Intervju

BOŠNJAČKE MASE SE POSTEPENO BUDE

 

Intervju profesora Šabana Nurića sa profesorom Emirom Ramićem  za SabaH – New York i BH Ogledalo – Australija, u intervju su djelovi intervjua koje je profesor Emir Ramic dao Saniji Hodzicu za Bh Poglede Toronto

 

Višestruko političko, nacionalno, socijalno, kulturno, organizaciono pa i naučno-spoznajno gibanje u redovima BiH dijaspore, posebno ove iz posljednjeg bosanskog rata i poratnog perioda, specifično bošnjačke, je bio razlog da se obratimo profesoru Emiru Ramiću iz Kanade, sa molbom za razgovor za SabaH. Ovim želimo postepeno da “uvučemo” misleći dio sjevernoameričkog bošnjačkog korpusa u SabaH-ovu rubriku “Razmišljanje u dijaspori,” koja se uglavnom bavi pitanjima razjedinjenosti Bošnjaka u dijaspori i vidljivog trenda njihovog odrođavanja od matične države, Bosne i Hercegovine. Prof. Ramić, istaknuti bošnjački sociolog u dijaspori, je zamjenik predsjednika Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i Glavni menadžer novoosnovanog Bošnjačkog Biznis Kluba za Sjevernu Ameriku. Uz Islamsku Zajednicu Sjeverne Amerike, ovo su dvije krovne bošnjačke organizacije na planu političkog, konomskog, vjerskog i kulturno-tradicijskog uvezivanja Bošnjaka u Sjevernoj Americi i njihovog držanja stalne i aktivne veze sa matičnom državom Bosnom i Hercegovinom. Pomenuta gibanja proizvode i mnoga otvorena pitanja. Otud i potreba za ovaj razgovor i želja da se pokušaju dobiti što mjerodavniji odgovori. Navedene organizacije, u sadašnjem, muljavom vremenu svjetske politike, pod političkim liderstvom Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike su odlučnije krenule u akciju usmjeravanja pozitivne energije bošnjačke mase, u stvaranju širokog bošnjačkog fronta, putem unutarbošnjačkog dijaloga.  Nedostaci u ovom razgovoru su mogući zbog internet tehnike vođenja razgovora, na čemu se čitaocima unaprijed izvinjavamo, u nadi da će nas razumjeti.

 

Gospodine Ramiću, s obzirom da je Vaša uza stručna oblast interesovanja, stanje bošnjačke nacionalne svijesti u dijaspori, specijalno u Kanadi, recite ukratko kakvi su rezultati vašeg istraživanja na tom planu?

 

E. Ramić: Višegodišnje nezavisno sociološko-politološko istraživanje o stanju bošnjačke svijesti i organizovanosti u procesu njihove vjerske, nacionalne i državotvorne emancipacije ima namjeru putem metoda naučne analize pokušati dati odgovore na pitanja: Zašto je jedinstveno multidimenzionalno bošnjačko biće potrgano na jednodimenzionalne tabore? Zašto bošnjačko historijsko pamćenje postaje zaborav? Zašto se Bošnjacima negira pravo na sopstvenu prošlost, sadašnjost, budućnost, vjerski, nacionalni i kulturni kontinuitet? Zašto Bošnjaci pristaju da hodaju tuđim putem i budu sudionici tuđe historije, kulture i tradicije? Zašto bauk duha palanke kruži našim ubogim vjerskim, nacionalnim, patriotskim i kulturnim životom? Zašto nema konsenzusa među Bošnjacima o bilo kom bitnom pitanju njihove povijesne egzistencije? Zašto se istina od Bošnjaka godinama skrivala, tretirajući Bošnjake samo kao vjersku, a ne i nacionalnu, teritorijalnu  i državotvornu zajednicu?

 

Dobro, u kontekstu rezultata Vaših istraživanja, sa stanovišta uvezanosti Bošnjaka i moguće njihove socijalne i političke unutrašnje pozitivne interakcije, kao i akcije prema okruženju u kome žive i matičnoj BiH, kakvu bošnjačku budućnost anticipirate kao nosilac funkcija u dvije od tri najvažnije bošnjačke organizacije pomenute u uvodu u ovaj razgovor?

 

E. Ramić: Kroz istraživanje došao sam do zaključka da je odgovor na većinu gornjih pitanja u produkciji bošnjačkog dijaloga. Funkcionisanje Bošnjaka u vjerskom,nacionalnom, kulturnom , duhovnom i civilizacijskom smislu podrazumjeva definisanje globalnog cilja bošnjačke egzistencije, što podrazumjeva dijalog na bazi  snage argumenata, a ne na bazi nekog vjerskog, nacionalnog, političkog ili bilo kojeg drugog kvazi autoriteta. Kroz dijalog Bošnjaci trebaju konačno postati svijesni kako svoje vjerske,nacionalne i kulturne snage tako i svoje snage u produkciji i očuvanju ideje Bosne i bosanskog duha koji su kreirali državotvorni prostor za egzistenciju

bošnjačkog bića. Prvi kratkoročni cilj unutar bošnjačkog dijaloga bi dakle bio kreiranje bošnjačkog fronta unutar koga bi negativna bošnjačka energija, koja proizilazi iz podjeljenosti bošnjačkog bića, bila transformisana u pozitivnu energiju baziranu na prihvatanju, poštovanju, tolerisanju  i priznavanju različitosti unutar jedinstvenog bošnjačkog bića.  Drugi dugoročni cilj dijaloga bi bio kreiranje i prakticiranje civilnog društva u BiH, matičnoj državi svih Bošnjaka, i elemenata civilnog društva u bošnjačkoj dijaspori koji se iz bosanskohercegovačke perspektive ultimativno nameće kao jedini poznati model koji bi omogućio onaj presudni skok iz sadašnjeg mučnog i bezizglednog provizorija, zasnovanog na trostrukom etničko-konfesionalnom autizmu i mehaničkom paralelizmu društvenog i državnog, u državnu zajednicu utemeljenu na nužnoj, živodajnoj, transetničkoj osmozi i prožimanju. Naš bošnjački pluralitet mogao bi postati normalnim i poželjnim elementom općeg pluralističkog društvenog i kulturnog ambijenta, pri čemu bi svaki od konfesionalno-etničkih identiteta zadržao svoj autonomni prostor i integritet. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike koji zastupa interese 350.000 Bošnjaka SAD i Kanade ima namjeru dokučiti značaj i potrebu bošnjačkog dijaloga. Kongres će putem produkcije bošnjačkog fronta u kome će biti mjesta za sve oblike bošnjačkog organizovanja otvoriti vrata bošnjačkom dijalogu koji treba izroditi kritičnu pozitivnu bošnjačku masu i energiju sposobnu da kreira bošnjački globalni interes, te da taj interes jača i brani. Veliki značaj u procesu produkcije bošnjačkog dijaloga zauzima lobiranje u zapadnim društvima za bošnjački interes. Lobiranje je vrlo profesionalan, odgovoran i skup posao koji traži znanje i novac. Prvi Bošnjački Biznis Klub ima namjeru dokučiti Bošnjacima istinu, da samo nacionalno uvezan biznis može donijeti dvostruku korist. Umnožiti vlastiti kapital i finansirati bošnjački lobi. To je moguća formula uspjeha  za početak produkcije bošnjačkog lobiranja, kao sastavnog dijela bošnjačkog dijaloga.

 

Pošto i Vi znate da jedan manji broj Bošnjaka, ne znam zašto, ne prihvata nikakve organizacije? To njihovo ne prihvatanje unosi kamen spoticanja na lokalnim bošnjačkim nivoima, često i smutnje koje sprečavaju bošnjačku organizovanu aktivnost! Možete li nam reći sažeto, kakvu ulogu u izlasku iz ove situacije može da odigra  Kongres Bošnjaka a kakvu BBC Sjeverne Amerike?

 

E. Ramić: Istraživanje je pokazalo da više od 60% Bošnjaka nije uključeno ni u jedan od postojećih oblika organizovanja. To pokazuje nedovoljan interes Bošnjaka za organizovanost, nedovoljnu svijest o potrebi uključivanja u proces organizovanog djelovanja na zaštiti bošnjačkog interesa, ali i nedostatak ideja postojećih organizacija koje bi mogle privući različite strukture bošnjačke populacije (omladinu, žene, intelektualce, biznismene itd.). Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike, Bošnjački Biznis Klub, Islamska Zajednica Sjeverne Amerike kao krovne organizacije Bošnjaka moraju mnogo više raditi na uvlačenju Bošnjaka u svoje redove. Možda bi bilo dobro razmisliti o formiranju zajedničkog tijela, od predstavnika navedenih krovnih organizacija, koje bi izradilo platformu za privlačenje Bošnjaka u organizacije, koje bi istovremeno lobiralo za bošnjački interes u zapadnim društvima i koje bi lobiralo za produkciju nove, ne na Daytonskom sporazumu zasnovane, Bosne. Veliku ulogu u procesu privlačenja Bošnjaka u njihove organizacije imaju sredstva informisanja. Sabah kao krovni list bošnjačke dijaspore je u tom smislu odigrao veliku ulogu. U jednom takvom zajedničkom tijelu sigurno ima i mora biti mjesta i za predstavnike ovakvih sredstava informisanja.

 

Lijepo. Ali ne znam dali i ostale, važne bošnjačke vođe o SabaH-u misle kao Vi?

 

E. Ramić: Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike i Bošnjački Biznis Klub cijene napore koje je uložio Sabah u odbrani bošnjačkog interesa na prostorima Sjeverne Amerike.Kongres je prihvatio da Sabah bude nosilac svih informativnih aktivnosti na slijedećoj skupštini Kongresa i susretima Bošnjaka. To je odgovor na Vaše pitanje.

 

Hvala vam na lijepim riječima i povjerenju, a mi ćemo se truditi da budemo još bolji! Međutim da mi nastavimo dalje o bošnjačkim pitanjima. Očevidno kultura i religija kod Bošnjaka u dijaspori je svakodnevno na kušnji. Islam kao jedina bošnjačka religija prolazi kroz vrlo tešku fazu svoje globalne opstojnosti. Bosanski jezik i jest i nije priznat ovdje u Americi, posebno u Kanadi, gdje ga u zvaničnim popisima priznatih jezika još nejma. Sjena srpske i hrvatske lobističke okupacione nakane je svuda vidljiva. Neke humanitarne organizacije u Kanadi otvoreno, i to dolarski, transparentno, pomažu Četnički ravnogorski pokret. O svemu tome ni glasa da čujemo od diplomatskih predstavnika BiH države, od Ambasadora BiH u Ottawi. Iznesite nam svoj stav o tome?

 

E. Ramić: Osnovne komponente naroda, nacija: vjera, kultura, tradicija, jezik, kod nas Bošnjaka još nisu do kraja definisane. Istraživanje pokazuje da Bošnjaci nemaju strategiju odbrane svojih osnovnih komponenti. U takvoj situaciji ne čudi što su te komponente predmet napada ili svojatanja od drugih. Bošnjaci nemaju lobistički – strateški tim koji bi branio, odbranio i jačao navedene komponente, kako u zapadnim društvima tako i u matici. Ali stvari idu na bolje. Istraživanje je pokazalo nezadovoljstvo Bošnjaka sa bosanskim diplomatskim i konzularnim predstavništvima u Sjevernoj Americi. Bošnjaci ne doživljavaju bosanske ambasade i konzulate samo kao prostore za razvoj bilateralnih, političkih, ekonomskih i kulturnih odnosa, zaštiti interesa bosanskohercegovačkih građana putem pružanja konzularnih usluga ili pomoć i asistenciji državnim organima BIH pri institucionaliziranju bilateralnih međunarodnih ugovora, već kao komad bosanskog neba i bosanska zemlje na kojoj, i uz ćiju pomoć, će moći nastaviti borbu za jačanje ideje Bosne i bosanskog duha, nečega što BiH može pokazati kao svoj doprinos globalnom multikuturalizmu, nečega za što je izginulo 250.000 bošnjačkih sinova i kćeri. Bošnjaci Kanade su sa velikim očekivanjima dočekali otvaranje bosanske ambasde u Ottawi. Sa još većim očekivanjima dočekan je novi ambasador, intelektualac i ekonomista. Doista idealna kombinacija za ambasadora koji treba uvezati bosansku dijasporu sa maticom, Kanadu i BiH. Ali nade su pale u vodu. Ambasador se nije pojavio na manifestaciji obilježavanja 10. godišnjice agresije na BiH u Torontu. Više od hiljadu građana BiH i nekoliko najistaknutijih intelektualca i novinara iz čitavog svijeta, svijedočeći o bosanskoj tragediji, pitali su se: Gdje su predstavnici bosanske ambasade?! Nikog iz ambasade nema na konferenciji jednog od najvećih ambasadora BiH, Danisa Tanovića, u Torontu. Nema reakcije ambasade na pisanja u štampi u kojima se negira postojanje BiH i ista svrstava pod zastavu Hrvatske. Nema reakcije ambasade na sramno davanje 75.000 dolara od strane Trillium Foundation, Četnickom ravnogorskom pokretu. Sklapaju se sumnjivi dogovori izmedju Carleton i Banjalučkog univerziteta. U takvoj situaciji, KBSA prelazi u ofanzivu. Sa svoja tri pisma upućena, ambasadoru BiH u Ottawi, The Ontario Trillium Foundation i Carleton univerzitetu, bošnjačke mase se postepeno bude. Bošnjaci postaju sve više svjesni da je njihova sudbina u njihovim rukama.Kongres ima snage da pokrenutu masu i pozitivnu energiju usmjeri ka produkciji bošnjačkog dijaloga i

bošnjačkog fronta,koji će biti sposobni da odbrane bošnjačko biće, sa njegovim vjerskim, nacionalnim i patriotskim osnovama, na ovim prostorima.

 

Jasno, i mi konja za trku imamo! Međutim dokle će više Bošnjaci sve to morati tolerisati?

 

E. Ramić: Prošlo je vrijeme bošnjačkog tolerisanja i pasivnosti. Bošnjaci moraju imati jasnu strategiju odbrane globalnog bošnjačkog interesa, a to je vjerski, nacionalni i patriotski preporod.Globalni bošnjački interes definitivno podrazumjeva; Razvijen osjećaj za državu Bosnu i Hercegovinu, jedinu bošnjačku maticu i matricu koja je porodila ideju Bosne i bosanski duh; Osjećaj za bošnjačku nacionalnu pripadnost definiranu bosanskom državom,bosanskim jezikom i bošnjačkom kuturom, tradicijom i historijom, te osjećaj za islam, pri čemu se mora precizirati da nacionalno i patriotsko nije u sukobu i suprotnosti sa islamom. Takav globalni bošnjački interes se mora produkovati unutarbošnjačkim dijalogom, pretvarajući negativnu energiju bošnjačke podjeljenosti u pozitivnu energiju jedinstva bošnjačke različitosti oličene u bošnjačkom frontu. Tako formiran i definisan interes se mora braniti i jačati putem profesionalnog lobističko-strateškog tima.

 

Gdje su u svim tim bošnjačkim pa i svebosanskim kretanjima u dijaspori, misleći ljudi, intelektualci, naučnici i umjetnici kojih je došlo puno u Sjevernu Ameriku?

 

E. Ramić: Jedna od tragedija Bosne i Bošnjaka je u tome da su u njima malo kad sila i pamet bile na istom mjestu. Bošnjačka inteligencija je uglavnom otuđena od svih komponenti bošnjačkog bića. Ona je izostala iz procesa produkcije bošnjačkog dijaloga, bošnjačkog fronta i globalnog bošnjačkog interesa. Ona je sebe isključila iz bošnjačke individue i zajednice.Uvijek se dodvoravala drugom, tražeći utočište u drugom i bježeći od svoga bića.Inteligencija je šutjela prije rata, u ratu i poslije rata.Ona šuti i u trenutnoj podjeljenosti bošnjačkog bića. Ona nije nezavisna ali glumi nezavisnost. Bošnjačko biće ne zaslužuje takvu inteligenciju. Zahvaljujući

njenoj neutralnosti i pasivnosti Bošnjaci kasne u produkciji svojih globalnih interesa, u produkciji bošnjačkog dijaloga i fronta, u produkciji lobističko-strateškog centra, gube orijentaciju u svijetu globalnog multikulturalizma, priziva se nekritički zaborav,osporava se pravo na vjersku, nacionalnu i patriotsku liniju. Istraživanje pokazuje, da je bošnjačkom biću neophodna kritična masa vjerski-nacionalno-patriotski osvješćene inteligencije i biznismena , koji će biti nosioci preobražaja negativne energije bošnjačke potrganosti u pozitivnu energiju jedinstva bošnjačke različitosti.Vjerski, nacionalno i patriotski emancipovani, bošnjačka inteligencija i biznismeni, mogu povesti Bošnjake u bošnjački dijalog i front, koje će rezultirati produkcijom globalnog bošnjačkog interesa, čuvanog i jačanog lobističko-strateškim centrom i tako svrstati Bošnjake u red civilizovanih, demokratskih i progresivnih naroda.

 

Slažem se ali, “lipši magarće dok trava poraste,” što bi rekao naš narod. Da za sve njih, ovdje u tuđini, ne bude kasno? Države socijalnog blagostanja, kakve su ove u zapadnoj političkoj hemisferi nude sve, ali nažalost, useljenicima i asimilaciju! Ona visi iznad nas kao Damaklov mač. Bojim se da se veliki broj intelektualaca u dijaspori već nalazi u državotvornoj i emocionalno- tradicijskoj dubiozi, što je prvi korak ka gubljenju nacionalnog identiteta?

 

E. Ramić: Zapad nudi velike šanse intelektualcima da nastave svoj intelektualni i istraživaćki rad.Ali zapad nudi i veliki zamku asimilacije i zaborava. Ma kako, kao pojedinac, čovjek bio materijalno ili duhovno bogat, on je siromah bez svoje zajednice.U bošnjačkoj zajednici je garancija opstanka bošnjačkog bića. Dakle ne u bilo kojoj zajednici ili u zapadnom društvu! Samo bošnjačka zajednica može držati Bošnjake organizirane i uzajamno povezane, smisleno i funkcionalno organizirane, udružene i ujedinjene. Samovolja, strast i mržnja, moraju biti odstranjeni iz bošnjačke zajednice. Ona se mora temeljiti na pravdi, znanju i velikodušnosti darežljivih. Bošnjačka zajednica ili bošnjački front, produkovan bošnjačkim dijalogom, može oteti od zaborava vjerski,nacionalni i patriotski osjećaj Bošnjaka, koji je sudbonosno ugrađen u ideju Bosne i bosanski duh ,što je kičma multikulturne Bosne.

 

U redu! Slažete li se sa mnom, da godine i starost povećavaju nostalgiju i jačaju želju za kontakt sa rodnom grudom?

 

E. Ramić: U svome životu ja se rukovodim pravilom da čovjek nije samo rob božiji već njegov namjesnik.Namjesništvo podrazumjeva da čovjek ima udjela u svojoj sudbini koju Bog mjenja samo ako se čovjek aktivira. Kroz tu aktivnost ja upoznajem zakone prirode i društva ali i bježim od zamki nostalgije za Bosnom.Zato se moja aktivnost svela na multidimenzionalnu ideju Bosne i bosanski duh, na istraživanje

multidimenzionalnog bošnjačkog bića. U toj aktivnosti došao sam do zaključka, da su usponi i padovi Bosne i Bošnjaka svojevrsna predstava o usponima i padovima čovjeka i svijeta uopšte.

 

Još jedno, za ovakve razgovore, uobičajeno pitanje. Vi ste predstavnik svih Bošnjaka u Sjevernoj Americi. Jeste li član neke političke partije, organizacije ili saveza koji djeluje u BiH?

 

E. Ramić: .Ja nisam član ni jedne političke partije u Bosni. Kao nezavisni istraživač, usput rečeno, dosadašnji dio istraživanja, finansirao sam od svojih ličnih sredstava. Lično smatram da je istraživanje vrlo korisno za nas Bošnjake i da bi se moralo nastaviti možda pod pokroviteljstvom bošnjačkih dobrotvora. Ja želim biti član sasvim nove forme bošnjačkog organizovanja, bošnjačkog fronta produkovanog na bazi sve bošnjačkog dijaloga, koji će iznjedriti globalni bošnjački interes omeđen vjerskim,nacionalnim I patriotskim osjećajem. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike je najbolji okvir za to.

 

To je u redu po mom mišljenju. Dakle kad je tako onda šta imate poručiti svim Bošnjacima i Bosancima u Sjevernoj Americi, prvo kao Bošnjački funkcioner u dijaspori, onda kao Emir Ramić?

 

E. Ramić: Bosni je podareno da bude veliko susretište svih velikih kultura, vjera , civilizacija i ideologija.Na tome velikom multidimenzionalnom polju produkovano je multidimenzionalno bošnjačko biće koje prenosi božansku poruku o toleranciji, prihvatanju, poštovanju i priznavanju drugog i drugačijeg.To je najviša ljudska poruka, u okviru koje se jedino može sačuvati višedimenzionalno bićebožijeg roba i namjesnika. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike, Islamska Zajednica Sjeverne Amerike, Bošnjački Biznis Klub i svi drugi oblici bošnjačkog organizovanja, moraju se osloboditi beskičmenjaštva, primitivizma, zajedljivosti i dotučenosti. Prizivajući kulturu kritike kao temelj produkcije bošnjačkog fronta oni tako trebaju produkovati bošnjački dijalog. Bošnjački lobističko-strateški centar iznjedren bošnjačkim dijalogom, imao bi dvostruku funkcjiu. Povesti akciju za vjerski, nacionalni, patriotski i državotvorni preporod Bošnjaka u dijaspori i matici, i akciju za produkciju nove, različite od jugoslovenske i dejtonske Bosne. Bosnu u kojoj će biti širen bosanski duh i ideja Bosne, a jedinstveno multidimenzionalno bošnjačko biće poštovano kao kičma ideje Bosne i bosanskog duha. Gospodinu Emiru Ramiću, Bošnjaku sa dna kace, hvala na iscrpnom i prije svega znalačkom i poštenom razgovoru. Čitaocima SabaH-a i svim ostalim Bošnjacima i Bosancima u dijaspori želimo da se nađu na tragu ideja koje odavno ovdje žive a koje smo kroz ovaj razgovor htjeli da osvježimo i bogami da ih ponovo iznesemo na “pijacu” gdje se robama određuje cijena, ali gdje se iste i prodaju. Šta možemo kada živimo u zemljama gdje sve podliježe tržišnoj kontroli, pa i ideje?

Vijesti: