Intervju

Intervju za Plima casopis

1.Koliko je brojna nasa dijaspora u Kanadi I kave se sve aktivnosti provode na ocuvanju tradicije i kulture Bosne I Hercegovine u toj zemlji.


U Kanadi ima oko 100,000 gra?ana bosanskohercegova?kog porijekla. Od toga oko 35,000 je došlo u toku i poslije agresije na RBiH.

Kanadski Bosanci i Hercegovci prvo putem vjerskog organizovanja, a zatim putem nacionalnog i državotvornog organizovanja uspjevaju izraziti vlastitost, di?i glas u odbranu bosanskohercegova?ke kulture, historije, tradicije i obi?aja, bosanskog jezika i bosanskohercegova?kih društvenih i državnih vrijednosti.  Oni izgra?uju svijest o bosanskom jeziku kao najsigurnijoj brani njihove potencijalne asimilacije u kanadski “Kulturni mozaik”. Tako su pokazali nacionalno, duhovno i državotvorno dostojanstvo.


2.Institut za strazivanje genocida Kanda, na cijem celu je istinski bedem “farbanju istorije” kada je tacno formiran I ko su sve ljudi koji su ukljuceni u njegov rad.

Institut za strazivanje genocida Kanda {IGK} je formiran 2010. godine. Bavi istraživanjem zlo?ina protiv mira, zlo?ina genocida i drugih teških povreda me?unarodnog prava, kontinuirano i blagovremeno reagira na sve pokušaje negiranja pravosnažnim presudama dokazane istine, ali i realizira nau?noistraživa?ke i edukativne projekte posve?ene razvoju i o?uvanju kulture sje?anja. IGK ima Internacionalni ekspertni tima koga ?ini više od 300 eminentnih stru?njaka iz ?itavog svijeta u oblasti istraživanja genocida i zaštite ljudskih prava i sloboda.

3.IGK ima odlicnu saradnju sa kandskim vlastima, kazite nam taj recept kako bi ga kompletna bh. Dijaspora mogla primjeniti u zemljam gdje trenutno zivi i djeluje. 

IGK sa kanadskom vladom i parlamentom ima veoma dobru korespondenciju. Karakteristi?no da je kanadska vlada skoro uvijek odgovarala na naša pisma u kojima se tražilo ve?i uticaj Kanade na zaštitu bosanskohercegova?kih državnih interesa, posebno na zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i politi?kog subjektiviteta od raznih antibosanskih politika. Dosadašnji najvažniji rezultati lobiranja za bosanskohercegova?ki interes u Kanadi su: bosanski jezik je priznat u Kanadi, nacionalno ime Bošnjak se upotrebljava u kanadskim statisti?kim i drugim dokumentima, genocid u BiH se izu?ava u školama u Kanadi, kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije Rezolucije o genocidu u BiH, podržana inicijativa za osnivanje Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu, organizovana stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipegu, genocid u BiH prezentiran Kana?anima i kanadskim univerzitetima, otkriven spomenik žrtvama genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru, iniciran projekat kojim je kanadska vlada podržala obilježavanje Svijetskog dana bijelih traka, parlamentarna peticija kojom se traži krivi?no sanskcionisanje negatora genocida. Posebno je važno što kanadski gradovi na prigodan na?in obilježavaju Dan državnosti BiH i Dan nezavisnosti BiH, svjetski Dan bijelih traka i Dan genocida u Srebrenici.

4.Do sada ste izdali vise knjiga na temu genocida I posbeno ste osjetiljivi na presudjeni genocid u Srebrenici I nazalost ne presudjeni u Prijedoru i ostalim gradovima u BiH.

Zaborav je sau?esništvo u zlo?inu. Nemamo pravo na zaborav. Borba za istinu i pravdu je osnova našeg postojanja, i za nju se vrijedi boriti. Svaki gra?anin i gra?anka BiH je potrencijalni lobista za intesere bosanskohercegova?ke države.Treba samo da na?emo pravi na?in da to iskoristimo. Borba za istinu i pravdu je bitna konstanta državnih bosanskohercegova?kih interesa, važan faktor bolje bosanskohercegova?ke budu?nosti i snažan zamajac u bosanskohercegova?kim evroatlanskim integracijama. Motiv takve borbe za istinu i pravdu nije mržnja protiv drugog i druga?ijeg, nego osloba?anje žrtve od straha pomo?u kulture pam?enja, a u ime bolje budu?nosti. Ne može se do?i do progresa, ako istina i pravda izgube, ako mržnja pobjedi ljubav, ako nada izgubi od bezna?a. Ko iskreno ljubi istinu, pravdu, slobodu i domovinu slobodan je. Moj strah od zaborava ve?i je od užasa koji sam prisiljen pamtiti svaki dan. Upravo to je moto koji sve nas pokre?e i koji treba prenijeti za sve žrtve.

5.Odavno nasa domovina nije bila u vecoj politickoj krizi, sta po vasem misljenju dijaspora iz svoje pozicije djelovanja moze uciniti da se trenutno politcko stanje promjeni. 

Svoditi državni odnos sa dijasporom na novac i investicije je pogrešno i površno. Ljudi iz dijaspore se moraju osje?ati ravnopravnim gra?anima BiH, a ne kao biznismeni koji su došli da ulože, zarade ili potroše. Institucije i gra?ani BiH ne vide važnost dijaspore. Zaista je nezamislivo da zemlja s tako velikom dijasporom nema konkretan državni organ koji bi se njome bavio. Da bi se ostvarila politi?ka, duhovna, kulturna i ekonomska simbioza dijaspore i matice potrebno je formirati Ministarstvo za dijasporu. Prve akcije Ministarstva bi trebale biti popis dijaspore i formiranje stru?nih i profesionalnih logisti?kih i lobisti?kih timova. Tako bi kontakt sa maticom postao organizovan, sistemati?an, a ne samo privatni kao do sada. 

Poruka
Okupimo se oko istine i pravde zarad o?uvanja bosanskohercegova?ke tradicije, kulture, bosanskog jezika i historije. Pojedinac može mnogo uraditi ali kada on energiju, entuzijazam, ljubav prema istini, pravdi, državi, prenese na zajedni?ko djelovanje u okviru sistema, stvaraju se preduslovi da se u takvom djelovanju ra?aju dobri rezultati za dobrobit svih gra?ana i naroda dobre Bosne i Hercegovine

Za kraj daj nam svoju kratku biografiju.

Emir Rami? je ro?en u Prijedoru, Bosna i Hercegovina. Trenutno živi u Hamiltonu, Kanada. Rami? je osniva? i direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, redovni ?lan Bošnja?ke akademije nauka i umjetnosti, Asocijacije svjetskih istraživa?a genocida, Komiteta memorijalnog muzeja holokausta Kanade, Kanadskog muzeja za ljudska prava, Asocijacije “ Svijet bez genocida” i mnogih drugih organizacija za zaštitu ljudskih prava i sloboda širom svijeta. Aktivno je radio i doprinio da se u parlamentima SAD, Kanade, Australije, Evropskog parlamenta i parlamentima desetak drugih država usvoji rezolucija o genocidu u Srebrenici i BiH. Doma?i i strani analiti?ari uvrštavaju ga u jednog od najboljih poznavalaca zlo?ina genocida. Rami? je dobitnik više nagrada i priznanja: Posebne plakete Kanadskog parlamenta za doprinos nauci o genocidu i zaštiti ljudskih prava i sloboda, Zlatne zna?ke Univerziteta u Sarajevu za posebne zasluge na planu nau?nog istraživanja i prezentovanja rezultata nau?nih istraživanja o genocidu u Srebrenici i BiH u svijetu, Velike plakete Instituta za istraživanje zlo?ina protiv ?ovje?nosti i me?unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, posebnog priznanja Reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazovi?a za širenje istine o genocidu po?injenom nad Bošnjacima za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, Plakate Parlamenta Kanade za borbu za ljudska prava i slobode, priznanje Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike “?amil ef. Avdi?” za životno djelo. Akademik Ramic je autor “Knjiga Pam?enja i Opomene”. Udruženje “Žena žrtva rata” uvažavaju?i prijedlog mnogih organizacija i zajednica u BiH i dijaspori, uvažavaju?i prijedlog mnogih istaknutih pojedinaca u svijetu, posebno u Kanadi, imenovalo je akademika Emira Rami?a za ambasadora Kulture sje?anja istine i pravde u BiH. Prilikom posjete Kanadi predsjedavaju?i Predsjedništva BiH Željko Komši? je uru?io Plaketu Predsjedništva BiH Emiru Rami?u za dogogodišnji rad na planu odbrane i ja?anja bosanskohercegova?kih interesa u Kanadi.

Vijesti: