Bosna kao Prostor

Bosna kao Prostor

BOSNA, BOSNIA ili BOSNAE (a od skora kao Bosna i Hercegovina) KAO PROSTOR

Ovaj Prostor (smješten izmeÄ‘u 42 33 30 i 45 16 30 sjeverne dužine, skoro tačno u sredini imeÄ‘u vrelog Ekvatora i ledenog (Sjevernog) pola, te 15 43 30 i 19 37 20, istočne širine, a na prosječnoj nadmorskoj visini od oko 420 m, je jedinstven sklop topografskih (reljefnih) hidrografskih, geoloških, geomorfoloških, metereoloških, biogeografskih, pedoloških i inih drugih faktora i predstavlja skoro idealno mjesto nastanjivanja, možda jedinstveno  na planeti Zemlji. Bar iz ovog razloga bi i njegovi današnji stanari  trebali to poštivati idetificiranjem sa IMENOM ZEMLJE (Bog je Adama/Adema od zemlje stvorio, a ova zemlja se odvajkada zvala Bosna...).  Tek tada će  ova Zemlja i baš  svime bogati Prostor, otvoriti svoje neiscrpne riznice svojim stanarima.

 Uvod

Govoriti o bilo kojoj državi nameće aksiom da je svaka država prije svega Prostor, dakle teritorij, te tek potom uređen prostor, posebno komunikacijski, jer uređeni odnosi vlasnika (odnosno stanara ili bolje rećeno privremenih zakupaca) ne mogu niti postojati bez toga Prostora.

Prostor je u svakom smislu, i kao ime (toponim) i kao pojam znatno stariji od stanara Prostora. Prostor  sa aspekta historijskih procesa veoma ćesto mijenja stanare, ali u ogromnoj večini nikada nije promijenio ime, naime skoro da je pravilo da se novi stanari identificiraju sa imenom Prostora uzimajući to ime kao ime svoje Nacije, bez obzira na religijsku ili ćak rasnu pripadnost.

 Dakle:  Prostor koji se danas zove Fracuska, nekada su naseljavali Franci, a danas ga nastanjuju Gali, Germani, Loreali te masa afro-naroda, Francima nema ni traga, i svi pobrojani, ali i oni koji nisu a nastanjuju Prostor zvani Francuska, su Francuzi.

Italiju naseljavaju uglavnom Romani, ali Italova njiva (prostor), i njeno ime je osnova jedinstva Italijanske nacije.

Rusija (Rosija, Prostor koji je naseljavao finski narod i koji nosi finsko ime Rusija: Zemlja u magli) naseljavaju Slaveni, koji sebe zovu Rusi, a po imenu Prostora.  Stanari Egipta su Semiti-Arapi  uglavnom, i svi su se idetificirali sa imenom Prostora. Makedonci, Spanci, Portugalci, Malajci, a tek Amerikanci, Argentinci, Brazilci, Australci, KanaÄ‘ani, Kinezi...

Nitko ni približno ne zna koliko je staro ime ovog Prostora,  što upučuje na činjenicu da je ovaj Prostor naseljavalo puno (privremenih) stanara, a oduvijek su se zvali Bošnjanima, Bosancima ili Bošnjacima , dodavane su i religijske odrednoce: ristajani-pravoslavci, krstjani-katolici ili muslimani, a u novije vrijeme i etno: Hrvat, Srbin itd,  ali  ono BOSNA  i ski je uvijek bio NACIONALNI IDENTITET.

Poznato je meÄ‘utim, da se ovaj Prostor u Srednjovjekovnoj Državi Bosni dijelio na 5 regija, podprostora, ili prostora u Prostoru i to: Bosnu, Soli, Donj kraj, Hum i Zahumlje, a stotinjak godina pred okupaciju od strane Otomanskog carstva pridodat je i  Rudnik  (Danas poznat kao Sandžak).

Sa aspekta uprave nad Prostorom, a najviše iz komunikacijskih razloga, uz pomenutih 5 upravnih područja postojala su još dva, Podrinje i Zapadne strane, tako da je upravu nad Prostorom činilo 7 upravnih jedinica, ranga vojvodstva.

Poznato je također, da su glavne međe ovog Prostora sa sjevera i sa istoka nepromjenjive od kako postoji ime Bosna (u svim svojim vremenom i naseljavanjem uvjetovanim varijacijama). Nepromjenjivost ovih granica su Priroda i njene sile, a iskazuje se imenima rijeka: Une, Save i Drine.

 Današnje, još uvijek djelomično neverificirane granice Prostora su utvrÄ‘ene Berlinskim kongresom, a potvrÄ‘ene na ZAVNOBiH-u i AVNOJ-u 1943. godine. granice su djelomično prepravljene u dijelu ŠÄ‡epan polja u korist Prostora, a u dijelu Sutorine (Jadransko more) na štetu Prostora.

 Tvorac ovog teksta nije našao nikakav validan dokument za ove prepravke granica, pa se sa pravom postavlja pitanje nije li obaveza sadašnjih upravitelja Prostorom , uz imperativ  okončanja verificiranja granica Prostora kojim upravljaju, da pokrenu postupak rješavanja i ovog pitanja.

Sve do današnjih dana stanari ovog Prostora nikada nisu ni  pokušavali da svom Prostoru promijene ime, jer im je ono bila osnova za ugodan život na Prostoru zvanom Država Bosna.

Težnja da ovaj Prostor promijeni ime po etno pripadnosti stanara  je OSNOVA  SVIH JADA I NESREĆA  SVIH SADAŠNJIH STANARA.

Riznica ovog prostora se akumulirala od paleozoika, preko mezozoika do kvartala i  recentnog doba, a izražena je u geološkim produktima gdje dominiraju karbonati, klasične stiojene te vulkanogeni sedimenti. Ovako formiran prostor je neizmjerno bogat raznim resursima kao što su metalne i nemetalne sirovine, razne vrste uglja, nafta (sjeveroistok prostora) te ogromne količine voda, kako pitkih, tako i meneralnih, termalnih i termomineralnih do industrijskih, te se bez imalo uveličavanja može reči da je ovaj Prostor i sa ovog aspekta pravo čudo.

Tu su i već pomenute vode, rijeke i rječice, jezera i more. Bosna je podijeljena na 8 osnovnih slivnih područja:

1. Neposredni sliv rijeke Save,
2. Sliv rijeke Une (Una= Jedna i jedina) sa Koranom i Glinom,
3. Sliv Vrbasa,
4. Sliv Bosne,
5. Sliv Drine,
6. Sliv Neretve (Neretva= Boginja koja teće),
7. Sliv Trebišnjice i
8. Sliv Cetine.

Osnovna karakteristika ove hidrografske mreže je da pripada kategoriji međunarodnih vodotoka, bilo da se radi o graničnim ili vodotocima presječenim granicama.

Pored blagodati koje voda kao element donosi, blagodati komunikacije vodom (90% svjetskog transporta se obavlja vodom), prema današnjoj dokumentaciji (različite aktuelnosti) cijeni se da je hidroenergetski potencijal  6126,33 MW, odnosno  22050,59 GWh. Iskorišteno je svega 38,75% snage i 40,36% proizvodnje, što predstavlja nisku vrijednost u odnosu na ostale evropske zemlje.

Korištenje vodotoka, jezera i mora u svrhe saobračaja i trensporta u ovom Prostoru je više nego katastrofalno, sem nešto saobračaja nizvodno Savom od Brčkog, upće se ne koristi, a pomorski saobračaj se obavlja isključivo preko luka u susjednim Prostorima.

 Kada je u pitanju 90% svjetskog transporta, koji se obavlja vodenim putevima, prvenstveno morem, onda se mora istači da ovaj Prostor, zahvaljujući sadašnjim stanarima ovu blagodat uopće ne koristi. Naime, na jugozapadu, a uz grad Neum uz sjeveroistočnu obalu poluotoka Neum Klek, vlasnici smo preko 14 km. obale Jadrana više nego idealne za izgradnju mega luke.

Izgradnja ove luke i njeno povezivanje željeznicom i autocestom u prostoru Koridora 5-c, sa sjeverom bi ovom Prostoru otvorio nesagledive prije svega ekonomske mogučnosti, ali isto tako i bi geopolitička važnost ovog Protora dobila sasma drugaćiju i puno veću važnost.

Reljef i njegov uticaj na stanare

Današnji stanari ćine ogromnu grešku kada sebe stavljaju ispred Prostora, a posebno njegovog reljefa.

Tačno je da stanari utiču na Prostor, ali je isto tako puno tačnije da Prostor, koji je praktično konstanta, puno više utiče na stanare.

Reljef prisiljava stanare da gradi naselja, saobračajnice i opsrbne objekte tamo gdje za to ima uvjeta, što znači da promjene mogu biti samo tamo gdje Prostor to dozvoljava.

Na taj način Prostor utiće i na mentalni sklop stanara, a  vrsta rada, visina Prostora, vremenski uvjeti itd. formiraju pored ostalog i muskulaturu, nakane, običaje, dakle sve ono sto je karakteristika svakog naroda pojedinačno, te na taj način utiće na formiranje Nacije znatno više nego etničko porijeklo.

 Reljef Prostora zvanog Država Bosna i Hercegovina (a radi se, uglavnom o brdsko-planinskom reljefu, ispresicanom predivnim rijekama, rječicama i potocima) dozvolio je da se kroz milenije mijenjanja stanara i upravljača formira masa naselja raznih veličina, skoro identičnih ambijentima u kojima su sagraÄ‘ena.

Ova naselja izmiješana po etno porijeklu stanara su formirala specifične formacije, koju neki prozvaše tigrovom, iako je puno ispravnije leopardovom kožom.

Vremenom je leopardova koža, a posebno u (uglavnom kratkim) periodima mira i progresa, iz potreba komunikacije, razmjene dobara itd. formirala centre koji su sa aspekta etno izmiješanosti preslikavali sliku pojedinih podprostora, tako da su se u Bosni formirali centri:  Sarajevo i Zenica, u Soli: Tuzla, Donji kraj:  Banja Luka i Bihać, a Hum i Zahumlje su formirali Mostar i Trebinje.

Bez obzira ko je naseljavao ovaj Prostor, i bez obzira ko je, kako i odakle njime upravljao, ovaj Prostor se oduvijek povezivao za ostatkom svijeta, sa drugim Prostorima, uglavnom preko svojih zapadnih strana - preko mora.

 Bosna je oduvijek bila pomorska zemlja, ćak je kao i sve pomorske zemlje, imala i svoje gusare. Ovaj Prostor i sada ima karakter POMORSKOG PROSTORA čije blagodeti, nažalost, još uvijek nećemo ili ne znamo koristiti, ćak niti u  planovima.

Zaključak

Bosna (i Hercegovina) i kao Prostor, dakle puno stariji i skoro nepromjenjiv  pojam nego što je to etnos, je apsolutno nedjeljiva. Ovaj Prostor je formirao i sebe i svoje stanare, njihov mentalitet i tradicije, zato je stabilnost  ovog Prostora u regionalizaciji koja je stvarana milenijumima, i koja je preživjela i opstala do današnjih dana, kako u navikama stanara, tako i kao ekonomsko -razvojne cjeline.

Društveno-politički prosperitet ovog Prostora treba tražiti u poštivanju i identifikaciji stanara sa Prostorom, njegovim imenom a na način kako su to radili predhodni stanari, kako to rade i dan danas novi stanari u nekim drugim Prostorima (Rusi, Francuzi i ini drugi, kada nasele Ameriku ili Austaliju itd. postaju Amerikanci, Australci...i to im ne smeta da istovremeno budu i ono što im je korijen).

Ekonomska stabilnost i prosperitet ovog Prostora i njegovih regija (ma koliko ih bilo) je već isplanirana ( nažalost, te planove koje je uradila Evropa mi danas pokušavamo svim silama pokvariti ) i oslanja se na komunikacijsku kičmu Prostora, široku zonu teritorija od sjeverne granice na rijeci Savi do Jadranskog mora koja nosi ime: KORIDOR 5 - krak C.

Na kraju – početku  ove kičme, u zalivu Malog Stona, a u teritorijalnim vodama ovog Prostora, kao prioritet prioriteta treba sagraditi Luku NEUM, te istu povezati željeznicom i autocestom. U sektoru Vranjeva sela, desetak kilometara od luke, potrebno je izgraditi prateče terminale, koji će ponovo povezati ovaj Prostor sa ostatkom svijeta, odnosno morem one Prostore koji se oslanjaju na more, a kopnom one koji se račvaju od Koridora lijevo i desno do Sjevernog mora, pa onda opet sve one Prostore što ih ta druga mora dodiruju.