Intervju za Megafon

1.Kakva su Vaša saznanja,i da li imate izvještaje da se u Ukrajini trenutno dešavaju takvi zločini kao što su silovanja?

2. Na koji način možete osvijestiti svjetsku javnost da obrati pažnju na ovakav zločin, da spriječi i najoštije kazni počinioce?

3 Kakav je Vaš stav po pitanju kazne za navedeni zločin i po pitanju rada nadležnih za isti?

1. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba optužio je ruske vojnike za silovanje ukrajinskih žena u okupiranim gradovima. Mi smo takoÄ‘e dobili saznanja o zločinu silovanja od nekoliko organizacija sa kojima saraÄ‘ujemo. TakoÄ‘e nekoliko svjetskih medija je prenijelo izvješataje o organizovanom zločinu silovanja u okupiranim gradovima ukrajine. To je bilo sasvim dovoljno za našu reakciju.

2. Mi smo već informisali svjetsku javnost o našim saznanjima putem medija. ÄŒlanovi našeg Internacionalnog ekspertnog tima našeg instituta zajedno sa Udruženjem žena žrtava rata će djelovati prema odreÄ‘enim bitnim svjetskim centrima u smislu alarmiranja da se aktiviraju svi potrebni resursi da se hitno zaustavi straÄ‘ni zločin silovanja, koji je i ratni zločin, ali i zločin protiv čovjećnosti. Institut za istraživanje genocida Kanada će alarmirati i svjertske pravne institucije čija dužnost je da procesuiraju kako idejne tvorce tako i izvršiuoce zločina silovanja.

3.U nekim sudskim postupcima nakon Drugog svjetskog rata silovanje je bilo kvalificirano samo kao ratni zločin. MeÄ‘unarodni sud za područje bivše Jugoslavije je zaključio da se silovanje može tretirati i kažnjavati kao još teži zločin. Silovanja, prije svega Bošnjakinja, u Bosni i Hercegovini predstavljala su zločin protiv čovječnosti zato što su počinjena u okviru sistematskih napada na civile i zato što su imala karakteristike porobljavanja. Tako su seksualni zločini prvi put u historiji meÄ‘unarodnog prava tretirani kao najozbiljniji zločini sami po sebi, a ne kao prateća pojava rata. Istovremeno MeÄ‘unarodni sud za bivšu Jugoslaviju je pravno razjasnio što znači seksualno porobljavanje. Istaknuti su sljedeći elemente porobljavanja: činjenica da su Bošnjakinje bile zarobljene, da su morale činiti što god im se naredi uključujući kuhanje i čišÄ‡enje, da su srpski vojnici polagali isključiva prava na odreÄ‘ene djevojke koje su im stalno bile na raspolaganju, da su vojnici uzimali novac kad bi ih davali drugim na silovanje, te da one nisu imale nikakvu kontrolu nad svojim životima. Više od dvije decenije od okončanja rata u Bosni i Hercegovini, pravdu još nije dočekalo više od 20.000 žrtava seksualnog nasilja. 

 Trideset godina nakon agresije i genocida u Bosni i Hercegovini meÄ‘unarodna zajednica mora snažno pokazati da je izvukla poruku i pouku iz Bosne i Hercegovine. Uznemirujući izvještaji o organizovanom silovanju u okupiranim gradovima Ukrajine se mora energičnim mjerama zaustaviti. 

 Sada za to postoji i zakonska norma meÄ‘unarodnog prava. Silovanje u Ukrajini kao teško kršenje Ženevske konvencije i meÄ‘unarodnog prava mora biti predmet procesuiranja meÄ‘unarodnih sudova. Počinitelji moraju biti uhapšeni. Nema oprosta za počinitelje silovanja.