Intervju

BEZ I NSTITUCIJE JAČANJA IDENTITETA, BOŠNJACI SU BEZLIČNA AMFORNA MASA KOJU SVAKO MOŽE OBLIKOVATI PO SVOM NAHOÐENJU

 

Intervju Esada Krcica sa Emirom Ramicem za web magazin Bosnjaci.net

BOŠNJACI.net: Gospodine Ramiæu, dolazak Bošnjaka na Amerièki kontinent pokazuje njihova visoku svijest o oèuvanju bošnjaèkog biæa te su još prije 100. godina formirali instituciju, èije plodove rada danas beremo, a naravno ovaj veliki jubilej obilježavamo u zadnjem vikendu maja mjeseca?

RAMIÆ: Da, 1. maja 2006. godine navršilo se taèno stotinu godina od kako je utemeljena prva bošnjaèka nacionalna organizacija u Sjevernoj Americi pod imenom Uzajamno podpomagajuæe muslimansko društvo Dzemijetul Hajrije Chicago. Kroz cijelo stoljeæe u kojem je ovo udruženje iz Chicaga doživjelo svoju evoluciju i brojne transformacije možemo reæi da je oèuvalo do današnjeg dana i ostavilo Bošnjacima Sjeverne Amerike u nasljeðe svih pet elemenata specifiènog bošnjaèkog nacionalnog biæa: bošnjaštvo, islam, bosanski jezik, bošnjaèku kulturu, tradiciju i obièaje. Na ovaj naèin kao nacija kroz cio jedan vijek Bošnjaci Sjeverne Amerike su oèuvali svoju posebnost i odupreli se negativnoj asimilaciji koja je tako snažno izražena u amerièkom Melting potu i kanadskom Kulturnom mozaiku. Tokom stogodišnje evolucije preko razlièitih oblika bošnjaèkog organizovanja poèev od Dzemijetul Hajrije u Chicagu koja je iznjedrila Bosansko Amerièku Kuturnu Asocijaciju {BACA} pa do Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, kroz oèuvanje, jaèanje i prezentiranje svih vrijednosti bošnjaèkog nacionalnog biæa na najbolji naèin su nabrojane organizacije i mnoge druge bile ambasadori vrijednosti, dometa i dostignuæa Bošnjaka i bošnjaštva u Sjevernoj Americi. Istovremeno su one promovirale pozitivni oblik asimilacije, to jest stepen pozitivnog uklopljena bošnjaèke zajednice u amerièki Melting pot i kanadski Kulturni mozaik. Bošnjaèke organizacije su svojim djelovanjem jasno pokazala još jednu vrijednost bošnjaèke dijaspore Sjeverne Amerike, kroz cijelo proteklo stoljeæe Bošnjaci Sjeverne Amerike su ostali vjerni svojoj domovini BiH, kao otvorenom i slobodnom civilnom društvu, u kojima svaki narod i graðanin uživa jednakopravnost, mir, slobodu. One su svojim djelovanjem širila istinu o dogaðajima u BiH tokom posljednje decenije 20. vijeka u ime postizanja pravde za sve žrtve agresije i genocida, tih strašnih zloèina protov èovjeènosti, mira i slobode u Evropi i svijetu.

BOŠNJACI.net: Oèita je važnost formiranja Dzemijetul Hajrije u Chicagu, te prije desetak godina formiranja Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Zašto KBSA?

RAMIÆ: Polazeæi od toga da bez svijesti o pripadnosti bošnjaèkom etnosu svaki Bošnjak - pojedinac, po dolasku u amerièki Melting pot i kanadski Kulturni mozaik se nalazi pred iskušenjem gubitka svoga nacionalnog identiteta što ima višestruke negativne ljudske i egzistencijalne reperkusije, potrebi svijesti o nacionalnoj posebnosti, sjevernoamerièke Bošnjake je motiviralo da se udruže i izgrade nacionalnu instituciju koje æe èuvati i jaèati zajednièke bošnjaèke vrijednosti: naciju, vjeru, jezik, tradiciju, obièaje i kulturu. Tako je roðen Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike {KBSA}. Bez jakih institucija jaèanja identiteta, Bošnjaci su bezlièna amorfna masa koju svako može oblikovati po svome nahoðenju, po svojim potrebama i ciljevima, po svojim interesima. KBSA se pokušava tome organizovano suprostaviti.

BOŠNJACI.net: Koji su buduæi izazovi KBSA?

RAMIÆ: Temeljac organiziranom, institucionalnom i stepenovanom organizovanju Bošnjaka na prostorima Sjeverne Amerike udaren je sa KBSA. Rastuæi broj Bošnjaka u Sjevernoj Americi prati i rast njihovih nacionalnih, patriotskih i vjerskih potreba i zahtjeva. Potrebe za odbranom i jaèanjem svih komponenti bošnjaèkog biæa i svih pozitivnih vrijednosti multidimenzionalnog bh. društva i države u Sjevernoj Americi ne mogu ostaviti KBSA po strani. To je izazov na koji on svojim intelektualnim potencijalima, bar donekle, i sada može odgovoriti, ali i prilika za koju se treba dodatno osposobiti. Prvi korak, po meni, bio bi da se KBSA adekvatno predstavi sjevernoamerièkim Bošnjacima kao njihov štit od svih aspekata negativne asimilacije u amerièki Melting pot i kanadski Kulturni mozaik. Da Bošnjaci znaju èime raspolažu i na koje zahtjeve realno KBSA može odgovoriti. Zatim da KBSA predstavi Bošnjake i BiH u amerièkom i kanadskom društvu i na kraju KBSA i Bošnjaci moraju naæi snage da pobijede unutar nacionalne podjele i mržnju koje im zamagljavaju um. Danas postoje samo dvije taèke moguæega progresa Bošnjaka; prva, unutarbošnjaèki dijalog, ljudski, znanstveni, za koji je svaki onaj ko se humanim biæem šuti i, druga, sukob unutar bošnjaèkog biæa za što je svaki onaj u èijem tijelu animalna narav èuèi. U prvo KBSA može uložiti pamet, mudrost, razboritost, uvažavanje drugog i lijepu rijeè, a u drugo dovu: Bože! uputi ih, jer ne znaju! Željeli su nas prikazati ne onakvim kakvi jesmo, veæ kakve su nas trebali za metu. I danas smo svjedoci da oni najmoæniji i najglasniji nemaju hrabrosti da stvari nazovu pravim imenom. KBSA treba širiti istinu i Bošnjacima i BiH.

BOŠNJACI.net: Recite nam koji su odgovori KBSA na izazove bošnjaèke buduænosti te o inicijativi formiranja Kongresa Bošnjaka svijeta?

RAMIÆ: Živimo u dinamiènom vremenu u kome KBSA mora prihvatiti ritam bržih promjena nego što je to bilo ranije. KBSA sada samo pokušava da održi korak. Za sada to uspijeva. Iskustvo steèeno tokom dosadašnjeg rada KBSA poslužiæe nam da izvršimo potrebne, ne samo formalne promjene i potpunije odgovorimo na zahtjeve Bošnjaka u Sjevernoj Americi.
Stradanje materijalne i biološke osnove bošnjaèkog naroda je neosporna èinjenica. Gubici Bošnjaka samo tokom zadnje agresije i genocida su 10% populacije, polovina preostalog stanovništva je protjerana iz vlastite zemlje diljem svijeta, a ostatak se nalazi na èetvrtini teritorije BiH. Veliki dijelovi bošnjaèkog naroda su u nezavidnom politièkom, ekonomskom i kulturnom položaju i okruženju, bez moguænosti neposredne povezanosti s maticom. Razorenost bošnjaèkih materijalnih u kulturnih dobara je ogromna. Preduvjet za biološki, ekonomski i teritorijalni oporavak Bošnjaka jeste jaèanje njihove svijesti i duha. Unutar bošnjaèkog naroda nema intelektualne snage koja bi odredila osnovna naèela bošnjaèke opstojnosti, strategiju nacionalnog razvoja na bazi realne analize nacionalnog stanja. Razlog za to je nedostatak politièkog prostora za razvoj kulture tolerancije i dijaloga unutar kojih neslaganja ideja neznaæe lièna neslaganja. Bošnjacima treba uvezanost na principu jednakih moguænosti za sve. Rastuæi broj Bošnjaka u dijaspori prati i rast njihovih nacionalnih, patriotskih i vjerskih potreba i zahtjeva. Potrebe za odbranom i jaèanjem svih komponenti bošnjaèkog biæa i svih pozitivnih vrijednosti multidimenzionalnog bh. društva i države u dijaspori je izazov na koji KBSA odgovara otvaranjem procesa za formiranje Kongresa Bošnjaka svijeta{KBS}. Kongres Bošnjaka svijeta {KBS} kao meðunarodna neprofitna, nevladina i nestranaèka organizacija, ima za cilj okupljati i povezivati Bošnjake i bošnjaèke organizacije i zajednice izvan BiH i tako stvarati uvjete njihovoga uspješnijeg djelovanja za interese BiH i Bošnjaka. KBS djeluje na prezentiranju i povezivanju svekolike bošnjaèke baštine, historije, kulture, tradicije, jezika i duhovnosti u velikoj porodici naroda svijeta. Istovrmeno prezentira najbolje vrijednosti multidimenzionalnog bosanskohercegovaèkog društva i države u prodici država svijeta.

Vijesti: