istini i pravdi i tako učinila veliki korak ka prevenciji u borbi protiv genocida u svijetu.
Negiranje genocida u Srebrenici i BiH je veoma opasno. Moramo učiti lekcije iz historije, prepoznajući i nazivajući pravim imenom ono što se dogaÄ‘alo. Kanada treba biti  opredjeljena da se dogaÄ‘aji iz Srebrenice ne zaborave, kako u kulturnom i obrazovnom sistemu, tako i u pravnom sistemu. Veoma je pogrešno i nemoralno negirati zločin genocida, sto se desava u Kanadi ne samo od srpke nacionalne zajednice, vec i od clanova Konzervativne partije Kanade. Zato kanadska vlada treba biti opredijeljena da krivicnim sanskcionisanjem negatora genocida doprinese jos vecem  sjećanju na Srebrenicu, ne samo u Kanadi, vec  u cijelom svijetu.
Na primjer proces lobiranja za usvajanje prve rezolucije o genocidu u Srebrenici i BiH  u Kanadskom parlamentu trajao je prije pet godina. Pod jakim utjecajem srpskog i ruskog lobija Konzervativna partija Kanade je prvo  odbila prijedlog rezoluciju na taj način što je umjesto nacionalnog imena Bošnjak trazila termin «bosanski ljudi nad kojima je navodno izvršen genocid», čime je pokušala da kaže da se genocid vršio nad svim narodima u Bosni i Hercegovini, zatim je smanjila broj žrtava genocida u Srebrenici i na kraju je izbacila termin genocid, upotrijebivši termin masovno ubijanje.  Ja i saradnici nismo pristali pregovarati o genocidu. Na to nema niko pravo u ime stotine hiljada nevinih žrtava – šehida koji su dali svoje živote u odbrani Bošnjaka i Bosne i Hercegovine. Tako je jednoglasno prihvacena prva rezolucija kanadskog parlamenta u tekstu koga smo mi trazili.
Ili drugi primjer.  ÄŒlan Konzervativne partije Kanade, Brad Butt je  2015. godine predložio Parlamentu Kanade rezoluciju M- 587 koja govori o svim genocidima u 20. stoljeću, bez genocida u Srebrenici. Naravno opet nismo pregovarali o genocidu u Srebrenici, vec nasom akcijom doprinijeli da se i druga rezolucija usvoji u tekstu koji odgovara istini i pravdi.
Bivši kanadski ambasador u Jugoslaviji Džejms Biset, bivsi komadant trupa UN u BiH general Luis Mekenzi i neki clanovi Konzervativne partije su pore srpske zajednice u Kanadi najzesci negatori genocida u Srebrenici u Kanadi.
Ono što kanadski Srbi mogu i treba da urade je da pišu članovima parlamenta i da im kažu da neće glasati za njih, ukoliko se izglasa rezolucija o Srebrenici, jer se u parlamentu najviše plaše da izgube izbore, porucivao je tada srpskoj zajednici u Kanadi Džejms Biset.
Na podužoj listi negatora genocida sa kojima se borio nas Institut ističu se Tomislav Nikolić, Milorad Dodik, Ljiljana Bulatović-Medić, Jurgen Elsasser, Peter Brock, Srđa Trifković, Diana Johnstone, Alexandros Lykourezos, Darko Trifunovic, Parenti i drugi.


Zanima me takodjer koliko cesto dobivate prijetnje za vas rad u institutu? Kakve su to prijetnje, otkad ovo traje, itd?

Cilj udružene antibosanske koalicije koja je posebno aktivna u Kanadi je pokušaj da se promijeni sadržaj povijesnih činjenica o agresiji na RBiH. Najvažniji projekat antibosanske koalicije u Kanadi je propaganda protiv Bošnjaka koji se žele prikazati kao“strani element” koji se odmetnuo od srpskog ili hrvatskog stabla. A konačan cilj antibosanske koalicije je lobiranje kod kanadskog političkog, akademskog i kulturnog establišmenta za podjelu države BiH.
Napadi na IGK i mene putem prijetnji telefonom i na društvenim mrežama, a koji su ponekad prijavljeni nadležnim organima, su posebno intezivirani u vremenu kada se iz faze negiranja i relativiziranja genocida i masovnih zločina u BiH prešlo u fazu njihovog veličanja. IGK i ja smo se tome suprostavili smatrajući da se radi o nezapamćenom iživljavanju na preživjelim žrtvama agresije i genocida koje dosadašnja nauka o genocidu nije poznavala. Javno sam osudio slučajeve da se presuÄ‘enim ratnim zločincima, nakon presude, kao i nakon odsluženja kazne odaju priznanja i da se oni slave kao nacionalni heroji, u čemu ponekad učestvuju srpska i hrvatska politička, vjerska, akademska i kulturna elita u matici i dijaspori. Nema namjeru stati i prijetnje i uvrede me neće zaustaviti. Sa svojim Internacionalnim ekspertnim timom od više od 300 eminentnih istraživača, akademika i boraca za ljudska prava i slobode ostajem u odbrani bosanskog dostojanstva i bosanskohercegovačke državne opstojnosti borbom za istinu, pravdu, ljudska prava i slobode. Hodaju uspravno, dostojanstveno i bez zastajkivanja. Moja aktivnost podrazumjeva da se na drugačiji način počne promišljati kultura pamćenja koja treba biti sastavni dio bosnjackog nacionalnog bića koje je zajedno sa državom BiH odbranjeno u agresiji i genocidu. Ta kultura pamćenja podrazumjeva da se o največim zločinima u Evropi poslije holokausta treba promišljati upotrebom nauke i istraživanja, jer borba protiv revizionista historije, negatora genocida i glorifikatora zločina i zločinaca nije moguća samo emocijama. Samo naučnoistraživačka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, u čemu istraživači genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost. To je ono što smeta članovima antibosanske koalicije koji upućuju prijetnje. Posebno im smeta što IGK utiće na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida, što dolazi do naučne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, čime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti. IGK je reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriču genocid i glorificiraju zločin i zločince.
Ono što mi daje snagu jeste ubjeÄ‘enje da je borba za istinu i pravdu jedan od najvažnijih ljudskih i civilizacijskih ciljeva. Ljudska prava su osnova demokratije, slobode i mira, razvoja i pravde. Svuda u svijetu ljudska prava su na udaru. Agresija i genocid u BiH su bili, jesu i biće još dugo strašna kušnja za načela upisana u Povelju UN. Agresija i genocid u BiH su pokazala da su ljudska prava kršena i ugrožena, te da ne postoje adekvatni mehanizmi za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima UN su prihvatile stajalište da su ljudska prava univerzalna vrijednost i nisu uslovljena nacionalnom, vjerskom ili nekom drugom pripadnošÄ‡u. Bošnjaci kao jedini narod u Evropi koji je u modernom dobu preživio agresije i genocide su izloženi nedopustivoj diskriminaciji ne samo u matici, već i u dijaspori.
Antibosanskoj koaliciji i onima koji prijete poručujem da neću stati, borba za istinu i pravdu neće prestati, borba za jedinstvenu državu BiH u njenim historijskim granicama bez legalizovanih rezultata agresija i genocida se nastavlja. BiH nikada neće postati ljudska pustinja postavljena na masovnim grobnicama žrtava koju će antibosanska koalicija oblikovati po svojim potrebama, za svoje nacionalističke ciljeve. Budućnost pripada onima koji se najdalje i najduže sjećaju prošlosti. Ostaje uz one kojima je još zabranjeno pravo na suze istine i pravde u ime budućnosti bez suza. BiH će se izboriti za svoju stvarnu državnu i društvenu slobodu, a ta borba je već počela u Kanadi.

Mozete li nam reci malo vise o sebi i vasu licnu pricu? Znam da ste iz Prijedora ali sam zaboravila detalje... jeste li izgubili koga u ratu? Ako ste bili u Bosni za vrijeme rata, koje strahote ste dozivjeli?

Slike užasa u Prijedoru u kome je ljudski život ponižen kao rijetko kad u historiji civilizacije vječno su ostale u mome pamćenju, ali i trajno trasirale moj put borbe za istinu i pravdu. Taj moj put borbe simbolično sam nazvao: „Genocid u Prijedoru, Srebrenica u kontinuitetu“. Zaista ljudska i civilizacijska budućnost mora biti prinuÄ‘ena da sebe odredi prema genocidu u Prijedoru. Općina Prijedor zbog velikog broja ekonomski moćnih Bošnjaka i Hrvata, zbog velikog broja bošnjačkih i hrvatskih intelektualaca i zbog geografskog položaja u srcu Bosanske krajine, koja je trebala biti jezgro buduće zapadne srpske države, bila je velika smetnja velikosprskim nacionalističkim planovima. Prijedor se našao na putu realizacije ideje tzv. Velike Srbije. Veliki broj clanova moje uze i sire familije je borvaio u prijedorskim koncentracionim logorima smrti. Hvala Bogu uspio sam izaci iz Prijedora i poslije boravka u Njemackoj dosao sam u Kanadu. U Njemackoj sam mogao ostati ali posto su trazili da se odreknem bosanskog drzavljanstva to sam odbio. U Kanadi sam nastavio borbu za istinu i pravdu sve do sada.