Naučna istraživanja

Uloga džemata u očuvanju bošnjačkog nacionalnog bić u dijaspori

 

Emir Ramić

 

U sklopu istraživanja pod generalnim nazivnikom “Uloga bošnjačkih  organizacija u dijaspori u očuvanju i jačanju bošnjačkog nacionalnog bića”, rađenog u deset zemalja svijeta u kojima trenutno žive Bošnjaci na naučno - istraživačkom uzorku od 1000 Bošnjaka iz različitih socijalnih, polnih, obrazovnih i ideoloških struktura, predstavljamo dio koji se odnosi na ulogu džemata u očuvanju bošnjačkog nacionalnog bića u dijaspori. Taj dio istraživanja je rađen na naučno - istraživačkom uzorku od 20 džemata u 10 zemalja sa 100 ispitanika - džematlija.

 

Najvažniji rezultati istražiavanja

 

Jedan, 96% ispitanika smatra da je džemat najorganizovaniji, najefektniji i najpostojaniji oblik organizovanja Bošnjaka u dijaspori, koji može sačuvati i jačati multidimenzionalno bošnjačko biće, koje je omeđeno islamom kao svojom duhovnom komponentom,  i u kome su sadržani: nacionalnost bošnjačka, bošnjačka historija, kultura, tradicija, običaji, bosanski jezik i patriotizam prema matici Bosni i Hercegovini.
Dva, 89% ispitanika smatra da su osnovni zadaci džemata: zaštiti sebe, svoju porodicu, svoj narod, svoju naciju i svoju vjeru od zla, nepravde, neistine, islamski odgojiti i obrazovati djecu, te očuvati i jačati islamsku – duhovnu  komponentu bošnjačkog multidimenzionalnog bića.
Tri, 94% ispitanika smatra da se podvojenost sjevernoameričkih Bošnjaka u vjeri može rješiti jačanjem viših oblika islamskih institucija. Podvojenost unutar džemata i između džemata predstavlja veliki problem, ne samo u procesu očuvanja i jačanja islamske komponente bošnjačkog bića, već i u očuvanju i jačanju multidimenzionalnog bošnjačkog nacionalnog bića uopšte.
Četiri, 78% ispitanika smatra da je stanje vjerskog kadra u dijaspori nezadovoljavajuće. Premalo je vjerskog kadra sa visokom stručnom spremom. Nedostaje dosljedna kadrovska politika u ovoj oblasti. Također nedostaju jasni kriterijumi po pitranju izbora imama.
Pet, 89% smatra da je osnovni problem Bošnjaka u pravilnom shvatanju islama, koji mezheb sljediti i koja je najispravnija forma prakticiranja islama.To dovodi do zbunjenosti Bošnjaka koji traže jasna objašnjenja po ovom pitanju.
Šest, 86% ispitanika ocjenjuje ulogu Reis ulema dr. Mustafe ef. Cerića pozitivnom. Uloga Reisa se ocjenjuje pozitivnom ne samo u procesu jačanja islamske komponente bošnjačkog bića, već i u procesu jačanja ukupnog multidimenzionalnog nacionalnog bošnjackog bića i ideje bosne i bosasnkog duha, tog svojevrsnog bosanskohercegovačkog  puta u vjerski, nacionalni i kulturni dijalog, što se u modernom svijetu zove multikulturalizam.

Sedam, 73% ispitanika smatra da provedene reforme u vjerskom životu Bošnjaka u dijaspora u smislu dobivanja mešihata, muftija i glavnih imama nije dovoljno, Traži se nastavak reformi u ovoj oblasti. Posebno se traže modusi za prevazilaženje podvojenosti unutar džemata i između džemata, te između različitih islamskih organizacija.
Osam, 91% ispitanika smatra da su roditelji kao prvi i najvažniji učitelji i odgojatelji najodgovorniji za islamski odgoj djece.
Devet, 87% ispitanika smatra da je porodica osnovna čelija i stub islamske zajednice. Međutim porodica na Zapadu nije isto što i porodica u Bosni i Hercegovini. Paralelno sa tim džemat na Zapadu nije isto kao i džemat u Bosni i Hercegovini. U tom smislu traži se promjena metoda i sadržaja rada džemata, posebno mekteba. Prije svega se traži učenja maternjeg bosanskog jezika unutar džemata, jer djeca komuniciraju uglavnom na engleskom jeziku i prijeti im asimilacija i zaborav. U tom smislu se podržava ne samo održavanje mekteba na bosanskom jeziku, već i otvaranje škola bosanskog jezika pri džematima u kojima bi se pored maternjeg jezika izučavala bošnjačka i bosanska historija, tradicija i kultura.
Deset, 76% ispitanika smatra da veza između džemata i drugih oblika vjerskog organizovanja Bošnjaka u dijaspori i Islamske zajednica Bosne i Hercegovine matice nije zadovoljavajuća.
Jedanaest, 79% ispitanika smatra da imami nisu dovoljno motivirani za rad. Istovremeno 82% ispitanika smatra da imami trebaju imati viskoku stručnu spremu za obavljanje imamskih poslova.
Dvanaest, 80% ispitanika smatra da imame trebaju birati džematski odbori. Isti procenat smatra da bi jedino sama dijaspora trebala birati svoje muftiju.
Trinaest, 76% ispitanika smatra da Bošnjaci nisu razjedinjeni koliko su nepovezani.
Četrnaest, 91% ispitanika smatra da je neophodno političko organiziranje i djelovanju.Bošnjaka u dijaspori, potpuno odvojeno od vjere i vjerskih organizacija i zajednica.
Petnaest, 97% ispitanika smatra da je uloga bošnjačke inteligencije u razvoju džemata slaba. Bošnjački intelektualci još nisu prepoznali zlo i zločinca, još nisu stali na stranu žrtve, uglavnom šute, neki čak i perom pucaju na Bošnjake i BiHercegovinu. Kao što intelektualci ne mogu biti opravdanje za političare i njihove katastrofalne poteze, tako ni intelektualci ne mogu ostati bez moralne i stručne odgovornosti za svoje ideje na temelju kojih neko drugi djeluje ili ne djeluje. Mnogi “ intelektualci” rat u Bosni i Hercegovini nazivaju “primitivnim plemenskim konfliktom”. Ako je genocid i agresija u Bosni i Hercegovini bio “plemenski konflikt”, onda se “civilizirani ljudi” zaista trebaju plašiti konflikta u kome će učestvovati “civilizirana drustva”.
Šesnaest, 86% ispitanika smatra da Bošnjake niko ne može optužiti zbog toga što su izražavaju svoje simbole vlastite bitnosti i samobitnosti, svoje vjerovanje, misli ili ubjedjenja.
Sedamnaest, 84% ispitanika smatra da svako ima pravo na slobodu izražavanja., slobodu mišljenja, slobodu primanja i prenošenja informacija i ideja, bez mješanja javne vlasti. Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere.
Osamnaest, 89% ispitanika smatra da je vakuf najpouzdaniji ekonomski resurs bošnjačkog naroda. On je prikupljan stotinama godina radi ekonomskog pomaganja vjerskih i socijalnih potreba Bošnjaka. Lišiti Bošnjake vakufa znaći lišiti ih njihovog ekonomskog resursa. Vakuf služi za održavanje vjerskih potreba Bošnjaka, za održavanje islama kao oblikovne konstante bošnjačkog bića. Kršenjem prava na vakuf, krši se zapravo bošnjačko pravo na ispoljavanje svoje vjere, što je zločin genocida koji se i dan danas još provodi.
Devetnaest, 95% ispitanika smatra da treba produkovati neku formu opšteg bošnjackog narodnog kongresa, koji bi usvojio rezoluciju kojom bi se tražilo da se bošnjačkom narodu vrati njegovo pravo na korištenje njegovih nacionalnih resusrsa, uključujući i vakuvsku imovinu. Jer, cilj gušenja vakufa jeste gušenje islama u Bosni i Hercegovini. Jer, bez džamije nema namaza, bez namaza nema muslimana, bez islama nema Bošnjaka, bez Bošnjaka nema Bosne i Hercegovine. Osnovni cilj rezolucije novog sve bošnjačkog sabora  bi bio da ostavi pisani historijski dokaz o zločinu genocida nad Bošnjacima, dokaz o dvoličnom odnosa spram Bošnjaka,  dokaz  snage Bošnjaka i njihove mogučnosti da se odupre strahovitim pritiscima, baš kako dolikuje jednom muslimanskom narodu.

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA IZ ISTRAŽIVANJA

U današnje vrjeme kada su odnosi muslimanskog svijeta i zapada vrlo delikatni, kad i pored mješanja nacija, kultura, vjera i civilizacija dolazi do velikih predrasuda i nerazumjevanja, materjalno, organizaciono i kadrovsko jašanje bošnjačkih džemata u dijaspori je veoma vazan zadatak i cilj. Bošnjaci su žrtve laži i neistine. Takvi smo dijelom što drugi tako žele, a dijelom zato što mi sami ne znamo šta želimo. Bošnjaci vide svoju buducnost u dijaspori, ali ukoliko se laž ponovi stotinu puta, a istina niti jednom, Bošnjaci budučnosti neće imati u dijaspori.
Džemat kao osnovna islamska zajednica Bošnjaka treba kazivati istinu javno. Istinu širiti je imperativ vjernika. Zadača i cilj reformisanih džemata bio bi upravo to. Moderni džemati pored standarnih funkcija trebali bi da se bave: proučavanjem islama njegove kulture i civilizacije, pružanje usluga mladimi i starim Bošnjacima u smislu njihove edukacije i razbijanja stereotipa vezanih za islam, ošuvanje i jacanje bošnjačkog nacionalnog bića.
Džemati trebaju biti mjesta gdje će Bošnjaci tražiti odgovore o islamu. Isti trebaju sarađivati sa drugim džematima i njegovati dobre odnose sa drugim islamskim i drugim vjerskim zajednicama.
Džemati trebaju biti otvoreni i sarađivati sa medijima, imati transparentnost i komunikativnost, Pravac rada džemata bio trebao biti ogranićen na interesnu sferu gdje džemat egzistira i Bosnu i Hercegovinu. Raditi lokalno, misliti globalno.
Džemati se trebaju izvući se iz jednoobraznosti i ponuditi Bosnjacima učenje islama na njima zainteresovan način.
Džemati trebaju izdavati vlastite biltene i publikovati ih javno.
Džemati trebaju poduzeti mjere zaštite svojih članove od mogučih bolesti koje se u zapadnim društvima šire.
Džemat treba da vrati Bošnjaku povjerenje u samog sebe, kao Allahovog namjesnika na zemlji koji je odgovoran. Džemat treba da se bori protiv islamskog odnosno bošnjačkog pasivizma. Džemat treba da odgaja slobodne Bošnjake-dzematlije, duhovno jake da razgraniće istinu od krivde. Džemati trebaju širiti islam kao proces uspostave stvarnog mira koji se temelji na suživotu civilizacija, ne na njihovom sukobu. Džemati trebaju osloboditi Bošnjaka slijepog povođenja za nekim, što je najlakše i najslabije rješenje, koje vodi u propast.
Bratimljenje Bošnjaka, bošnjački dijalog, ništenje više od stotinu različitih podjela unutar bošnjačkog nacionalnog bića na osnovama islama i razvijene odgovornosti pred Bogom su ključne djelatnosti savremenog džemata. 

Vijesti: