Naučna istraživanja

BiH ne izdvaja ni marku za profesionalne lobiste

BiH ne izdvaja ni marku za profesionalne lobiste

Iako se procjenjuje da je lobiranje profesija 21. vijeka zbog toga što je praktično moć odlučivanja skoncentrirana na nekoliko punktova, lobisti se u BiH još uvijek često doživljavaju kao mešetari. Situacija je mnogo drugačija u Republici Srpskoj, koja lobiranju posvećuje više pažnje, ali i novca budžetskih korisnika.

BiH nema otvoren lobistički ured u Bruxellesu, iako je, uz Washington, Bruxelles najavažnije mjesto za lobiranje na svijetu. Glavni akteri lobiranja i dalje su diplomatska predstavništva u zemljama članica Europske unije.

Ako se zna da je u misiji BiH pri EU trenutno zaposleno svega devet diplomata, kvalitetno zastupanje interesa države gotovo je nemoguće, kaže za RSE Denis Hadžović, generalani sekretar Centra za sigurnosne studije.

„Jer naše diplomate su ograničene u odnosima i vezane su za Bečku deklaraciju, ali ovaj neformalni dio koji odrađuju profesionalni lobisti je mnogo efikasniji“, ocjenjuje Hadžović.

Za razlku od zemalja u okruženju, BiH iz budžeta ne izdvaja niti jednu marku za plaćanje profesionalnih lobista. Dugogodišnji novinar i dopisnik iz Bruxellesa Zekerijah Smajić dodaje kako upravo zbog slabog lobiranja građani EU imaju vrlo negativnu percepciju o BiH.


Smajić: Oko 82 posto građana EU ima izrazito negativnu percepciju prema BiH, a to znači i prema njenim građanima. Prema tome, sa tako lošom percepcijom o nama teško je napraviti ozbiljniji prodor.


„Loš ili kritičan imidž u svijetu. Ja taj podatak često iznosim - da oko 82 posto građana EU ima izrazito negativnu percepciju prema BiH, a to znači i prema njenim građanima. Prema tome, sa tako lošom percepcijom o nama teško je napraviti ozbiljniji prodor“, zaključuje Smajić.

U Bruxellesu je angažirano oko 2.500 lobističkih poduzeća koji lobiraju najčešće na zahtjev vlada, ali i mnogo manje značajnih institucija, asocijacija, udruženja i kompanija. Za razliku od države BiH, važnost lobiranja prepoznala je Vlada RS koja je do sada angažirala najmanje 80 eksperata za promicanje interesa u Bruxellesu.

„Nažalost, nema ili ima vrlo malo ljudi u svijetu koji se bave lobizmom koji zagovaraju interese BiH. Ali to nije problem RS-a, nego je to problem vlade u Sarajevu, državnih institucija koje misle da to može da uradi takva diplomatsko-konzularna mreža, koja je nekompletna, koja je nekompetentna“,
kaže on.

Dok se lobiranje u BiH još uvijek velikim dijelom smatara nepotrebnim ili čak mešetarenjem, svoja iskustva sa radom diplomatsko - konzularnih predstavništava na promoviranju BiH podijelio je s nama poduzetnik i direktor Fondacije Mozaik Zoran Puljić, inače jedini zvanični predstavnik BiH na Svjetskom ekonomskom forumu prošle godine u Davosu.

„Putovao sam po Aziji, po Evropi, po Sjevernoj Americi itd. Uglavnom po onim manjim misijama se poneki naši ambasadori zaista i trude za neku pozitivnu promjenu tamo na nekim lokacijama. A sa druge strane kad su u malo većim misijama, automatski isplivavaju problemi ko kojoj političkoj partiji pripada. I to, naravno, na neki način pravi probleme u upravljanju i vođenju misije“,
kazao je Puljić.

Mate Granić, nekadašnji ministar vanjskih poslova R Hrvatske, već godinama uspješno vodi Hrvatsko društvo lobista. Koliko je država ozbiljno shvatila ovu struku, najbolje pokazuje zakon o lobiranju, koji bi uskoro trebao biti usvojen u Saboru, a kojom će lobiranje napokon dobiti pravnu regulaciju. Zbog čega je lobiranje važno, Granić podvlači:

„Niti jedna odluka američke vlade, niti jedna odluka kongresa ili senata ne prolazi bez lobiranja. Jednako tako je i u EU.“

Lobisti teško mijenjaju sliku, ako se u zemlji ne radi

Poznate lobističke agencije sa dobrim političkim vezama ne moraju nužno da garantuju uspjeh, ali bar mogu da poravnaju postojeće slike. Prema riječima političkog analitičara Obrada Kesića, ovo se posebno odnosi na zvanični Washington. Pri tome treba voditi računa da posebno političko lobiranje treba biti na tragu američke vanjske politike.

Kao primjer Kesić navodi vladu RS koja je angažirala Lobističku agenciju "Capitol Links" iz Washingtona.

„Radili su isto intenzivno i u Evropi i u Americi istovremeno. I što je mnogo bitno, angažovali su i američke advokate koji su u suštini uspjeli da prebace svu raspravu sa političkih svađa na jedan nivo gdje je RS imala prednost, a to jeste ta pravna rasprava. To je zato što je ona branila status kvo, a to jeste Dejton. I onda je to u javnosti ovdje mnogo lakše odbraniti nego da se brane neke stvari koje su se dešavale za vrijeme ratova“, kaže Kesić.

Za razliku od poratnih godina kada su mnoge nevladine organizacije dobrovoljno lobirale za bh. stvar, danas je toga sve manje jer BiH više nije u centru zbivanja. Najpoznatiji lobista zvaničnog Sarajeva, prema Kesićevim riječima, i dalje je bivši američki senator Bob Dole i njegova kompanija "Verner Lipfer" koja je posljednjih godina angažirana i od strane nekoliko bh. poduzetnika.

„Najbolji primjer tog jeste MIMS grupa koja je formirana od porodice Selimović koji su angažovali gospodina Bob Dolea, koji je bio i predsjednički kandidat, i koji su bili dosta prisutni, pogotovo u kongresu zadnjih godina“,
rekao je Kesić.

Najpoznatija organizaciju bošnjačke dijaspore u SAD "Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA)" lobiranjem je uspjela da bosanski jezik bude priznat kao "World heritage language" u Sjevernoj Americi. Osnivači su i Kluba prijatelja BiH u kanadskom parlamentu. Kao svoj osnovni cilj ova asocijacija navodi promjene Dejtonskog sporazuma.

Poznati pijanista i predsjednik Američko-bosanske fondacije za kulturu Saša Toperić također u javnosti slovi za jednog od najjačih bh. lobista.

Sam Toperić kaže da se ne osjeća lobistom, već zaljubljenikom u svoju zemlju, koju će i dalje promovirati.


Čirič: Ono što vi radite lobisti mogu lakše da prezentuju u Evropi i da pomognu da se obrati pažnja, pošto ima tih problema koliko hoćete.


„Puno toga individue mogu same. Organizacije mogu same. Naravno da je bolje kad se to iskoordinira što je više moguće u jedan sistem suradnje sa nadležnim institucijama“, kazao je Toperić.

Iako priznaje kako se u Americi sa nekoliko lobista i dobrim PR- om može donekle promijeniti slika o zemlji, Miloš Čirič, slovenački specijalista za lobiranje, upozorava kako bez ozbiljnih promjena u samoj zemlji, koja treba jedinstveno istupiti, ni najbolji lobisti ne mogu pomoći BiH. Ovo se posebno odnosi na EU koja prepoznaje isključivo standarde koje treba ispoštovati. Bez toga je, zaključuje, lobiranje na najvišem nivou gubitak vremena i uzaludno bacanje novca.

„Recimo, da hoće samostalno RS ili bilo šta drugo – mogu raditi na tome, ali stvarno to ima nekog efekta. Ja kada gledam to kao cjelinu, kako ćete onda raditi neke druge stvari. Ono što vi radite lobisti mogu lakše da prezentuju u Evropi i da pomognu da se obrati pažnja, pošto ima tih problema koliko hoćete. Ali jako teško lobisti mogu nešto stvarno izmijeniti ako vi unutra ne radite kao što treba. A ja moram reći da nisam baš najsretniji kad gledam šta se događa u Bosni“,
kaže Čirič.

Vijesti: