Intervju

ŽELJA NAM JE DA KBSA PRERASTE U KONGRES BOŠNJAKA DIJASPORE

 

Intervju Esada Krcica sa Emirom Ramicem za Bosnjaci.net

BOŠNJACI.net: Deset godina je od pokretanja inicijative Susreta Bošnjaka Sjeverne Amerike, odnosno inicijative osnivanja Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike kao jedinstvene institucije koja æe predstavljati Bošnjake i naravno promovirati sve vrijednosti nacije i matiène domovine Bosne i Hercegovine na ovom Kontinentu. Recite nam kako su èlanovi Upravno odbora ocjenjujenili dosadašnji sveukupni rad KBSA?
RAMIÆ:
Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) artikulira i predstavlja bošnjaèke interese te promovira pozitivne aspekte bošnjaèkog kulturnog, historijskog, etnièkog i vjerskog naslijeða, bošnjaèke etike i bošnjaèkih vrijednosti. Istovremeno KBSA se bori za demokratsku, jedinstvenu i prosperitetnu BiH u kojoj æe svi konstitutivni narodi i graðani živjeti u miru i ravnopravnosti. Ujedno UO KBSA ocjenjuje da je kongres odigrao pozitvnu ulogu u odreðivanju vjerskih, nacionalnih, patriotskih, socijalnih, ekonomskih, politièkih i kulturnih prava Bošnjaka. KBSA je odigrao i pozitvnu ulogu u iskorišæavanju ekonomskih i politièkih moguænosti bošnjaèke zajednice u smislu promocije i prodaje interesa i ideja Bošnjaka. KBSA je doprinio izlasku Bošnjaka iz hroniène obamrlosti spram historijskih zbivanja i napuštanju njihove zapuštenosti spram individualne odgovornosti za kolektivnu bošnjaèku bitisanost i egzistenciju. KBSA je pokrenuo bošnjaèki zdravi aktivizam i dijaloško promišljanje bitnih pitanja bošnjaèke buduænosti.

BOŠNJACI.net: Povodom jubilarne destogodišnjice 18.decembra u Torontu održali ste dvadesetu sjednicu Upravnog odbora KBSA. Recite nam o èemu je sve bilo rijeèi?
RAMIÆ:
Pored analize izvršavanja zadataka iz Deklaracije KBSA usvojene na Petoj skupštini u Detroitu maja 2004. godine i plana aktivnosti do sljedeæe Skupštine u Torontu, UO KBSA je posebnu pažnju posvetio:
- Pitanju strateškog razvoja kongresa, unapreðenju metoda i sadržaja rada,
- Formiranju novih koordinacija KBSA,
- Realizaciji vlastitog plana oko iznalaženja sredstava za Tužbu BiH protiv agresorske Srbije i Crne Gore,
- Realizaciji vlastitog plana obilježavanja desetogodišnjice genocida u Srebrenici,
- Pokretanju inicijativa za izardu bošnjaèkog nacionalnog programa,
- Pokretanju inicijative za izmjenu Daytonskog sporazuma,
- Pokretanju inicijative za formiranje jedinstvene bošnjaèke omladinske organizacije Sjeverne Amerike,
- Pitanju strateškog razvoja Bosnian Investmnet Group,
Analize rada lobistièkih grupa u Kanadi i SAD i pripremama za desete jubilarne Susrete Bošnjaka SA, koji æe se održati maja 2005. godine u Torontu, i na kojima æe se obilježiti jubilarnih deset godina od pokretanja inicijative za susrete Bošnjaka SA.

BOŠNJACI.net: Možete li konkretizirati prioritete KBSA za naredni period?
RAMIÆ:
U narednom periodu pored formulisanja elemenata daljeg strateškog razvoja kongresa, posebna pažnja æe biti posveæena: formiranju koordinacije kongresa u svakom mjestu Sjeverne Amerike gdje žive Bošnjaci, iniciranju dijaloga za izradu bošnjaèkog nacionalnog programa, iniciranju dijaloga za promjenu Daytonskog sporazuma, nastavku lobiranja za interese Bošnjaka i BiH, formiranju krovne bošnjaèke organizacije dijaspore, formiranju ekononmskog krila kongresa, formiranju krovne organizacije bošnjaèke omladine i obilježavanju desetogodišnjice srebrenièkog holokausta.

BOŠNJACI.net: Od naznaèenih prioriteta u radu KBSA koje bi istakli kao najvažnije, i ako ih možete pojasniti?
RAMIÆ:
Ako dozvoljavate podijelit æu ih u èetiri grupe jer zahtjeva malo šira analiza:
Prvo: Strateški razvoj KBSA. U oblasti organizacionog jacanja KBSA: formiranje koordinacija kongresa u svim djelovima SA gdje ima Bošnjaka, otvaranje offica KBSA u Kanadi i SAD, jaèanje Skupštine kongresa kao zakonodavnog tijela, formiranje Glavnog odbora kongresa, jaèanje uloge Upravnog odbora, formiranje office-a KBSA u BiH, Evropi, Australiji, širenje odnosno prerastanje KBSA u Kongres Bošnjaka dijaspore. KBSA æe se nastaviti baviti promocijom ideje kongresa u novim sredinama i prodajom ideje kongresa u sredinama gdje veæ postoji i djeluje kongres.
U oblasti materjalnog jaèanja kongresa: formiranje jedinstvene pojedinaène i kolektivne èlanarine, apliciranje za odredjene fondove, izrada marketing programa. U oblasti informisanja: kvalitativno poboljšavanje web site, izdavanje biltena, ukljuèivanje u proces slanja promatraèa iz vlastitih redova za predstojeæe federalne izbore u BiH, usvojanje simbola kongresa.
Drugo: Evidentna je potreba za iniciranjem unutar bošnjaèkog dijaloga o potrebi poèetka rada na nacionalnom programu. Bošnjaci koliko se da primjetiti za sada ne posjeduju jasne politièke ciljeve. Bošnjaci trebaju nacionalni program koje æe putem dijaloškog razmatranja osnovnih konstanti bošnjaèkog bitisanja i bitnosti zapravo transformisati pozitivni etnièki nacionalizam u pozitvni gradjanski nacionalizam.
Model odnosa Bošnjaka prema sebi i drugima nije donio pozitivne rezultate. Tu nisu krivi samo drugi što je polovièni naèin mišljenja Bošnjaka – da za sve svoje slabosti, propuste, stradanja okrivljuju samo druge. Problem nije u samo snazi drugog veæ i u vlastitim slabostima. Bošnjaèka zajednica stoga mora iznaæi drugaciji model samoodnošenja. To je jedan od ciljeva nacionalnog programa.
Bošnjaci nemaju inteligenciju. Oni imaju jedan broj intelektualaca. Rad na nacionalnom programu istovremeno je i rad na produkciji bošnjaèke inteligencije.
Bošnjaèko nacionalno pitanje je promišljeno u perspektivi korespondencije Bošnjaka sa svjetskom islamskom zajednicom. Ostalo je da se bošnjaèko nacionalno pitanje promisli sa aspekta bosanskohercegovaèkog milleta u kontekstu državnopravnih i politièkih aspekata bošnjaèkog povijesnog razvoja. Posebno razvoj teritorijalne svijesti kod Bošnjaka, svijesti da jedan narod može opstati u historiji, razvijati se i afirmirati se kao narod i nacija, pa i kao kultura i civilizacija samo na odreðenoj teritoriji. Teritorijalni naèin mišljenja je najslabija taèka bošnjaèke nacionalne svijesti. Takodjer drzavotvorne svijesti nema u dovoljnoj mjeri kod Bošnjaka. Treæe: Pokretanje dijaloga o potrebi izmjena Daytonskog sporazuma, osnovne koènice demokratizacije bh države i društva.
KBSA smatra Ustav BiH kontradiktornim i krajnje komplikovanim i ukazuje na nužnost suèeljenja principa konstitutivnosti naroda s primatom graðanina, njegovih prava i sloboda, te traži punu primjenu naèela lokalne samouprave. Od Venecijanske komisije, kao renomiranog ekspertnog tjela, iz Vjeæa Evrope tražena je procjena usklaðenosti Ustava BiH sa evropskim konvencijama o ljudskim pravima i slobodama. Nažalost, stavovi vjeæa Evrope za sada nemaju nikakvog odjeka u institucijama vlasti i parlamentarnim strankam. Na ovom primjeru se najbolje može sagledati nedjelotvornost evropskih institucija, koje nemaju mehanizme prisile kojima bi mogli natjerati BiH institucije da implementiraju pomenute odluke.
KBSA podržava inicijativu pokrenutu poèetkom sepembra 2004. godine da se održi okrugli sto pod okriljem Akademije nauka i umjetnosti BiH. Težnja ove inicjative je kompetabilan sa stavovima Vjeæa Evrope, a to je izbalansiranost individualnih i kolektivnih prava (ravnopravnost i konstititivnost naroda). Vidna je namjera ove incijative da se sa što manje radikalizma izadje iz etno – entitetskog koncepta. Sa time u vezi uspostavljanje saradnje KBSA sa Akademijom nauka i umjetnosti BiH i sliènim institucijama bi moglo doprinjeti izgradnji kritiène mase Bošnjaka koji æe domaæinski promišljati buduænost. Za ostvarivanje ciljeva KBSA od velike važnosti je da budemo spretni u primjeni metoda duha i saradnje i da tako akumuliramo više utjecaja i moæi.

U bh. društvu evidentan je nedostatak standarda koji su danas u globalnoj svjetskoj zajednici univerzalni. Ima osnove za jednu odgovornu zabrinutost koja tjera KBSA na razmišljanje o potrebitosti jednog programa za demokratski preporod države BiH i njenog civilnog društva. Osnova tog preporoda, po mom mišljenju, je pokretanje procedure za izmjenu Daytonskog sporazuma.
Daytonski ustav je institucionalizirao ogranièavanje slobode kretanja, izbor mjesta prebivališta i stanovanja, segregaciju u školstvu, zdravstvu i drugim oblastima, etnièku diskriminaciju u zapošljavanju itd. Daytonska konstrukcija BiH je u suprotnosti sa konceptom ideje Bosne i bosanskog duha, svojevrsne bh. vrijednosti i njenog oblika multikulturalizma tako prepoznatljivog u svijetu. Daytonski sporazum je zapravo prepreka razvoju bh. države i društva. Promjene Daytonskog sporazuma i ustava trebaju inicirati gradjani i narodi BiH, naravno uz pomoæ zvaniènika medjunarodne zajednice iako se oni na neki naèin ograðuju, mada nam je poznato da je ustav iz Daytona njihov produkt.
Èetvrto: Jedinstvene demokratske BiH i njenog otvorenog civilnog društva nema bez istine i pravde, istine i pravde ne samo za žrtve veæ iz za èitav demokratski svijet. A, istina i pravda u BiH je realizacija Tužbe BiH za agresiju i genocid protiv Srbije i Crne Gore pred Meðunarodnim sudom u Hagu i hapšenje i sudsko procesiranje svih ratnih zloèinaca.
Dobijanje sudskog spora protiv Srbije i Crne Gore pred Meðinarodnim sudom pravde bi bilo od velikog znaèaja za meðunarodnu zajednicu, jer bi to dovelo do konaènog osvješæenja izmanipulsanog srpskog naroda. Vlada Srbije i Crne Gore bi poslije stoljetnog terora, prestali da ugnjetavaju ostale narode iz susjednih država, a i nacionalne manjine na vlastitoj teritoriji. Kriminalizacijom vojnih i politièkih djelovanja bi se postakle promjene usmjerene na humanije ponašanje u meðusobnim odnosima novonastalih država sa prostora bivše Jugoslavije. Tako bi se definitivno promjenuo tok dogaðaja, što bi proizvelo proširenje, jaèanje i stabilizaciju Evropske Unije. Meðutim, najviše bi se pomoglo ovim državama i njihovim narodima da se uzdignu iz kategorija propalih država u države koje razvijaju demokratiju.

KBSA pita, da li je u interesu institucija meðunarodnog poretka koje su odgovorne za stabilnost i boljitak naroda da “skrštenih ruku” posmatraju da se Srbi, jedan mali evropski narod, ponovo stavi u funkciju potpaljivanje ratnog pozara, koji bi mogao da dovede do velikih podjela u Evropi?
Ako se putem institucija internacionalne jurisdikcije ne stvore preduvjeti za osvješæenje, srpski narod nauèen da vjeruje u mitove se u svako doba može izmanipulisati da ponovo povede rat protiv i da tako destabilizuje cijeli region, a i šire. I nedavna povjest nas upozorava da bi srpska mitologija i mitomanijski nacionalizam, ako se stave u funkciji politike, mogli ponovo proizvesti ratno žariste i tako postati evropski problem.
Zato, užasni zloèini poèinjni na nesrbima imaju sve elemente srpskog patriotizma, onakvog kakav je izašao iz glava srpskih pravoslavnih popova, akademika i pisaca, koji su ga na dalju upotrebu predali profesionalnoj armiji od nekoliko stotina hiljada dobrovoljnih egzekutora. Neosporno je da su srpska ksenofobija, šovinizmam, civilizacijska zapuštenost i nedostatak nacionalnog stida, produkt smišljenog manipulisanja srpskim narodom.

Zato je KBSA 11. jula 2004. godine usvojio Rezoluciju kojom poziva sve probosanske snage, ali i èitav slobodarski i demokratski svijet da na dostojanstven naèin, baš u ime pobjede istine i pravde, a ne u ime osvete, usvoje posebne programe obilježavanja desetogodišnjice genocida i zloèina u Srebrenici, bosanskohercegovaèkog holokausta. KBSA svakog jedanaestog u mjesecu æe potsjeæati da se bliži desetogodišnjica najveæeg genocida u Evropi poslije Drugog svijetskog rata. KBSA je izradio poseban program obilježavanja desetogodišnjice srebrenièkog masakra. Mi æemo tražiti usvajanje posebne rezolucije u parlamentu države BiH. Takoðer æemo traziti usvajanje posebnih izjava od strane: Generalne skupštine UN, Parlamentarne skupštine EU i Parlamenta osam najrazvijenijih zemalja svijeta.

BOŠNJACI.net: U tom kontekstu koliku zainteresiranost Bošnjaci pokazuju prema KBSA?
RAMIÆ:
Bošnjaci sve više pokazuju interes za KBSA. Oèigledno sve više sazrijeva èinjenica o potrebi krovne organizacije Bošnjaka koja æe artikulisati njihove interese. U tom smislu Bošnjaci sve masovnije kako pojedinaèno tako i kolektivno prilaze i podržavaju kongres. KBSA definitivno postaje nezaobilazni faktor bošnjaèke i bosanskohercegovacke bitnosti i bitisanosti ne samo na sjvernoamerièkim prostorima, veæ mnogo šire.

BOŠNJACI.net: Nakon Devetih susreta i Pete skupštine KBSA, odnosno izbora novog rukovodstva i èlanova UO bilo bi intersatno navesti šta je KBSA uradio u ovom proteklom periodu?
RAMIÆ:
Šireæi kongresnu ideju od Chicaga preko New Yorka, Atlante, St.Louisa, Detroita do Toronta, KBSA je snažno uticao na podizanje svijesti Bošnjaka na planu njihove mobiliziranosti u procesu oèuvanja bošnjaèke historije, kulture, tradicije, vjere, bosanskog jezika, ali i na planu njihove mobiliziranostu za jaèanje svijesti Bošnjaka o potrebi njihovog angažovanja na produkciji demokratske, jedinstvene i prosperitetne BiH i njenog otvorenog civilnog društva. KBSA je u svojim deklaracijama potpuno jasan. BiH nije, nema i neæe nikada biti bez potpune ravnopravnosti sva tri njena naroda. Ravnopravnost tih naroda je jedino moguæa u jedinstvenoj, ne podjeljenoj BiH u kojoj æe vladati demokratija i potpuna zaštita svih ljudskih prava i sloboda. Povjesno definisanje istine na prostoru BiH, definisanje uzroka i posljedica agresije i genocida u BiH nisu samo bitni sa BiH , veæ za èitav demokratski svijet. KBSA je pokazao i dokazao demokratskom svijetu dvije važne èinjenice:
- Bošnjaci su narod koji definitivno ima mjesta u globalnoj medjunarodnoj zajednici civiliziranih naroda;
- BiH više nije upitna. Neupitnost BiH je posljedica trajnosti ideje Bosne i bosanskog duha - egzistencije razlièitosti u jedinstvu. Neupitnost BiH se mora temeljiti na potpunoj demoktariji, potpunoj jedinstvenosti BiH, potpunoj istini i pravdi i potpunoj neosveti.

BOŠNJACI.net: Kada ste veæ spomenuli djelovanje u dijsapori, da li ste imali nekih važnih sastanaka sa zvaniènim vlastima Kanade?
RAMIÆ:
Predstavnici KBSA su lobirajuæi za bošnjaèke i bosanskohercegovaèke interese bili promljeni kod svih znèajnijih politièkih struktura Kanade. Tako smo bili primljeni kod Kanadskog premijera, predsjednika sve tri najveæe kanadske politièke partije (Liberalne partije, Konzervativne partije i Nove demokratske partije), Ministra spoljnih poslova, Ministra odbrane, Ministra za kulturu, te kod mnogih drugih federalnih, provincijskih i lokalnih politièkih zvaniènika.

BOŠNJACI.net: Kako oni vide Bošnjake i naš naèin organiziranja u Kanadi?
RAMIÆ:
Bošnjaci i njihove organizacije su definitivno postali ne samo prepoznatljivi, veæ veoma aktivni faktor u svijetu tako prepoznatljivog Kanadskog puta u multukulturalizam što se zove Kanadski multikulturni mozaik. Bošnjaèka i bh dijaspora je faktor koji može biti iskorišten u razlièitim diplomatskim naporima i ciljevima. Radi se o snažnom lobistièkom potencijalu. Ovaj potencijal je veæ proradio u Kanadi zahvaljujuæi KBSA. KBSA je odigrao odluèujuæu ulogu u procesu pozitivnog organizovanja dijaspore i usmjeravanju iste u zadovoljavanju svojih interesa u Kanadi.

BOŠNJACI.net: Kako oni gledaju na našu maticnu domovinu BiH?
RAMIÆ:
Kanadjani i kanadske organizacije vide BiH kao jedinstvenu, demokratsku, prosperitetnu državu u kojoj æe sva tri konstitutivna faktora biti ravnopravna. U kojoj æe mir i demokratija biti garantovani pobjedom istine i pravde.

BOŠNJACI.net: Koristim priliku da cestitam svima onima koji su radili na veoma važnom projektu priznavanja bosanskog jezika na podruèju Kanade. Šta to ustvari znaèi za Bošnjake i za druge narode BiH koji govore bosanski jezik?
RAMIÆ:
Priznavanje bosanskog jezika kao sredstva komunikacije i mišljenja Bošnjaka u Kanadi, kao najboljeg sredstva kojim Kanadski Bošnjaci predstvljaju sebe kanadskom društvu i kanadsko društvo sebi, je veoma važan korak institucija kanadskog multikulturnog drustva u smislu oèuvanja i jaèanja bošnjaèke kulture, tradicije, nacije i historije u Kanadsko Kulturnom Mozaiku, te isto tako vazan korak u prihvatanju Kanadskih Bošnjaka kao lojalnih gradjana Kanade. U procesu priznavanja bosanskog jezika u Kanadi pored mene bilo je ukljuèeno vise pojedinaca i organizacija. Ovom prilkom istièem doprinos: èlanova UO KBSA iz Kanade Muharema Obradoviæa i Eldina Kajeviæa, predstavnika svih koordinacija KBSA u Kanadi: Toronto , Hamilton , London , Kitchener , Windsor i Vankuver, te posebno èlanove Bošnjacke stusdenske asocijacije Toronto : Sanela Keranoviæ, Jasmin Ganiæ, Elvedin Terziæ, Sanel Cecunjanin i drugi.

BOŠNJACI.net: Kako smo dobili informaciju delegacija KBSA priprema zvaniènu posjetu BiH i naravno vlastima. Šta vam je namjera da potaknete tom posjetom?
RAMIÆ:
Pored pitanja iz Deklaracije KBSA iz Detroita, kao clan delegacije KBSA ja cu posebno insistirati na boljem odnosu drzave BiH prema dijaspori.
Smatram da drzava BiH treba pronaci, animirati i afirmisati ugledne gradjane BiH u dijaspori u smislu produkcije svojevrsnih ambasadora interesa i ciljeva BiH, te pronalazenje i podsticanje projekata u koje mogu biti ukljuceni ti svojevrsni bh ambasadori.To je najbolja bh investicija koja ce se na najbrzi i najefikasniji nacin pozitivno vratiti drzavi i drustvu BiH.
BiH institucije trebaju pronaci formu u smislu inkorporiranja dijaspore. Jer globalna dimenzija dijaspore daje odlicne mogucnosti da se BiH predstavi medjunarodnoj zajednici kao perspektivna, demokratska, prosperitetna zemlja u koju se isplati ulagati.
Postojanje brojne, kvalitetne { u starosnom i obrazovnom smislu} i strateski geografski rasporedjene dijaspore ima znacaja u razlicitim oblastima i izazovima sa kojima se BiH suocava.
Sto je dijaspora bolje organizovana, ona ce imati veci lobisticki potencijal. Zato zadatak drzave BiH treba biti da pomogne u organizaciji dijaspore, kako bi na taj nacin bio sto bolje iskoristen lobisticki potencijal, koji ce opet kao takav promovisati kako interese dijaspore, tako i interese matice.
Prisustvo visokobrazovanih grdjana BiH vani ne treba shvatiti kao gubitak za drzavu, vec veliku prednost koja se vrlo brzo moze mobilizirati u drzavnom i nacionalnom interesu.
Inkorporiranje dijaspore u drzavne institucije se moze izvesti kroz:
- ukljucivanje dijaspore u BiH diplomatiju na nacin da se ista tretira kao faktor ostvarivanja diplomatskih ciljeva,
- celni ljudi drzave bi trebali prihvatiti cinjenicu o dijaspori i jasno u javnim nastupima naglasavati znacaj dijaspore,
-adaptirati drzavne institucije na cinjenicu o dijaspori kao strateskom faktoru promovisanja drzave,
- uspostaviti organizacionu jedinicu u Ministarstvu vanjskih poslova za saradnju sa dijasporom,
- ukljuciti dijasporu kod kadrovskih rjesenja za diplomatske predstavnike u zemljama gdje ima najvise gradjana BiH,
- uspostaviti mrezu odnosa izmedju organizacija u dijaspori i izmedju dijaspore i matice.

smrtovnice osmrtnicama ba

Vijesti: