Intervju
Intervju Preporod
Molim Vas da kažete koliko Vam to zna?i, te na koji na?in ?e se ogledati Vaš rad ako ambasadora?
Po?aš?en sam imenovanjem za ambasadora Kulture sje?anja istine i pravde u BiH od Udruženja "Žena žrtva rata", organizacije koja predstavlja glas žrtava agresije i genocida u BiH, posebno glas žrtava silovanih žena. Nadam se da ?u u ovoj bitnoj po?asnoj ulozi putem Instituta za istraživanje genocida Kanada uspjeti još više poticati glas istine i pravde u svijetu o najve?im zlo?inama poslije Drugog svijetskog rata u Evropi, agresiji na RBiH i genocida protiv njenih gra?ana, posebno Bošnjaka. Posebno ?u se angažovati na osnaživanju, obrazovanju i efikasnom uklju?ivanju budu?ih, mladih generacija u institucionalizaciju kulture sje?anja. Ja sam više od 20 godina angažovan u borbi za istinu, pravdu, kulturu sje?anja, za bolju BiH, za lobiranje i prezentaciju najboljih bosanskohercegova?kih vrijednosti. Zaborav je sau?esništvo u zlo?inu. Nemamo pravo na zaborav. Borba za istinu i pravdu je osnova našeg postojanja, i za nju se vrijedi boriti.
Do sada ste ukazivali na brojna pitanja kojim se prodire u suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Kako vidite trenutnu situaciju u BiH? Po Vama, šta treba minjenjati?
Agresija i genocid u BiH su bili, jesu i bi?e još dugo strašna kušnja za na?ela upisana u Povelju Ujedinjenih nacija. Agresija i genocid u BiH su pokazala da su ljudska prava kršena i ugrožena, te da ne postoje adekvatni mehanizmi za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima Ujedinjene nacije su prihvatile stajalište da su ljudska prava univerzalna vrijednost i nisu uslovljena nacionalnom, vjerskom ili nekom drugom pripadnoš?u.
Ustavni i pravni poredak BiH je ozbiljno ugrožen. Suverenitet, teritorijalni integritet, politi?ka nezavisnost, me?unarodni pravni subjektivitet BiH je ozbiljno doveden u pitanje. Mir i stabilnost su najugroženiji od završetka agresije, genocida i potpisivanja Dejtonskog sporazuma. BiH je Dejtonskim mirovnim sporazumom, radi zaustavljanja agresije, dobila entitet za kojeg je Me?unarodni sud pravde u Hagu utvrdio da je po?inio genocid nad Bošnjacima. BiH nije integrirana u Evropsku Uniju i Sjevernoatlanski savez zato što se ne može dogovoriti s politikom koja je planirala i izvela agresiju i genocid.
Da bi BiH bilo bolje, njeni narodi i gra?ani trebaju biti gospodari svoje volje, a sluge svoje savjesti. Jer nikad i ništa ne izaziva ve?u pobunu od nepravde. A nepravda je antibosanska koalicija koja radi protiv države, antibosanska diplomatija koja radi protiv sopstvene države, negiranje sudskih, nau?nih i historijskih ?injenica o agresiji i genocidu u BiH, veli?anje i slavljenje presu?enih ratnih zlo?inaca, uspostavljanje kulture zaborava umjesto kulture sje?anja. Sva druga zla koja BiH trpi nisu ništa prema ovom.
BiH se ne treba oslanjati na me?unarodnu zajednicu. Zajedni?kim djelovanjem probosanskih politi?kih, akademskih i struktura iz sve ja?e i organizovanije dijaspore trebamo ponuditi inertnoj me?unarodnoj zajednici vlastitu, bosanskohercegova?ku strategiju o budu?nosti države. A poslije toga zajedno sa me?unarodnom zajednicom izabrati najbolji i najefikasniji alat za realizaciju strategije. Ne pitajte šta BiH može da u?ini za vas - pitajte šta vi možete da u?inite za vašu BiH. Zato pozivam sve Bosance i Hercegovce koji vole svoju jednu i jedinu domovinu i koji se ponose njenom hiljadugodišnjom tradicijom da se okupe oko rije?i BiH. Ma gdje bili svjedo?imo BiH kao državu, teritoriju, zemlju kao uzvišeno mjesto zajedni?ke sudbine bh. ljudi, žena i djece.
U BiH me?unarodna zajednica je izgubila sebe. Ista ta zajednica koja je u agresiji izdala BiH i svojom neaktivnoš?u dozvolila genocid sada u teškim trenucima ima povijesnu dužnost da se upotrebom svih demokratskih sredstava suprostavi teškim napadima i negiranju države BiH, jer time se ne brani samo jedna velika evropska država i civilizacija, ve? i cijela me?unarodna zajednica.
Koliko je važno Bošnja?ko jedinstvo u momentima kada se vodi najvažnije pitanje u BiH, izmjena Izbornog zakona?
Bošnjaci kao jedini narod u Evropi koji je u modernom dobu preživio agresije i genocide, danas, 30 godina poslije su izloženi nedopustivoj diskriminaciji kako u manjem bosanskohercegova?kom entitetu, tako i u djelovima BiH u kojima vlada HDZ. U takvim okolnostima bošnja?ko jedinstvo nema alternativu. Po meni bošnja?ko jedinstvo treba graditi jedinstvenim bošnja?kim glasom u odbrani države BiH bez koje nema bošnja?kog naroda. Naravno važno je i braniti i ja?ati bošnja?ku historiju, tradiciju, kulturu, bosanski jezik.
Bošnja?ko jedinstvo je poštivanje države BiH, poštivanje bošnja?ke tradicije, kulture, historije, duhovnosti i bosanskog jezika, poštovanje komšija. Tako ?emo sretno živjeti u našoj zajedni?koj BiH. To je bošnja?ko obi?ajno pravo na kome se zasniva bošnja?ko jedinstvo. Istina i pravda jedino ?ine Bošnjake slobodnim. One na žalost još nisu dopustiva u uvjetima nekažnjenosti zlo?inaca.
Sloboda savjesti treba biti prvo bošnja?ko oslobodjeno podru?je iz koga se ra?a znanje o vlastitoj bošnja?koj bitnosti i samobitnosti, koji ?e tvoriti uvjete za bošnja?ko pam?enje i na tom temelju u?vrstiti bošnja?ko samopouzdanje kao okosnicu snage za dostojanstveniji život u nacionalnoj nezavisnosti i slobodi u okvirima multidimenzionalne BiH.
Ono što se da primjetiti jeste da kada Islamska zajednica ukaže na neki problem optužuje se za bošnja?ki nacionalizam, dok s druge strane da kada se Bošnjaci zalažu za gra?ansku državu, onda ih optužuju da žele stvoriti unitarnu Bosnu i Hercegovinu u kojoj žele da dominiraju nad druga dva konstitutivna naroda? Kako na to gledate, na takve optužbe?
Islamska zajednica za Bošnjake ima bitnu društvenu i duhovnu misiju od ogromnog zna?enja. Islamska zajednica sjedinjuju redove, ?isti duše, budi srca i umove, rješava probleme. U njoj se manifestira snaga i jedinstvo, pro?iš?ava duša, popravlja moral, oja?ava veza ispomaganja me?u ljudima. Islamska zajednica je impresivni prizor jedinstva rije?i, ciljeva i potpomaganja u borbi za bolju sadašnjost i budu?nost u cilju ja?anja bošnja?kog jedinstva. Bošnja?ko bi?e je kriti?ki oblikovano duhovnoš?u i spiritualnoš?u islama. Islam nije ugrozio ve? precizirao i definisao nacionalni identitet Bošnjaka. Islam nije denacionaliziraju?i bošnja?ki faktor. Insistiranja na deislamizaciji Bošnjaka ne vode njihovom afirmisanju, nego upravo ukidanju. Duhovna snaga Bošnjaka je proizašla iz islama i ona se mora posebno graditi u dijaspori, gdje Bošnjacima prijeti asimilacija, gdje je islam brana toj asimilaciji, gdje zahvaljuju?i islamu Bošnjaci postaju ome?eni tolerancijom na osnovu koje se mogu prihvatiti svi pozitivni elementi integracije u zapadna društva.
Zbog svega navedenog Islamska zajednica treba ukazivati na ne samo vjerske, ve? i društvene probleme. To nije nikakav bošnja?ki nacionalizam, ve? ukazivanje bitne bošnja?ke institucije na probleme u društvu koje treba rješavati.
Bošnjaci se trebaju boriti za gra?ansku BiH. Nije to nikakav unirazima. To je jedini društveni i državni okvir unutar koga može egzistirati Ideja Bosne i Bosanski duh kao svojevrsni bosanskohercegova?ki odgovor na prihvatanje, priznavanje, tolerisanje drugog i druga?ijeg. Gra?anska BiH nikako ne negira kolektivna etni?ka prava i slobode. Zapravo gra?anska BiH ta prava još više ?uva i ja?a.
Vijesti: