Intervju

Intervju prof. Emira Ramića za novine Univerziteta u Torontu

Intervju prof. Emira Ramića za novine Univerziteta u Torontu.

Intervju radila Mersiha Gadžo.

 

1. Kako se osječate nakon što je Kanada konačno prihvatila rezoluciju M - 416? 

 

Da bi išla naprijed, Kanada mora pamtiti Srebrenicu. Šta se desilo u Srebrenici jeste zločin, jeste genocid, jeste težak grijeh prema ljudskom životu i ljudskoj časti. Ne pozivam na mržnju, nego pozivam da se Srebrenica ne zaboravi. Ne pozivam na osvetu niti kaznu, jer će Bog svojom pravdom kazniti ili nagraditi. Pozivam da se ovo zlo dobro zapamti i da se iz njega pouka uzme.  Niko nema pravo da od Bošnjaka traži da šute. Žrtve Srebrenice nisu samo brojevi. To su svjedočanstva o nestanku bošnjačkog čovjeka, bošnjačke porodice, bošnjačkih generacija. Sve može biti tema kompromisa, ali bosanska država i bošnjačka žrtva – nikad. Zašto? Zato što bez bosanske države i bez aktivne uspomene na bošnjačku žrtvu nema bošnjačkog naroda. To je granica koja mora biti uspostavljena u svakoj bošnjačkoj glavi. Zapad se izgradio po devizi: «nikad više genocid» iz Drugog svjetskog rata, što nije spriječilo događanja u Srebrenici. Srebrenički holokaust je povrijedio pravo postojanja zapada, pa samim tim i Kanade: da bi išla naprijed, Kanada mora pamtiti Srebrenicu. Cilj akcije bošnjačko-kanadske zajednice za usvajanje rezolucije o genocidu u Kanadskom parlamentu je bio da Kanađani  saznaju za pad Srebrenice i negacije kanadskih vrijednosti koje ti događaji nose. To uključuje da Kanada poduzme inicijative i podrži ovaj zadatak, da reaguju u smjeru rehabilitacije jedinstvene i demokratske Republike Bosne i Hercegovine te reviziju Daytonskog sporazuma. Rezolucija treba da podstakne sve učesnike kanadskog društvenog života koji raspolažu društvenom ili prosvjetnom odgovornošću (nastavnici, istraživači, novinari, kulturna društva ili asocijacije) da postignu da se i Kanađani masovnije zainteresuju za srebreničku tragediju i da se tako uvjeri o svijetskoj dimenziji ovog pitanja. Za Kanadske Bošnjake rezolucija treba biti početak rada na strateškoj viziji razvijanja kulture pamćenja u bošnjačkom biću. Rezolucija treba da skenira bošnjačka distanciranost od bošnjačke žrtve, jer bošnjačka žrtva genocida nije predmet zaborava. Onaj koji kontrolira prošlost kontrolira i budućnost. Bošnjačke žrtve su ključ  koji zaključava bošnjačko pravo na budućnost. Bošnjačko pamćenje mora nadjačati suze, ojačati moral, očvrsnuti ambiciju i postati apsolutni kompas u ponašanju i činjenju svega bošnjačkog. U svakoj je bošnjačkoj žrtvi ispisan i naš život. Iskustvo žrtve se treba prenijeti kroz vrijeme, prostor, generacije. Danas su žrtve genocida pobjedile poslije petogodišnje borbe za istinu i pravdu u Kanadi. Zato je ovo veliki dan za Bosnu i Hercegovinu. Veliki dan za Bošnjake. Veliki dan za sve prijatelje istine i pravde u svijetu. Poslije pet godina velike političke borbe, istina o genocidu nad šu Bosni i Hercegovini je politički i pravno formulirana u Parlamentu jedne od najrazvijenijih zapadnih demokratija. Ova rezolucija je dokaz da se za istinu i pravdu isplati boriti. Ona  simbolizuje priznanje Kanade da se desio genocid nad Bošnjacima pred pasivnim očima cijelog svijeta. Ona simbolizuje priznanje Kanade da zajedno sa drugim državama nije uradila sve što je mogla da bio se največa ljudska tragedija u Evropi poslije Drugog svijetskog rata sprijećila.

Hvala svim kanadskim Bošnjacima koji su učestvovali u ovoj borbi. Hvala svim prijateljima istine i pravde koji su nas svih ovih pet godina podržavali, posebno u momentima kada smo bili izloženi napadima onih koji pokušavaju negirati genocid. Hvala sredstvima informisanja koji su redovno objavljivali sve rezultate naše borbe.

 

U rezoluciji je ostalo  "Srebrenica Massacre" a ne genocid. Je li ovo znaći da Kanada još uvijek nije priznala genocid? Je li ovo prihvatljivo?

 

Tačno prije pet godina na početku procesa kampanje za usvajanje rezolucije Bošnjačko-kanadska zajednica je dala uvjete o kojima nema kompromisa. To su:

 

- rezolucija mora govoriti o genocidu u Srebrenici,

- mora se tačno precizirati žrtva, njezin broj,

- mora se tačno precizirati zločinac,

- mora se 11. juli proglasiti danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i BiH u Kanadi.

 

Svi ovi zahtijevi su ispunjeni usvojenom rezolucijom koja se poziva na genocid koji je potvrđen odlukama međunarodnih sudova u Hagu. Prije prihvatanja rezolucije mi smo obavili konsultacije sa najuglednijim stručnjacima međunarodnog prava u svijetu uključujući prof. Dr. Francisa Boyla, prof.  dr.Davida Pettigrew, prof. dr. Nadera Hashemia, prof. dr. Smaila Cekica, prof. dr. Safia Soloman i mnogi drugi. Svi su se oni složili da rezolucija izražava uvjete koje je postavila bošnjačko-kanadska zajednica.

 

3. Šta su vaši planove u budućnosti? Možete li pojasniti o čemu govori Bill C-533, čiji je sponzor Rob Oliphanta?

 

Kanada je prva zemlja u svijetu koja neće samo rezolucijom, već i zakonom regulisati prava bošnjačke žrtve da obilježava 11. juli kao dan sjećanja na srebrenički holokaust. Sve zemlje uključujući SAD i EU imaju samo rezolucije. U Kanadi je u parlamentarnoj proceduri Bill C-533 prošao prvo čitanje, koji će zakonom regulisati prava kanadskih Bošnjaka - žrtava genocida u BiH da se dostojanstveno sjećaju svojih žrtava.

 

Možete li pojasniti šta je Klub prijatelja BiH u Kanadskom parlamentu i za šta služi?

 

Klub prijatelja BiH u Kanadskom parlamentu je veoma važna parlamentarna institucija koja ima za cilj bolje ekonomsko, političko, kulturno i naučno povezivanje BiH i Kanade. Biće sastavljen od članova kanadskog parlamenta, prijatelja BiH. U toku su konsultacije za formiranje kluba.

Vijesti: