Intervju za Mojabih

Kada spomenemo ime Emir Ramić, Hamilton, Ontario, Kanada, uvijek ga vezujemo za Institute for Research of Genocide Canada (Institut za istraživanje genocida Kanada). Taj je Institut poznat ne samo našima u Bosni i Hercegovini i dijaspori, već je poznat i priznat kao ustanova koja širi informacije o BiH širom svijeta. 

 

ÄŒlanovi i saradnici Instituta se bore da se istina o BiH prikaže u pravom svjetlu, istinito i argumentovano, svima koji su zainteresovani da saznaju pravu istinu o našoj domovini. 

 

MOLIMO DIREKTORA I OSNIVAÄŒA INSTITUTA DR. EMIRA RAMIĆA, DA NAM POBLIŽE OBJASNI KAKO I KADA JE DOŠLO DO OSNIVANJA OVE ZNAÄŒAJNE USTANOVE?

- Ideja za osnivanje IGK je proizvod potrebe da se na drugačiji način počne promišljati kultura pamćenja koja treba biti sastavni dio bosanskohercegovačke države.Ta kultura pamćenja podrazumijeva da se o najvećim zločinima u Evropi poslije holokausta treba promišljati upotrebom nauke i istraživanja, jer borba protiv revizionista historijskih, naučnih i sudskih činjenica o genocidu i glorifikatora presuÄ‘enih ratnih zločinaca nije moguća samo emocijama. Samo naučnoistraživačka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, u čemu istraživači genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost. Istraživači moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti naučne istine o genocidu. Mi nastojimo utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni dogaÄ‘ali. Tako dolazimo do naučne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavljamo javnosti, čime opominjemo na brojne razmjere genocida što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti. IGK je reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelovanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju genocid. Vodeći se tom idejom mala grupa oko IGK je stalno rasla, tako danas pored Upravnog odbora imamo i Internacionalni ekspertni tim koji okuplja više od 300 najeminentnijih stručnjaka iz svijeta u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda.

 

DANAS SLAVIMO DAN NEZAVISNOSTI BIH. KOJE JE MANIFESTACIJE TIM POVODOM ORGANIZOVAO INSTITUT?

- IGK je ove godine veliki dio svojih aktivnosti skoncentrisao na 30. godišnjicu od proglašenja nezavisnosti BiH. Imajući u vidu da su intezivirani napadi na državu odlučili smo se da najbitnije kanadske političke i akademske subjekte upoznamo sa ovim velikim jubilejom. Poslali smo pisma premijeru Kanade, članovima Vlade i Parlamenta, premijerima svih pokrajina i teritorija u Kanadi i predsjednicima svih najznačajnijih akademskih ustanova. Tradicionalno su i ove godine kanadski gradovi Hamilton i Toronto obilježiti Dan nezavisnosti podizanjem državne bh. zastave ispred zgrada skupština. IGK će organizovati i online akademije uz učešÄ‡e eminentnih stručnjaka iz matice i dijaspore koji će govoriti o značaju Dana nezavisnosti. Ove godine IGK će po prvi put organizovati online tribine sa članovima parlamenata iz nekoliko zemalja koji su bh. porijekla. To su najsnažnije lobističke snage koje BiH ima.

 

Posebno ističem da je IGK od početka aktivno uključen u globalni odbor koji za čitav svijet koordinira obilježavanje Dana nezavisnosti. Tako će se širom svijeta u 50 gradova čuti himna BiH i poslati jasna poruka rušiteljima: ne damo BiH! Å½elimo poslati poruku širom svijeta da bh. čovjek ne želi nikakva veća prava od onih koje uživaju graÄ‘ani u kanadskom, evropskom, američkom društvu.

 

SA KOJIM SVE INSTITUCIJAMA U KANADI I SVIJETU SARAĐUJE INSTITUT?

- IGK je ostvario saradnju sa brojnim značajnim ustanovama i institucijama u Kanadi, BiH i cijelom svijetu koje se bave istraživanjem holokausta i genocida, ljudskim pravima i slobodama. Posebno ističemo saradnju sa MeÄ‘unarodnom asocijacijom istraživača genocida, Muzejom memorijala holokausta SAD-a i Kanade, Kanadskim muzejom za ljudska prava, Asocijacijom "Svijet bez genocida", te mnogim akademskim institucijama. Naravno, imamo odličnu saradnju i sa Vladom i Parlamentom Kanade, te sa krovnim nacionalnim organizacijama mnogih etničkih skupina u Kanadi i SAD-u.

 

SMATRATE LI DA SVIJET IMA PRAVU SLIKU O BIH KADA JE RIJEÄŒ O STANJU U KOJEM SE NAŠA ZEMLJA SADA NALAZI, S OBZIROM NA "OFANZIVE" ZLONAMJERNIH INFORMACIJA I VIJESTI O NAMA, I TO OD STRANE NEKADAŠNJIH NARODA SA KOJIMA SMO ŽIVJELI U BIVŠOJ JUGOSLAVIJI?

- Nažalost, svijet, a posebno bitni politički centri u svijetu nemaju pravu sliku o secesionističkim opasnostima sa kojima se sve više i ozbiljnije susreće BiH. Dok nemamo osmišljenu državnu strategiju lobiranja za interese države, 18 ambasadora koje je imenovao Milorad Dodik direktno rade protiv vlastite države. Posebno je kritično što je BiH bez diplomatske odbrane u SAD-u i Kanadi. Najjaču političku polugu koju smo prema svijetu imali, državnu, istinsku diplomatiju, izgubili smo u najvažnijem dijelu svijeta - Sjevernoj Americi. BiH je ostala spuštenog garda pred nasrtajima bijesnih i nezasitih veleseparatista koji više od 20 godina djeluju u SAD-u i Kanadi i koji su materijalno sve jači. Dopustili smo da Milorad Dodik zavlada u Washingtonu i Ottawi, ali i drugdje, da aktivira svoje lobiste, da podredi bh. ambasade u SAD-u i Kanadi i drugdje svojim separatističkim interesima, da mijenja karakter rata, revidira sudske, naučne i historijske činjenice i glorifikuje osuÄ‘ene ratne zločince. Ambasade u SAD-u i Kanadi postale su legla sepatarizma, laži, obmane i nepravde. U njima se bez posljedica antibosanski ambasadori igraju državnim simbolima, ne spuštaju zastavu za 11. juli bez ikakvih posljedica, državne simbole tretiraju kao krpe, ponižavaju državne blagdane, rade i pričaju protiv vlastite države i direktno djeluju protiv bh. organizacija, zajednica i instituta. Zbog diplomatije država opstaje ili propada. Diplomatija je i kultura i civilizacija, diplomatija je i dijalog i istina. Sposobna diplomatija spašava državu, vidjeli smo već kako to izgleda tokom agresije. Nesposobna diplomatija urušava državu.

Već smo u više pisanih obraćanja Predsjedništvu BiH upozoravali da se rat u BiH nastavlja drugim sredstvima, izmeÄ‘u ostalog i diplomatskim, ali negiranje sopstvene države od strane nekih bh. ambasadora i diplomata, negiranje državnih simbola i nečinjenje onih koji su odgovorni da to spriječe, stavlja državu i diplomatiju u bestidni položaj. U ambasadama u Washingtonu i Ottawi niko ne predstavlja državne interese u momentu kada je BiH napadnuta od antibosanske koalicije. Treba li to dokazivati? Država je izdana od ambasadora koje je postavio Milorad Dodik i koji zastupaju njegove, secesionističke, antibosanske politike. Vrijeme je za akciju. Napravimo potrebne korake da država ima svoj državni, diplomatski glas u Washintonu i Ottawi. Glas koji će saraÄ‘ivati sa dijasporom, sa njenim organizacijama, zajednicama, institutima koji su u Kanadi tako mnogo učinili, čine i činit će za državu.

 

Još jednom tim antibosanskim ambasadorima poručujemo, Dan nezavisnosti je bio, jeste i vječno će ostati simbol bh. državnog i društvenog trajanja i uzdizanja. Slavili ga ili ne, BiH je nezavisna država koja kao takva postoji. A vi ste sebi obezbijedili mjesto na stubu srama. 

 

ŠTA SVI MI JOŠ MOŽEMO UÄŒINITI DA SE NAŠ GLAS DOVOLJNO ÄŒUJE U SVIJETU I GDJE VIDITE MOGUĆNOSTI SVIH NAS DA SE TO STANJE INFORMIRANOSTI O NAMA POPRAVI?

- Pored državne strategije lobiranja i državne diplomatije o kojima sam govorio u odgovoru na prošlo pitanje potrebna nam je strategijska koordinacija organizacija, zajednica, instituta i akademija u dijaspori. Mi već imamo odlično pojedinačno djelovanje mnogih uspješnih ljudi u dijaspori, ali to sada, kada se treba braniti država, nije dovoljno. Treba nam zajednički rad i usmjeravanje veoma značajnih resursa koje dijaspora ima i koji nisu samo materijalne prirode, već sve više i naučne, kulturne, političke i svake druge prirode. Te resurse samo treba usmjeriti i tako dobiti odlučujuću snagu koja će mobilisati meÄ‘unarodnu zajednice i graÄ‘ane BiH u borbi ne samo za spas države, već i za jačanje države od koje zavisi i sudbina civilizacije.

 

VIDJELI SMO DA NAŠE PETICIJE I MOLBE IZ DIJASPORE NISU NAIŠLE NA ODGOVARAJUĆU REAKCIJU NADLEŽNIH USTANOVA U BIH. KAKO VI TO TUMAÄŒITE?

- Peticije i molbe, ali i mnoge tužbe pravosudnim organima koje su došle iz dijaspore nisu izazvale potrebnu reakciju državnih organa. Razlog za to je dejtonska konstrukcija države koja blokadom na svim nivoima jednostavno onemogućava da se čuje glas i vapaj dijaspore. Zato je umjesto peticija, molbi i tužbi potrebno odmah prići strategijskom koordiniranju bitnih subjekata u dijaspori koji će tako dobiti potrebnu moć za konkretno djelovanje u smislu pritiska prema državnim organima. Za ovo trebamo uzeti primjer djelovanja nekih dijaspora koje su svojim aktivnostima čak i stvorile matične države. Primjer jevrejske dijaspore može biti putokaz kako se treba odnosti prema svojoj matici.

 

Da li je u svijetu došlo do pomaka i napretka u boljem u osuÄ‘ivanju negiranja genocida u Srebrenici?

 

- Jeste. Kao što znate, mi smo od najvećih društvenih mreža dobili potvrdan odgovor da će na svojim platformama sankcionisati negatore genocida. I to zaista i čine jer mi to pratimo. Naravno da se može još više uraditi na ovom planu. Predložili smo izradu posebne strategije protiv negatora genocida na kojoj pored našeg Instituta radi veći broj drugih organizacija širom svijeta.

 

KOJI SU BUDUĆI CILJEVI IGK?

- IGK će nastaviti svoju misiju borbe za istinu i pravdu putem činjenica na bazi naučnih istraživanja. IGK u svom Upravnom odboru i posebno Internacionalnom ekspertnom timu već sada ima veliki broj mladih istraživača. Naš cilj je da okupimo što veći broj mladih istraživača koji će postati lideri u oblasti istraživanja genocida ne samo u BiH, već u svijetu, koji će postati lideri u borbi za zaštitu ljudskih prava i sloboda svugdje gdje su ugrožena. I još jedan važan cilj: namjeravamo uvezati sve mlade istraživače. Tako ćemo stvoriti ljudski potencijal spreman da se uhvati u koštac sa svim negatorima genocida, sa svima onima koji na bilo koji način narušavaju osnovna ljudska prava i slobode. IGK želi kreirati mlade istraživačke elite koje će brzo i adekvatno odgovoriti na sve izazovnija ugrožavanja ljudskih prava i sloboda kako u Sjevernoj Americi,