SVI NAJVEĆI HAŠKI PROCESI

SVI NAJVEĆI HAŠKI PROCESI

Izučenjem Mladića broj pritvorenih u Scheveningenu se popeo na 37, a protiv 36 njih uveliko su u toku postupci za najteže zločine protiv čovječnosti

Samo dan uoči hapšenja zločinca Ratka Mladića MeÄ‘unarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proslavio je značaj jubilej: navršio je punih 18 godina otkako je Vijeće sigurnosti UN-a 25. maja 1993. Rezolucijom 827 osnovalo ovaj meÄ‘unarodni tribunal pred kojim će odgovarati svi kreatori i izvršioci najtežih zločina protiv čovječnosti u ratovima na tlu bivše zajedničke države.

Ot tada pa do danas, Haški tribunal podigao je optužnice protiv ukupno 161 osobe, od čega su postupci okončani u predmetima protiv njih 125. Izučenjem Mladića, broj pritvorenih u Scheveningenu se popeo na ukupno 37, a protiv 36 optuženih uveliko su u toku postupci po različitim optužnicama za najteže povrede ženevskih konvencija, humanitarnog prava i običaja ratovanja.

Plejada zločina(ca)

Goran Hadžić, jedan iz plejade visokorangiranih optuženih, još uvijek je u bijegu, a zvanični Beograd godinama tvrdi da ne zna gdje se ovaj bjegunac krije.

Zbog poznatog karaktera rata, utvrÄ‘enog mnogim meÄ‘unarodnim pravnim aktima, kao i pravosnažnim presudama Tribunala, u haškom pritvoru najviše je nekadašnjih političkih i vojnih čelnika Srba s obje strane Drine, meÄ‘u kojima su, uz sada i Mladića, najviše “rangirani” Radovan Karadžić i Vojislav Šešelj. 

Drugi “saf” najpoznatijih zlikovaca predvode Jovica Stanišić, Stojan Župljanin, Zdravko Tolimir, Momčilo Perišić, te Milan i Sredoje Lukić. Ovi roÄ‘aci-monstrumi, uz šest optuženih u predmetu Srebrenica, pet bivših čelnika Vlade i vojske nekadašnje SR Jugoslavije (predmet “Šainović i drugi”), te grupu hrvatskih optuženika na čelu s Antom Gotovinom, čekaju na završetak žalbenog postupka u procesima protiv njih.

U petak 3. maja Mladić se, u početku glumeći senilnog starca, prvi put pojavio pred Sudskim vijećem Tribunala, što je izazvalo iznimno veliko interesovanje domaćih i svjetskih medija. Kako je to ranije utvrdio ljekarski konzilij, kalinovički zlikovac, koji je tokom agresije na BiH uživao pokazivati nadmoć i sadistički se poigravati sa svojim žrtvama, ni izbliza nije toliko slabašan i narušenog zdravlja, a svoj zločinački karakter nije uspio sakriti ni u nekoliko navarata tokom prvog pojavljivanja pred sudijom.

Erdemović prvi

Inače, od 1996. godine, kada je desetogodišnjom zatvorskom presudom Draženu Erdemoviću završen prvi veliki proces u Haagu, pred Tribunalom je procesuirano na desetine onih koji su vjerovali da njihovi monstruozni zločini, od kojih se cijeli svijet zgražavao, nikada neće doći na naplatu.

Tako je procesuirano gotovo kompletno političko i vojno voÄ‘stvo tadašnjeg SDS-a i bosanskih Srba (osim onih koji su u meÄ‘uvremenu umrli). No, presude nekima od njih izazvale su veliki i opravdani gnjev žrtava. Biljana Plavšić, koja je uz Karadžića bila vodeća politička ličnost bosanskih Srba od 1990. do kraja rata, 2003. pred Tribunalom osuÄ‘ena je tek na 11 godina zatvora (u meÄ‘uvremenu puštena na slobodu), iako je pod svojom kontrolom imala i vojsku, čiji su dijelovi počinili najmostruoznije zločine.

Momčilo Krajišnik, još jedan Karadžićev bliski saradnik i predsjednik Skupštine takozvane “Srpske republike BiH”, u martu 2009. osuÄ‘en je na 20 godina zatvora.

Koliko su ove presude izazvale kontroverzi dovoljno govori podatak da su mnogi njima potčinjeni zločinci iz političkog i vojnog vrha dobili mnogostruko veće kazne. Rekordna zatvorska presuda (doživotna robija) izrečena je Stanislavu Galiću, komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS, za masovna ubistva, teroriziranje graÄ‘ana Sarajeva i snajperske kampanje. Doživotne kazne robije izrečene su i Ljubiši Beari te Vujadinu Popoviću za genocid u Srebrenici, kao i Milanu Lukiću, ali su njihovi predmeti u žalbenom postupku.

Radislav Krstić, komandant Drinskog korpusa VRS, osuÄ‘en je na 35 godina zatvora, kao i Milan Martić, predsjednik “SAO Krajina”. Milomiru Stakiću izrečeno je 40 godina robije za zločine u regiji Prijedora, a na istu zatvorsku kaznu osuÄ‘en je i Goran Jelisić, samozvani “srpski Adolf”, za zločine u Brčkom i okolici.

Prilagođavanje procesu

Radoslav BrÄ‘anin, još jedan potčinjeni Momčila Krajišnika i Biljane Plavšić, inače prvi čovjek tadašnje samozvane “Autonomne regije Krajina”, osuÄ‘en je na 30 godina robije, a na iste ili nešto kraće zatvorske kazne osuÄ‘eno je još nekoliko desetina političkih i vojnih zvaničnika Srba s obje strane Drine. 

Od političkih i vojnih čelnika Hrvata, najveće zatvorske kazne izrečene su Dariju Kordiću (25 godina), Mladenu Naletiliću Tuti (20), te Vinku Martinoviću Šteli (18 godina), i Vladimiru Šantiću (18 godina). 

Hazim Delić, jedan od upravnika logora ÄŒelebići, koji je bio pod kontrolom Armije RBiH, te Esad Landžo, stražar u tom logoru, osuÄ‘eni su na 18, odnosno 15 godina zatvora za torture nad srpskim zatvorenicima. Ovo su ujedno najveće kazne za bosanske muslimane izrečene pred Haškim tribunalom. 

Pitanje koje posljednjih dana zaokuplja pažnju javnosti, a s obzirom na iskustva procesa protiv Karadžića, je šta će biti s odlukom o zatvaranju Tribunala do kraja 2014. godine, sada kada je zlikovac Mladić konačno priveden pravdi? No, sudeći prema odjecima iz Haaga, sada bi sve moglo biti prilagoÄ‘eno novom velikom procesu, što je na neki način potvrdila i glasnogovornica ICTY-ja.

-  Još uvijek je 2014. godina završetka rada Tribunala, jer su procjene raÄ‘ene na osnovu procesa protiv 36 ljudi koji su u pritvoru, prije dolaska Ratka Mladića. U ovom trenutku ne možemo reći hoće li termin završetka rada biti produžen, ali ćemo to moći reći odmah nakon pretresne procedure, kada počnu pripreme za suÄ‘enje Mladiću.

Svi haški predmeti 

- 161 optuženi za ratne zločine

- 125 predmeta okončano

- 37 optuženih u pritvoru

- 36 predmeta u pretresnom postupku

- 5 predmeta u žalbenom postupku

- 1 optuženik u bijegu

Uprkos združenim političkim i medijskim kampanjama s obje strane Drine, kojima je isključivi cilj pokušaj revidiranje bliske povijesti i izjednačavanje odgovornosti agresora i žrtve, meÄ‘unarodni pravni i pravosudni akti su jedino validno mjerilo ratnih dešavanja. Proces protiv dva ratna komandanta ARBiH, Sefera Halilovića i rahmetli Rasima Delića, na najbolji mogući način je pokazao kakav je bio karakter rata u BiH.

Halilović je osloboÄ‘en svih optužbi, dok je Delić osuÄ‘en na tri godine, jer “nije poduzeo nužne mjere da spriječi ili kazni pojedinačne zločine potčinjenih u regiji Zavidovića”. Ne treba, dakako, zaboraviti da ICTY nije procesuirao niti jednog političara iz tadašnjeg vrha Republike BiH. Istovremeno, presude vrhuški tadašnjeg SDS-a i takozvane “Srpske republike BiH”, komandantima Vojske RS, korpusa i brigada, upravnicima i čuvarima zatvora i konc-logora, su potvrdile da se radilo o sistemskom etničkom čišÄ‡enju nesrba, pokušajima istrebljenja jednog naroda (Bošnjaka), pri čemu su počinjeni najmonstruozniji zločini nakon holokausta.

Poker “kapitalaca”: Milošević, Šešelj, Karadžić i Mladić

MILOŠEVIĆ: Balkanski kasapin Slobodan Milošević, kreator raspada bivše Jugoslavije i agresorskih pohoda nekada zajedničke JNA na bivše Republike, bio je bez sumnje najkrupnija zvjerka koja je završila u Scheveningenu. Milošević je uhapšen u Beogradu 1. aprila 2001. i izručen Tribunalu, pod optužbama za najteža djela ratnih zločina na Kosovu, Hrvatskoj, uključujući i genocid u BiH. IzvoÄ‘enje dokaza protiv njega trajalo je od septembra 2002. do aprila 2004., a krajem te godine počeo je postupak odbrane. Nažalost desetina hiljada njegovih žrtava, balkanski kasapin preminuo je u martu 2006. i nije dočekao kraj suÄ‘enja.

ŠEŠELJ: Vojislav Šešelj, predsjednik Srpske radikalne stranke Srbije i četnički vojvoda, kako sam sebe voli nazivati, dobrovoljno se predao u februaru 2003. godine, a optužen je za zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH. Zahvaljujući čudnim birokratkim mehanizmima Tribunala, Šešelju je uspjelo da od suÄ‘enja napravi najklasičniji cirkus te je tek u julu 2009. godne osuÄ‘en na 15 mjeseci zatvora zbog nepoštivanja suda. Početkom prošlog mjeseca Tribunal mu je odbio zahtjev za puštanje na slobodu.

KARADŽIĆ: Paljanski krvolok Radovan Karadžić, koji se volio sadistički slikati pred kamerama dovodeći ruske pjesnike na obronke Trebevića da vježbaju bojevo gaÄ‘anje na graÄ‘anima Sarajeva, nakon dugogodišnjeg skrivanja uhapšen je u Beogradu u julu 2008. godine, prerušen u duhovnog gurua Dragana Dabića. Karadžić je optužen za najteža djela ratnih zločina u BiH, uključujući genocid. SuÄ‘enje ovom zločincu, koje zbog silnih laži koje iznosi podsjeća na procese protiv Miloševića i Šešelja, počelo je u oktobru 2009. godine.

MLADIĆ: Još uvijek postoje mnoge kontroverze o načinu i razlozima hapšenja zločinca Ratka Mladića, posljednjeg u plejadi pokera “asova”, najodgovornijeg za genocid u Srebrenici i masovna pogubljenja više od 8.000 muškaraca i dječaka. No, iako je njegova odgovornost utvrÄ‘ena kroz mnoge tačke optužnice, stotine neoborivih dokaza, televizijske i audio snimke, u dijelu srpskog naroda njegova nedjela se nazivaju herojstvom, od čega se pokušava izgraditi novi mit.