KADEMIK EMIR RAMIĆ, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada
USKORO U PARLAMENT KANADE U PROCEDURU REZOLUCIJA O GENOCIDU PRIJEDORU
Autor: Esad Krcić
Objavljeno: 19. July 2020. 03:07:46
EMIR RAMIĆ: PredviÄ‘eno je da se rezolucijom 20. juli proglasi Danom sjećanja na žrtve genocida u Prijedoru u Kanadi i da se tokom mjeseca aprila koji je rezolucijom kanadskog parlamenta proglašen mjesecom borbe protiv genocida, i genocid u Prijedoru tretira isto kao i drugi priznati genocidi u Kanadi.
Bošnjaci.Net: Gospodine Ramiću, 20. jula, uz komemoraciju i klanjanje dženaze identificiranim žrtvama genocida u Prijedoru, bit će obilježena 28. godišnjica od straviÄnog ratnog zloÄina u vremenu srpsko-crnogorske agresije na RBiH. Genocid, pa i ratni zloÄini u ovom dijelu Bosne, još se uvijek osporavaju, ratni zloÄin i zloÄinci veliÄaju. To je na domaćoj sceni, a šta se na internacionalnoj sceni može oÄekivati u narednom periodu?
RAMIĆ: U Prijedoru je izvršen planetarni genocid, odnosno kako se kaže u Prijedoru je poÄinjena Srebrenica prije Srebrenice. Istina je da je u BiH sve moguće, pa i neÄovjeÄno negiranje genocida, veliÄanje zloÄina i zloÄinaca. To Äujemo svaki dan od zvaniÄnika do obiÄnog svijeta. To smatramo prvenstveno problemom u srpskom narodu i to će na kraju biti najgore za sve njih.
Nego nameće se pitanje, šta mi preživjele žrtve genocida i borci za ljudska prava radimo i šta možemo oÄekivati u narednom periodu? Uskoro u Parlament Kanade oÄekuje se puštanje u proceduru Rezolucije o genocidu Prijedoru.
Bošnjaci.Net: Kako KanaÄ‘ani razumiju i vide ratna doÄ‘anja u Prijedoru, i uopće u tome dijelu u BiH?
RAMIĆ: ZvaniÄnici itekako razumiju dogaÄ‘anja u prijedorskoj regiji, logora, zlostavljanja, zloÄina, progona… i sve to zovu pravim imenom – genocid.
Za prijemer uzimam dvojicu zvaniÄnika. Ahmed Hussen, ministar u vladi Justina Trudeau i Brian Masse, Älan Parlamenta Kanade, oni su ratni zloÄin u Prijedoru nazvali jedino ispravnim imenom - genocid. U nedavnom susretu Älanova Instituta za istraživanje genocida Kanada sa ministrom Ahmedom Hussenom, koji je vrlo jasno konstatovao da je u Prijedoru poÄinjen genocid. Ranije Älan kanadskog parlamenta i sponzor obje rezolucije o genocidu u Srebrenici, Brian Masse je takoÄ‘er zloÄin u Prijedoru imenovao genocidom.
Bošnjaci.Net: Pomenuli ste Rezoluciju o genocidu u Prijedoru…
AKADEMIK RAMIĆ: Da, potvrÄ‘ujem, uskoro u kanadski parlament se oÄekuje puštanje u proceduru Rezolucija o genocidu Prijedoru.
Bošnjaci.Net: Koji je znaÄaj ove rezolucije?
RAMIĆ: ZnaÄaj ove rezolucije je u tom što se pored Sreberenice po prvi put zvaniÄno u rezoluciji kanadskog parlamenta imenuje i genocid u Prijedoru. Rezolucija o genocidu u Prijedoru se pušta u proceduru u momentu kad se u manjem bosanskohercegovaÄkom entitetu organizovano provode završne faze genocida koji je poÄinjen prije blizu tri decenije. Vlasti manjeg bosanskohercegovaÄkog entiteta i grada Prijedora su poslije dugogodišnjeg negiranja zloÄina poÄinjenim nad civilnim stanovništvom (Bošnjacima i Hrvatima) poÄele sistematski da zabranjuju Bošnjacima da obilježavaju mjesta gdje su poÄinjeni najgnusniji zloÄini protiv ÄovjeÄanstva i nevinih civila, da negiraju genocid i veliÄaju osuÄ‘ene ratne zloÄince.
Bošnjaci.Net: Boraveći prošle godine u Prijedoru, dobri poznavoci prilika u ovome gradu su mi rekli da ratni zloÄinci slobodno šeću ovim gradom, prkose i prijete preživjelim žrtvama genocida…
RAMIĆ: Istina je…danas u Prijedoru imamo negatore genocida, imamo slobodne ratne zloÄince koji se šetaju Prijedorom. Daleko je Prijedor od istine i pravde. 13 osuÄ‘enih za zloÄine u Prijedoru, te u zloglasnim srpskim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, pred MeÄ‘unarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju, zbog ratnih zloÄina, te za zloÄine nad Bošnjacima i Hrvatima u općini Prijedor pred pravosuÄ‘em BiH i 220 godina zatvora, sve to nije pravda. To je pravda samo u naÄelu, ali projekat, njegovi tvorci i realizatori koji su namjerno, sistematski ubili više od 3172 nevinih civila, od toga 102 djece i 256 žena nisu u potpunosti presuÄ‘eni. U Prijedoru je zapravo ubijen Äitav grad. Poslije negiranja genocida u Prijedoru, koga je nauka potpuno jasno dokazala, dolazi slavljenje genocida. Ako želimo da imamo ljudski osjećaj jedni prema drugima, pijetet prema žrtvi, moramo mijenjati obrazovni sistem. Ne možemo dozvoliti da se u obrazovnom sistemu briše agresija i genocid.
Bošnjaci.Net: Pomenuli ste nauku koja je dokazala genocid u Prijedoru. Pojasnite nam da se bolje razumije.
RAMIĆ: U Prijedoru nad Bošnjacima i Hrvatima prema rezultatima nauke o genocidu svih 10 faza genocida je potvrÄ‘eno i to je istina, ali su UN i internacionalni sudovi do sada ostali suzdržani. Svijet još nije u potpunosti spreman da uÄi na primjerima genocida u Prijedoru, a oni u Äije ime je poÄinjen, ne pokazuju želju da Äuju i vide razmjere zloÄina i patnju koja je žrtvi nanesena.
Bošnjaci.Net: ÄŒinjenica su da su zloÄinci nakon sistematskog ubijanja, isto tako po masovnim grobnicama radili na sistematskom prikrivanju zloÄina. Kako teÄe proces otkrivanja masovnih grobnica?
RAMIĆ: Nikada se neće naći sve žrtve genocida u Prijedoru. Ali unotaÄ te bolne Äinjenice, neophodna je katarza, da se prihvati ono što je istina. BiH jedina država na svijetu u kojoj je poÄinjen genocid, a nema Zakon o zabrani negiranja genocida. Sistematski i organizovano se ubija istina o genocidu u Prijedoru. MeÄ‘unarodna zajednica treba bez odlaganja i u korist žrtava genocida da preko Visokog predstavnika u BiH donese / nametne taj zakon. Jer, konstantno negiranje i ponižavanje žrtava genocida boli porodice žrtava genocida u Prijedoru, Srebrenici i drugim bh. gradovima.
Bošnjaci.Net: Uz negiranje genocida na djelu je i slavljenje genocida koje dolazi od najviših zvaniÄnika iz Srbije i manjeg bh. entiteta?
RAMIĆ: U Prijedoru se danas dešava faza slavljenja genocida veliÄanjem odgovornih za genocid, podizanjem spomenika i davanjem imena javnim ustanovama po osuÄ‘enim ratnim zloÄincima, upravo onima koji su odgovorni za genocid u Prijedoru. Uz negiranje genocida u Prijedoru, koje je kod velikog dijela srpskog politiÄkog establišmenta u Prijedoru i bosanskohercegovaÄkom manjem entitetu, a i u Srbiji, dobilo institucijski karakter, medijsku podršku. Npr., Kozarski vijesnik, uz trijumfalizam kao poseban aspekat modernog genocida, uz mitigaciju ili ublažavanje koje je odbijanjem izgradnje spomenika ubijenoj djeci Prijedora uÄinio prijedorski politiÄki establišment. Svijet se suoÄava s najbrutalnijom lekcijom iz Prijedora, a ona je genocid se isplati. Prijedor je paradigma zloÄina nad Bošnjacima i Hrvatima u Republici Bosni i Hercegovini.
Bošnjaci.Net: OÄito je da su povratnici u nezavidnoj poziciji u ovom gradu.
RAMIĆ: Podsjećamo,e Bošnjaci i Hrvati u Prijedoru i dalje se teroriziraju. Oni su i dalje poniženi graÄ‘ani drugog reda, bez osnovnih ljudskih prava i sloboda. Javno se ponižavaju organizacije koje okupljaju žrtve i svijedoke genocida i tako namjerno, organizovano i ciljano širi strah meÄ‘u porodicama ubijenih i nestalih prijedorÄana. Ponavlja, istovremeno se Prijedorom slobodno šetaju ratni zloÄinci zauzimajući pozicije u lokalnoj vlasti. Dozvoljavaju se skupovi fašistiÄkih grupa protiv kojih su se PrijedorÄani i svi antifašisti borili u Drugom svjetskom ratu, a žrtvama zabranjuje pravo na sjećanje, istinu i pravdu. Ignorišu se zahtjevi predstavnika meÄ‘unarodne zajednice koji su jasno dali do znanja da diskriminacija po nacionalnoj i vjerskoj osnovi mora biti obustavljena, da istina o genocidu mora biti dokuÄena, da se zloÄinci moraju osuditi i pravda zadovoljiti, te da se stradanja svih prijedorskih žrtava moraju obilježiti jednako, bez obzira na njihovu etniÄku pripadnost.
Ovi i mnogi drugi ataci na osnovna ljudska prava i slobode Bošnjaka i Hrvata još više ruše ugled Prijedora, napadaju na osnovne temelje savremene demokratije i posebno teško krše temeljne odrednice osnovnih meÄ‘unarodnih dokumenta o ljudskim pravima i slobodama.
Bošnjaci.Net: OÄigledno je ponižavanje žrtava genocida, uskraćeno im je pravo na sjećanje i da se obilježe stratišta, šta dalje?
RAMIĆ: Niko nema pravo da ponižava žrtve genocida, da im zabranjuje sjećanje na zloÄin, da im i dalje unosi strah. Žrtve s pravom traže da se zloglasni koncentracioni logori obilježe kao spomen-stratišta žrtava genocida u Prijedoru, da 31.maj i 20. juli postanu trajno datumsko obilježje prijedorskih žrtava kao izraza najrigidnijeg fašistiÄkog aparthejda te da se institucionalizira i postane dio institucionalnog pamćenja, da se izgradi spomenik ubijenoj djeci i žrtvama genocida. Šest identifikovanih civilnih žrtava genocida biće ukopane i ovog 20. jula u Prijedoru.
Bošnjaci.Net: Da li su ovo samo neki od razloga za potrebu usvajanja Rezolucije o genocidu u Prijedoru?
RAMIĆ: Definitivno, zbog svega nabrojanog potreba je Rezolucija kanadskog parlamenta, a onda ćemo iću ka Kongresu i Senatu SAD, te europskim institucijama.
Bošnjaci.Net: Koji su još bitni detalji rezolucije?
AKADEMIK RAMIĆ: PredviÄ‘eno je da se rezolucijom 20. juli proglasi Danom sjećanja na žrtve genocida u Prijedoru u Kanadi i da se tokom mjeseca aprila koji je rezolucijom kanadskog parlamenta proglašen mjesecom borbe protiv genocida, i genocid u Prijedoru tretira isto kao i drugi priznati genocidi u Kanadi.
Bošnjaci.Net: Šta Institut na Äijem ste Äelu još ima u planu?
RAMIĆ: Institut za istraživanje genocida Kanada će uskoro poÄeti razgovore sa liderima Muzeja za ljudska prava Kanade o postavci stalne izložbe o genocidu u Prijedoru. TakoÄ‘er su poÄele pripreme da se genocid u Prijedoru u nekim kanadskim školama izuÄava zajedno sa genocidom u Srebrenici.
Bošnjaci.Net: Kada su u pitanju žrtve genocida, nedopustiv je neljudski nedavni Äin ambasadora BiH u Kanadi…
RAMIĆ: Paralelno sa akcijom u vezi parlamentarne institucionalizacije genocida u Prijedoru vodimo akciju i za smjenu ambasadora BiH u Kanadi. Istrajat ćemo na tome.
Veliki broj graÄ‘ana BiH koji žive u Kanadi, od kojih su mnogi preživjele žrtve agresije i genocida, oÄekivao je od Ambasade u Ottawi da postupi u skladu sa instrukcijom i spusti zastavu na pola koplja. To bi bio ljudski Äin odavanja poÄasti žrtvama genocida i poštovanja prema preživjelim žrtvama genocida. U tom malom komadu bh. zemlje, u dalekoj i prijateljskoj Kanadi, to se nije desilo. Predstavnici Instituta za istraživanje genocida Kanada su 11. jula 2020. više puta obišli ulicu u kojoj se nalazi Ambasada BiH u Ottawi i kamerom zabilježili ponižavajući Äin. Ne samo da zastava nije spuštena na pola koplja već je taj dan potpuno uklonjena. Ovaj antidržavni i anticivilizacijski Äin ambasadora Marka Milisava je ponizio državu BiH, sve graÄ‘ane BiH, a posebno preživjele žrtve genocida. Ovim Äinom ponizio je BiH i Kanadu. Ponizio je meÄ‘unarodnu pravdu i pravo. Srebrenica i država BiH su tako izdate od ambasadora BiH u Kanadi.
Bošnjaci.Net: Jeste anticivilizacijski Äin da ambasada države u kojoj je poÄinjen genocid ne obilježi taj dan, dok je istovremeno Kanada usvojila dvije rezolucije?
RAMIĆ: Od uspostavljanja diplomatskih odnosa izmeÄ‘u BiH i Kanade, Ambasada u Ottawi nikada nije obilježila Dan sjećanja na žrtve Srebrenice, iako je država Kanada sa dvije rezolucije proglasila ovaj datum danom sjećanja. Skoro nikada, Äast izuzecima, ambasadori nisu obilježavali državne blagdane BiH. Umjesto bh. diplomata koji moraju predstavljati državu BiH, oni predstavljaju antibosansku koaliciju u kojoj negatori genocida i revizionisti historije, negatori bosanskog jezika i kulture i tradicije imaju lidersku ulogu. Takvi rušitelji države BiH se kontinuirano šalju u Kanadu. Takvi ambasadori proturjeÄe svojoj državi koju zapravo ne priznaju, a navodno je diplomatski predstavljaju.
Bošnjaci.Net: Da li su graÄ‘ani i Instutut tražili smjenu bh. ambasadora u Kanadi?
RAMIĆ: Institut za istraživanje genocida Kanada je zatražio od predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i ministrice vanjskih poslova Bisere Turković da pokrenu disciplinski postupak protiv ambasadora Marka Milisava. Ne može se više tolerisati da ambasadori rade protiv vlastite države koja ih dobro plaća. Ako se ambasador ne opozove, to onda može pokazati da se nedisciplina i nepoštivanje instrukcija isplate! Još jednom pozivam navedene najodgovornije politiÄke subjekte, koji kreiraju vanjsku politiku, da smijene sadašnjeg ambasadora Bosne i Hercegovine u Kanadi. Mi trebamo diplomate koji će istinski braniti i jaÄati zajedniÄke interese svih nas. Nadalje, za poÄetak sljedeće sedmice najvaljeni su i kontakti sa subjektima kojima je pismo adresirano, te sa nadležnim politiÄkim subjektima u Kanadi. Nama je potrebna zajedniÄka akcija svih – i u BiH i Kanadi. Samo tako možemo postići rezultat u korist države BiH.
Bošnjaci.Net: Na kraju ne možemo zaobići odnos hrvatskih zvaniÄnika na Äelu sa HDZ BiH, HNS i ÄŒovićem prema prijedorskim Hrvatima, žrtvama velikosrpske genocidne ratne politike?
RAMIĆ: Najbolji primjer antibosanske koalicije koju u BiH predvode ÄŒović i Dodik je odnos zvaniÄne hrvatske politike u BiH prema prijedorskim Hrvatima. Prijedorski Hrvati zajedno sa prijedorskim Bošnjacima su stalni svjedoci genocidnih namjera velikosrpske nacionalistiÄke ideologije. Prije agresije u prijedorskoj općini je živjelo približno šest posto Hrvata, odnosno nešto više od 6.000 ljudi. U genocidu je ubijeno oko 330 Hrvata, mnogo ih je prošlo torture logora Keraterm, Omarska, ManjaÄa i mnogi drugi. Mali broj Hrvata je ostao u Prijedoru i to je uglavnom rijeÄ o miješanim brakovima. Pretpostavlja se da ih je danas na općini oko 750. Antibosanska koalicije koja se zabavila stalnim atakovanjem na državu BiH je ostavila i izdala prijedorske Hrvate. Selo Briševo je najbolji primjer kako su Hrvati ostavljeni i izdani. Naime u selu više nitko ne živi. Dok Hrvati u Prijedoru i Bosanskoj Krajini nestaju kao narod, zvaniÄna hrvatska politika koketira sa srpskom nacionalistiÄkom politikom, napadajući bosanskohercegovaÄke državne vrijednosti.