EFINICIJA GENOCIDA I ETNIÄŒKOG ÄŒIŠÄ†ENJA
Autor: Bošnjaci.Net
Objavljeno: 18. March 2011. 09:03:43
Izraz genocid je prvi put upotrijebio jevrejski advokat u Poljskoj Rafael Lemkin 1943. na osnovu grÄke rijeÄi "genos" (rasa, pleme) i latinske rijeÄi "cide" (ubiti). Ujedinjene nacije po MeÄunarodnom zakonu iz 1951. godine, genocid smatraju zloÄinom.
Konvencija o sprijeÄavanju i kažnjavanju zloÄina genocida usvojena Rezolucijom 260 (III) na Generalnoj Skupštini Ujedinjenih Nacija 09 Decembra 1948.godine a stupa na snagu 12 Januara 1951. godine
Ugovorne strane:
S obzirom da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija svojom rezolucijom 96 (I) od 11. decembra 1946. godine, proglasila da je po meÄunarodnom pravu genocid zloÄin osuÄen od civlizovanog svijeta, i u suprotnosti sa duhom i ciljevima Ujedinjenih nacija;
Prepoznale da u svim periodima historije genocid nanosi velike gubitke ÄovjeÄanstvu i ubjeÄ‘ene da je obavezna meÄ‘unarodna saradnja u cilju oslobaÄ‘anja ÄovjeÄanstva takvog strašnog zla, dogovorile su se o slijedeÄem:
ÄŒlan I: PotvrÄ‘uju da je genocid, bilo da je izvršen u vrijeme mira ili rata, zloÄin meÄunarodnog prava i obavezuju se da će ga sprijeÄiti i kazniti.
ÄŒlan II: U ovoj konvenciji pod genocidom se podrazumijeva bilo koje od slijedeÄih djela, poÄinjenih s namjerom da se potpuno ili djelimiÄno uništi jedna nacionalna, etniÄka, rasna ili religiozna grupa:
(a) ubistvo Älanova grupe (naroda);
(b) uzrokovanje teških tjelesnih ili mentalnih povreda Älanovima grupe (pripadnika odreÄ‘enog naroda)
c) namjerno podvrgavanje grupe takvim životnim uslovima koji dovode do njenog potpunog ili djelimiÄnog fiziÄkog uništenja;
(d) uspostavljajući mjere s namjerom sprjeÄavanja raÄ‘anja u okviru grupe (naroda);
(e) prinudno premeštanje djece iz jedne grupe u drugu.
Član III: Slijedeća djela bit će kažnjiva:
(a) genocid;
(b) planiranje izvršenja genocida;
(c) direktno i javno podsticanje na izvršenje genocida;
(d) pokušaj genocida;
(e) sauÄesništvo u genocidu.
ÄŒlan IV: Lica koja su poÄinila genocid ili bilo koje drugo djelo pobrojano u Älanu III bit će kažnjena, bilo da su državni rukovodioci, javni službenici ili privatne osobe.
ÄŒlan V: Ugovorne strane se obavezuju da će preduzeti potrebne zakonske mjere, shodno svojim ustavima, kako bi obezbijedile primjenu odredaba ove konvencije i naroÄito da će predvidjeti efikasne kriviÄne kazne za lica kriva za genocid ili bilo koje drugo djelo navedeno u Älanu III.
ÄŒlan VI: Lica okrivljena za genocid ili bilo koje drugo djelo navedeno u Älanu III bit će izvedena pred nadležne sudove one države na Äijoj je teritoriji djelo izvršeno ili pred meÄ‘unarodni kriviÄni sud koji će biti nadležan za one ugovorne strane koje po tome budu priznale njegovu sudsku nadležnost.
ÄŒlan VII: Genocid i druga djela navedena u Älanu III ne će biti smatrani kao politiÄki kriminal u odnosu na pitanja ekstradicije. Ugovorne strane se obavezuju da u takvim sluÄajevima odobre ekstradiciju shodno njihovim zakonima i ugovorima koji su na snazi.
ÄŒlan VIII: Svaka ugovorna strana može se obratiti nadležnim organima Ujedinjenih Nacija kako bi ovi, prema Povelji Ujedinjenih Nacija, preduzeli mjere koje smatraju odgovarajuÄim za sprijeÄavanje i kažnjavanje djela genocida ili bilo kojeg drugog djela navedenog u Älanu III.
ÄŒlan IX: Sporovi izmeÄ‘u ugovornih strana, vezanih za tumaÄenja, primjene i izvršenja ove konvencije, ukuljuÄujući i one koji se odnose na odgovornost neke države po predmetu genocida ili kojeg drugog djela navedenog u Älanu III, bit će izneseni pred MeÄ‘unarodni sud pravde, na zahtjev bilo koje strane u sporu.
ÄŒlan X: Ova konvencija, Äiji će tekstovi na kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španskom, biti podjednako vjerodostojni, nosit će datum 9. decembar 1948.godine.
ÄŒlan XI: Ova Äe konvencija biti otvorena za potpis do 31. decembra 1949. godine svakoj Älanici Organizacije ujedinjenih nacija i svakoj državi neÄlanici, kojoj Generalna skupština bude uputila poziv u tu svrhu. Ova Äe konvencija biti ratifikovana i ratifikacioni instrumenti bit Äe deponovani kod Generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija. Nakon 1. januara 1951. godine ovoj Äe konvenciji moÄi da pristupi svaka Älanica Ujedinjenih nacija i svaka država neÄlanica koja bude primila naprijed navedeni poziv. Instrumenti o pristupanju bit Äe deponovani kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.
ÄŒlan XII: Svaka ugovorna strana moÄi Äe u svako doba, putem obavještenja, upuÄenog Generalnom sekretaru Ujedinjenih Nacija, da proširi primjenu ove konvencije na sve teritorije ili bilo na koju teritoriju, Äijim inostranim poslovima ona rukovodi.
ÄŒlan XIII: Na dan kada prvih dvadeset ratifikacionih ili instrumenata o pristupanju budu deponovani, Generalni sekretar Äe o tome sastaviti zapisnik. On Äe dostaviti kopiju toga zapisnika svim državama Älanicama Organizacije ujedinjenih nacija, kao i neÄlanicama navedenih u Älanu XI. Ova Äe konvencija stupiti na snagu devedesetog dana poslije datuma deponovanja devedesetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju. Svaka ratifikacija ili pristupanje izvršeni posljednjeg datuma važiÄe od devedesetog dana poslije deponovanja instrumenata o ratifikaciji ili pristupanju.
ÄŒlan XIV: Ova konvencija Äe ostati na snazi za period od deset godina poÄev od dana njenog stupanja na snagu. Ona Äe poslije toga ostati na snazi za novi period od pet godina, i tako redom, prema onim ugovornim stranama koje je ne budu otkazale najmanje šest meseci prije isteka roka. Otkaz Äe se vršiti pismenim obavještenjem upuÄenom Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija.
ÄŒlan XV: Ako usljed otkaza, broj država potpisnica ove konvencije bude manji od šesnaest, Konvencija Äe prestati da važi, poÄev od dana kad je posljednji otkaz postao pravosnažan.
ÄŒlan XVI: Zahtjev za reviziju ove konvencije može podnijeti bilo koja ugovorna strana u svako doba putem pismenog obavještenja upuÄenog Generalnom sekretaru. Generalna skupština Äe donositi odluku o mjerama koje treba preduzeti u takvom sluÄaju po predmetu tog traženja.
ÄŒlan XVII: Generalni sekretar Ujedinjenih nacija obavijestiÄe sve države Älanice Organizacije i države neÄlanice o kojima je rijeÄ u Älan XI o slijedeÄem:
(a) potpisima, ratifikacijama i pristupanjima primljenim na osnovu Älana XI,
(b) obavještenjima primljenim na osnovu Älana XII,
(c) datumu stupanja na snagu ove konvencije, na osnovu Älana XIII.
(d) otkazima primljenim na osnovu Älana XIV.
(e) prestanku važenja Konvencije, na osnovu Älanu XV..
(f) obavještenjima primljenim na osnovu Älana XVI.
ÄŒlan XVIII: Original ove konvencije deponovat Äe se u arhivi Organizacije ujedinjenih nacija. Ovjeren prijepis bit Äe upuÄen svim državama Älanicama Ujedinjenih Nacija i državama neÄlanicama o kojima je rijeÄ u Älanu XI. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija registrovat Äe ovu konvenciju na dan njenog stupanja na snagu.
ÄŒlan XIX: Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija registrirat Äe ovu konvenciju na dan kada Konvencija stupi na snagu.
Pravna definicija genocida (ukljuÄujuÄi diskusiju i znaÄenja)
MeÄ‘unarodna pravna definicija zloÄina genocida data u Älanu II i III Konvencije o sprijeÄavanju i kažnjavanju genocida, iz 1948. godine Älan II opisuje dva elementa zloÄina genocida:
1) mentalni element , znaÄi "namjera da potpuno ili djelimiÄno uništi nacionalna, etniÄka, rasna ili religiozna grupa kao takva
2) fiziÄki element koji ukljuÄuje pet djela opisanih u sekcijama, a, b , c , d i e. ZloÄin mora ukljuÄivati oba elementa da bi se zvao "genocid".
ÄŒlan III opisan sa pet kažnjivih oblika zloÄina genocida: genocid, konspiracija, podsticaj, pokušaj i sauÄesništvo.
Dijelovi Konvencije o sprijeÄavanju i kažnjavanju genocida
ÄŒlan II: U ovoj konvenciji genocid znaÄi bilo koji od ovih djela izvršenih za namjerom da se potpuno ili djelimiÄno uništi nacionalna, etniÄka, rasna ili religiozna grupa, kao takva:
(a) Ubijanje pripadnika grupe (odreÄenog naroda);
(b) Uzrokovanje teških tjelesnih i mentalnih povreda pripadnicima grupe;
(c) Namjerno podvrgavanje grupe takvim životnim uslovima koji prouzrokuju njeno potpuno ili djelimiÄno uništenje;
(d) UspostavljajuÄi mjere s namjerom sprijeÄavanja raÄanja u okviru grupe;
(e) Prinudno premještanje djece iz jedne u drugu grupu.
ÄŒlan III:
(a) Genocid;
(b) Plan za izvršenje genocida;
(c) Direktno i javno podsticanje na izvršenje genocida
(d) Pokušaj genocida;
(e) SauÄesništvo u genocidu."
Diskusija:
ZloÄin je planirati ili podsticati na genocid, Äak i prije nego što ubijanje poÄne ili pomagati izvršenje genocida: Djela zloÄina ukljuÄuju planiranje, direktno i javno podsticanje, pokušaj izvršenja genocida i sauÄesništvo u genocidu.
Kažnjiva djela SlijedeÄe su genocidna djela ako su poÄinjena kao dio politike da se uništi postojanje grupe (naroda):
Ubijanje pripadnika grupe ukljuÄuje direktna ubistva i djela koja izazivaju smrt.
Uzrokovanje teških tjelesnih ili mentalnih povreda ukljuÄuje izazivajuÄi traumu pripadnika grupe kroz široko rašireno muÄenje, silovanje, seksualno nasilje, prinudjivanje na konzumiranje droge i sakaÄenje.
Namjerno podvrgavanje grupe takvim životnim uslovima raÄunajuÄi da Äe uzrokovati uništenje tog naroda ukljuÄuje namjerno uskraÄivanje izvora potrebnih za fiziÄki opstanak grupe takvih kao što je Äista voda, hrana, odjeÄa, stambeni prostor ili medicinske usluge. UskraÄivanje onoga što život znaÄi može biti kroz oduzimanje žetve, blokiranja isporuke hrane, zatvaranja u logore, prinudno raseljavanje ili protjerivanje. ili
SprijeÄavanje raÄanja ukljuÄuje nasilnu sterilizaciju, nasilni prekid trudnoÄe, zabranu brakova, dugotrajna odvojenost muškaraca i žena s namjerom sprijeÄavanja raÄanja.
Nasilno premještanje djece može biti direktnim prisiljavanjem ili zbog straha od nasilja, zatvaranja, psihološkog maltretiranja ili drugih vidova muÄenja. Konvencija o pravima dijeteta definiše djecom osobe ispod 18 godina.
Genocidna djela ne moraju ubiti ili uzrokovati smrt pripadnika grupe. UzrokujuÄi teške tjelesne i mentalne povrede, sprijeÄavanje raÄanja i premještanje djece su djela genocida uÄinjena kao dio politike da se uništi postojanje grupe.
ZaštiÄene grupe:
Zakon štiti Äetiri grupe - nacionalne, etniÄke, rasne ili religiozne grupe.
Pod nacionalnom grupom se podrazumijeva grupa pojedinaca Äiji identitet je definisan zajedniÄkom državnošÄu.
Pod etniÄkom grupom se podrazumijeva grupa pojedinaca Äiji identitet je definisan zajedniÄkim kulturnim tradicijama, jezikom ili naslijeÄem.
Pod rasnom grupom se podrazumijeva grupa pojedinaca Äiji identitet je definisan fiziÄkim karakteristikama.
Pod religioznom grupom se podrazumijeva grupa pojedinaca Äiji identitet je definisan zajedniÄkom religijom, vjerovanjima, doktrinama, praktikovanjem ili ritualima.
ObiÄno su ljudi roÄeni u ove Äetiri grupe. Ove Äetiri grupe imaju zajedniÄke karakteristike po kojima su pojedinci najÄešÄe roÄenjem u grupi. Dok neki pojedinci mogu promijeniti nacionalnost, ili religiju ili Äak usvojiti novi kulturni, etniÄki ili rasni identitet - obiÄno ljudi ne mogu birati identitet grupe. U genocidu, ljudi su meta za uništenje ne zbog toga što su nešto uradili, nego zbog onoga ko su i šta su.
Grupni identitet je Äesto izforsiran od strane poÄinilaca. PoÄinioci genocida uÄestalo prave grupne kategorije opasnijim ili kreiraju nove definicije i grupni identitet nameÄu pojedincu bez obzira kakav je njegov liÄni izbor tog pojedinca.
ZnaÄajni termini:
ZloÄin genocida ima dva elementa: namjeru i akciju. Namjera može biti dokazana direktno kroz izjave ili nareÄenja, ali ÄešÄe, mora biti zakljuÄena po sistematskom i koordiniranom djelovanju..
Namjera je razliÄita od motiva. Šta god da je motiv za zloÄin (oduzimanje zemljišta, nacionalna sigurnost, teritorijalni integritet, itd.) ako poÄinioci poÄine djelo s namjerom da unište grupu, Äak i dio grupe, TO JE GENOCID.
Fraza "potpuno ili djelimiÄno" je važna. PoÄinioci ne moraju imati namjeru da unište cijelu grupu.i uništenje samo jednog dijela grupe (takvog kao što su njeni obrazovani pripadnici ili pripadnici koji žive u istoj regiji) je takoÄer genocid. Mnogi odgovorni zahtijevaju namjeru da se uništi priliÄan broj pripadnika grupe - masovno ubistvo. Ali pojedinac zloÄinac može biti kriv za genocid Äak i ako ubije samo jednu osobu, sve dok zna da uÄestvuje u VELIKOM PLANU za uništenje grupe.
Älan II Konvencije je ukljuÄen bez izmjena u Rimskom statutu MeÄunarodnog suda za zloÄine kao Älan 6 i takoÄer i u Statutima MeÄunarodnih sudova za ratne zloÄine za Ruandu i bivšu Jugoslaviju.
Definicija - ETNIÄKO ÄŒIŠÄŒENJE:
EtniÄko ÄišÄenje: Doslovni prijevod bosansko-hrvatsko-srpskog termina "etniÄko ÄišÄenje", koji je bio korišten u masovnim medijskim izvještajima još rane 1981. godine. Termin etniÄkog ÄišÄenja je dobio svoje sadašnje znaÄenje za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, vjerovatno kao dio vojnog rijeÄnika. Najviše se koristio u borbenoj finalnoj fazi, da se opiše preuzimanje kompletne kontrole osvojene teritorije. Prema US State Department-u , "etniÄko ÄišÄenje uopÄe zahtijeva sistematsko i prisilno odvajanje Älanova jedne etniÄke grupe od njihovih zajednica s namjerom mijenjanja sastava tog regiona. To ukljuÄuje:
1. Prisilno protjerivanje
2. PljaÄkanje i paljenje
3. Hapšenja
4. Kratke egzekucije
5. Silovanje
6. Povrede medicinske neutralnosti
7. Uništavanje identiteta