Emir Ramić
Dijaspora je rijetko bila u prilici da sem, davanja matici, utiÄe na bilo šta u razvoju matice, i ako ona predstvalja najkompetetniju ciljnu grupu, spremnu, sposobnu i voljnu da uloži svoju emotivnu, moralnu i materjalnu komponentu u ekonomsku, pravnu, moralnu, socijalnu, kulturnu, nauÄnu, politiÄku i svaku drugu revitalizaciju matice. Od tog korist može imati ne samo država BiH, već cijela Evropa i svijet. Uvažavajući znaÄaj i moguÄnosti dijaspore, država BiH stiÄe moguÄnosti da tranzicioni proces sprovodi ne samo uz potrebnu pomoć demokratskog svijeta, već i uz pomoć koja se nudi od dijaspore.
Izbori su Äin na kome svaki graÄ‘anin, a posebno oni iz dijaspore prezentira svoju odluÄnost, istrajnost, ponos, moralmi razvoj, znanje, informiranost, i odanost matici. Izborna scena spada meÄ‘u najvažnije, najozbiljnije i najprivlaÄnije scene uÄešÄ‡a dijaspore u djelovanju vlasti, jer uÄešÄ‡e dijaspore u kreiranju politike i funkcionisanju vlasti je znak njene državotvorne i patriotske solidarnosti. ÄŒinjenica da dijaspora na izbore izlazi u malom procentu, dovoljan je pokazatelj njene svijesti i osjećaja odgovornosti prema budućnosti BiH. Dijaspora ne koristi svoje pravo da uÄestvuju u kreiranju državne politike. Ona odbija obavezu da doprinosti opstanku osjećaja odgovornosti u bosanskohercegovaÄkom civilnom društvu.Time daje jasnu poruku neprijateljima države i duštva u BiH, ideje Bosne i bosanskog duha. Istovremeno broj prijavljenih za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavnistvima je odraz rada i odnosa diplomatije prema dijaspori. Većina ambasada i konzulata ne rade ništa da budu dio dijaspore i nemaju skoro nikakvu vezu sa organizacijama u dijaspori.
Da li su potrebni ljudi iz dijaspore?
Dijaspora mora da osjeti da se nešto u matici promjenilo u odnosu na nju, a ne samo da se priÄa, a da suštinskih promjena zapravo nema. Takvo osjeÄanje moguÄe je izgraditi samo dugim, upornim i iskrenim radom. Dekreti tu ne pomažu. Potpuno je pogrešno što se u svakom pristupu dijaspori u prvi plan istiće – „potrebni ste nam“, a pod tim se uglavnom misli na novac. Tek u novije vrijeme se govori o znanju i iskustvima koje ljudi donose iz dijaspore. Dijasporu, koja se dobrovoljno i snagom svog patriotizma stavila u službu države treba uvjeriti da je dobro došla matici. Jer od tretmana dijaspore u matici zavisi i pozicija države BiH u svijetu. Svoditi državni odnos sa dijasporom na novac i investicije je površno. Ljudi iz dijaspore se moraju osjećati ravnopravnim graÄ‘anima BiH, a ne kao biznismeni koji su došli da ulože, zarade ili potroše.
Ljubav prema domovinu predstavlja duhovno pohvalno djelo
UÄešÄ‡e na izborima i sudjelovanje u izboru budućnosti vlastite domovine, na osnovu osjećaja odgovornosti i obaveze, predstavlja odraz ljubavi prema domovini, a znamo da ljubav prema domovinu predstavlja pohvalno djelo. Izbori su najuticajniji instrument koji dijaspori nudi mogućnost da svoje ideale i zahtjeve stavi u okvire izvršne vlasti i tako ih približi realizaciji. Ali, zna li dijaspora odluÄivati o svojoj sudbini i sudbine svoje matice? Ko će odluÄivati za dijasporu i njena vitalna pitanja? Neizlazak na izbore je jaki glas protiv budućnosti dijaspore, protiv države i društva u BiH, glas za neprijatelje Bošnjaka i BiH, glas za oÄuvanje paradržavnih tvorevina izniklih na rezulatatima agresije i genocida, koje i dan danas truju jedisntveno državno i društveno tkivo ideje Bosne i bosanskog duha. Društva matice i dijaspore trebaju da se zamisle nad budućnošÄ‡u BiH.
Tko ne izvšava izbornu dužnost, neodgovorno prepušta drugima da odluÄuju o pitanjima koja se tiÄu dijaspore, Bošnjaka i Bosne i Hercegovine
I pored propusta u izbornom procesu kao što su: zašto se dijaspora mora registrovati svaki put za izbore?, zašto je rok za registraciju bio kratak?, zašto pored CIPS liÄne karte, vozaÄke dozvole i bh pasoša i rodni list bez obzira na datum vaÄ‘enja nije važaći dokument?, glavni propust je nedostatak svijesti da su izbori dozivanje bošnjaÄke svijesti za nacionalne, duhovne, državotvorne i teritorijalne vrijednosti na kojima se treba graditi bošnjaÄka i bosanskohercegovaÄka budućnost. Sudjelovanje u politiÄkom procesu i doprinos općem dobru osnovano je pravo i dužnost dijaspore. Temeljni naÄin ostvarivanja toga prava i dužnosti je izlazak na izbore, kao poseban zahtjev patriotske ljubavi prema domovini koja se baš sada suoÄava sa izazovima povijesnog iskoraka ka jaÄanju države i društva. Tko ne izvšava tu dužnost, neodgovorno prepušta drugima da odluÄuju o pitanjima koja se tiÄu dijaspore, Bošnjaka i BiH. I ako je postignut
Programe pojedinaca i politiÄkih partije treba prosuÄ‘ivati prema tome promiÄu li pravdu i istinu
Programe pojedinaca i politiÄkih partije treba prosuÄ‘ivati prema tome promiÄu li pravdu i istinu, uklanjaju li posljedica agresije i genocida, izgraÄ‘uju li jedinstveno državno, teritorijalno i društveno tkivo BiH, ekonomsku, politiÄku, duhovnu i moralnu obnovu države i društva u BiH, brigu za siromašne i nemoćne, povratak na svoja ognjišta, ravnomjerni razvoj svih regija u BiH, zaštitu prirodne okoline, oÄuvanje i jaÄanje državnog bogatstva, izgradnju otvorenog, slobodnog, civilnog društva u BiH, najboljih vrijednosti BiH u Evropi i svijetu u uslovima opće globalizacije.
U bošnjaÄkim politiÄkim okolnostima važan faktor prosudbe je i pozitivan, što ne znaći i nekritiÄan odnos prema bošnjaÄkoj nacionalnoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti u okvirima BiH, Evrope i svijeta, zahvalnost prema onima koji su najviše žrtvovali za bošnjaÄki i bosanskohercegovaÄku slobodu, duhovna, moralna, nacionalna, teritorijalna i državotvorna obnova bošnjaÄkog nacionalnog bića, borba protiv izumiranja Bošnjaka pružanjem veće i sadržajnije pomoći porodicama, promicanje cjelovitog odgoja djece i mladih, poticanje povratka Bošnjaka na svoja ognjišta, povezivanje Bošnjaka u dijaspori i matici, izvršavanje osnovnih zahtijeva bošnjaÄke dijaspore, promoviranje bošnjaÄke solidarnosti, razvijanje osjećaja za ono što je zajedniÄko dobro svih Bošnjaka.
Politika je rad za opće dobro
Politika je rad za opće dobro i kao takva predstavlja Äasno i prijeko potrebno služenje zajednici. VeliÄina ljudi koji se bave politikom kao i njihova iskrena ljubav prema narodu i domovini oÄituju se na poseban naÄin poslije izbora u izvršavanju zadanih obećenja od onih koji su pobjedili, i u Äasnom prihvaćanju poraza od strane onih koji su izgubili. Služenje narodu i domovini i jednima i drugima je zajedniÄka obaveza i opće dobro, uvijek iznad privatnoga i stranaÄkog interesa. PolitiÄari ne mogu i ne smiju Äekati da im potencijalni glas doÄ‘e iz dijaspore na koljena. PolitiÄari treba da se bore za svoje glasaÄe, da trÄe za njima, da dijaspori u direktnom kontaktu sa njom prezentiraju svoje politiÄke programe.
Glas dijaspore se mora Äuti u BiH tokom cijelog politiÄkog mandata, a ne samo pred izbore
Dijaspora ne traži mnogo za izbore. Ona traži automatsku registraciju prilikom vaÄ‘enja pasoša, da registracija važi za sve naredne izbore, da meÄ‘u važećim dokumentima za registraciju se uvrstiti i rodni list, da se umjesto u izoliranim ambasadama gdje živi mali broj graÄ‘ana u dijaspori pultovi za registraciju i izbore postave u sve veće bosanskohercegovaÄke zajednice u gradovima gdje živi dijaspora, da država BiH koriste sve moderne tehnike za unapreÄ‘ivanja registracije i glasanja, da se uspostavi izborna jedinica za dijasporu, te da se glas dijaspore Äuje u BiH tokom cijelog mandata, a ne samo pred izbore. Sve stranke i politiÄki lideri trebaju dijaspori dostaviti svoje politiÄke planove i programe i tako pokažu konkretnim dijelom, a ne praznim izbornim rijeÄima, zašto glas dijaspora treba dati njima. Za sadašnje lokalne izbore dijaspora nije jako politiÄko tijelo, ali to neznaći da je politiÄka snaga dijaspore slaba. Zato politiÄki subjekti u BiH: Nemojte ignorisati jedan od najveÄih intelektualnih, materjalnih, kulturnih i politiÄkih resursa BiH – dijasporu. Budite svjesni snage dijaspore u momentima reintegracije države BiH, jaÄanja otvorenog, slobodnog, civilnog društva i integracije BiH u Evropsku Uniju.
Dijaspora će radije oploditi svoj kapital u matici? Zar trebamo imati dilemu?
Ako smo stotinama i hiljadama kilometara udaljeni jedni od drugih, razjedinjeni, bez pravog kontakta i komunikacije nismo izgubili nadu da ćemo jednog dana biti u jedinstvenoj, demokratskoj, prosperitetnoj državi BiH i otvorenom, slobodnom civilnom društvu koji će biti partneri i respektabilani konkurenti ostalim državama i društvima. Matica je danas u teškom stanju. Umjesto civilizacijskog, ekonomskog i politiÄkog preporoda i takmiÄenja u inovacijama, borbu vodimo sa samim sobom. Dijaspora vidi kljuÄ rješenja u ekonomskom bumu koji BiH može uvesti u red velikih da pokaže zaista koliko može i koliko vrijedi.Taj kljuÄ je dijaspora, kojoj treba omogućiti ravnopravno uÄešÄ‡e u politiÄkom životu, politiÄki, duhovno, i ekonomski je približiti matici, stvoriti ekonomske zakone dostojne dijaspori, omogućiti sigurnost ulaganja i mogućnost plasiranja zdravog kapitala, kojim niko neće moći manipulisati. Dijaspora sa svježim kapitalom koga je pošteno zaradila i kojim vlast neće moći komandovati može oživjeti privredu, ubrati profit, a državu BiH staviti rame uz rame sa svojim susjedima i porodicom svjetskih država.
BiH je nepresušan izvor mogućnosti, prirodna bogatstva su neiskorištena. Potrebno je inicijativom, zalaganjem i
GraÄ‘ani u BiH i graÄ‘ani BiH u dijaspori su isti narod. IzmeÄ‘u njih nema nikakvih barijera, ekonomskih, kulturnih, duhovnih. Oni trebaju biti ravnopravni, sa jednakim pravom glasa, da se meÄ‘usobno poštuju i uvažavaju. Osnovni moto dijaspora je: Kako bolje živjeti u matici, biti konkurent, ostati ponosan na temeljima tradicionalne bosanskohercegovaÄke kulture, historije i tradicije, uvažavati druge i biti uvažavan, rješavati probleme, a ne stvarati ih. To su osnovna temeljna naÄela koja zbližavaju maticu i dijasporu i sa kojima BiH treba izaći u Evropsku Uniju.
Ša je to bošnjaÄki nacionalni interes i kako ga ostvariti?
BošnjaÄka dijaspora ima više društvene i tehniÄke inteligencije nego srpska i hrvatska. To znaÄi da je ona u situaciji da bude važan faktor u jaÄanju države BiH i civilnog društva. Bošnjaci trebaju voditi politiku BiH. Politiku Hrvatske i Srbije treba cijeniti po njihovom odnosu prema državi BiH i tako se politiÄki postavljati. BošnjaÄko nacionalno pitanje je dakle BiH. I ako su Bošnjaci u agresiji i genocidu bili žrtvovani kao opomena i kao spas islamskom svijetu, oni trebaju biti aktivna opozicija svima onima koji ruše državu BiH. KljuÄni element bošnjaÄke nacionalne poltike je voÄ‘enje politike države BiH, a ne politke stranaka i njihove borbe da ostanu na vlasti. Jer, veoma je važno ne dozvoliti da se BiH podjeli na hrvatski i srpski dio, gdje će Bošnjaci biti graÄ‘ani drugog reda i tako istrebljeni. Bošnjaci se moraju okrenuti prema svojoj jedinoj matici, a ne prema politiÄkim shvatanjima. Za takvu politÄku borbu presudni su ideja i kvalitet ljudi koji je žele realizovati, i tu je bošnjaÄka dijaspora veoma znaÄajna.
Čovjek je sam sebi najveći zastor u otkrivanju istine
Dolazeći mubarek mjesec Ramazan, mjesec duhovnog proÄišÄ‡enja, je još jedna prilika da Bošnjaci pojaÄaju veze izmeÄ‘u izmeÄ‘u sebe i izmeÄ‘u dijaspore i matice. Ramazan je prilika da Bošnjaci pokrenu ljubav, da potraže zajedniÄki jezik, ostajući vjerni svojim precima i zabrinuti za sudbinu svoga bošnjaÄkog potomstva i države Bosne i Hercegovine. Države koja ima svoju historijsku nužnost i uslovljenost, države koja još trpi nasilje nad historijskim nasljeÄ‘em, države koju su formirale oluje Balkana.
Bez obzira gde se Bošnjaci nalaze, oni Äine razuÄ‘eno, ali nedjeljivo tjelo jedinstvenog bošnjaÄkog bića. Neka Bošnjacima ono ostane u jedinstvu. Ali isto tako neka Bošnjaci naÄ‘u saveznika za svoju duhovnu i politiÄku borbu.
U burnoj historiji ovog strašnog vijeka Bošnjaci su bili, i još su, meta pokušaja uništenja. Da ne bi bili žrtve nemile historije i potonuli na njenoj vazda uzburkanoj puÄini, Bošnjaci, moraju biti složni. Samo oni koji su bogati ljubavlju i sjedinjeni njome, oni što vjeruju, oni što Äinom potvrÄ‘uju svoje zamisli i ideale mogu se oduprjeti opakoj sudbini neprijatelja Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.
U susret mjescu Ramazanu obraćamo se Bošnjacima s porukom ljubavi: neka prestanu bošnjaÄke svaÄ‘e, neka umukne mržnja, neka zanjemi nepovjerenje. Bez obzira gde nas je sudbina bacala i odakle dolazimo, sad gledajmo naprijed, okrenimo list u knjizi našeg dramatiÄnog života i u buduće služimo samo Allahu dž.š., koji je ljubav i nada, pravda i istina. Služimo i svome mnogostradalnom narodu, koji je ne jednom ustao iz mrtvih, pa će i sada, nadahnut vjerom i ljubavlju, smoći snage da se preporodi i preobrazi, ali samo ako se svaki Bošnjak pojedinaÄno i preobrazi. Služimo i jedinoj bošnjaÄkoj matici Bosni i Hercegovini.
Bošnjak Bošnjaku ne može i ne smije - biti neprijatelj. Bošnjak Bošnjaku vazda je brat, i onda kad drukÄije misli, jer svak od nas pouÄen je sopstvenim iskustvom. RazliÄiti a ujedinjeni bićemo samo duhovno, nacionalno i patriotski bogatiji i moralno i materjalno jaÄi.
Uvažavajući opreÄna liÄna uvjerenja, u ljubavi prema jedinoj bošnjaÄkoj matici Bosni i Hercegovini moramo biti jedno tjelo i jedna duša. A matici se može služiti na svakom mjestu. Mi u sjevernoameriÄkoj dijaspori smo njeni vjerni sinovi i kćeri: ako njegujemo i potomstvu prenosimo našu duhovnost, nacionalnost, kulturu, tradiciju,historiju, naš divni jezik; ako uzimamo iz matice kulturno blago koje nam ona materinski, kao nasljeÄ‘e, poklanja, a mi ga djelimo svojoj djeci i unucima - da ne zaborave ko su i šta su.
Budimo valjani graÄ‘ani SAD i Kanade, država koje su na primile, zahvalni što su nam dale da normalno živimo. To su naše nove domovine jer dom naš sad je vamo. A Bosna i Hercegovina je nezamjenjiva matica.
UÄinićemo veliko djelo ako gradimo trajne mostove izmeÄ‘u Bošnjaka i Amerikanaca i KanaÄ‘ana. UÄimo strani jezik a održavajmo svoj, ne zaboravljajući pouku predaka: koliko jezika znaš - toliko ljudi vrijediš. Grjeh je otuÄ‘iti se od maternjeg jezika. Njegujući oba govora i trudeći se da živimo u dvije kulture, bićemo duhovno bogatiji i moralno iskusniji od drugih. Ta jeziÄka i kulturna dvostrukost - naše je veliko preimućstvo, kojeg treba da smo svjesni. U prilici smo da djeci svojoj otvaramo široke vidike.
Budimo ponositi zastupnici islama, bošnjaštva i bosanstva, najvećih prepreka za stvaranje Velike Srbije i Velike Hrvatske, u ameriÄkom Melting potu i kanadskom Kulturnom mozaiku i prenosioci ameriÄkih i kanadskih plodonosnih iskustava u Bosnu i Hercegovinu.
Objašnjavajmo amerikancima i kanaÄ‘anima koji nas okružuju istinu o islamu, bošnjaÄkom narodu , koji je zbog velikodušnosti svoje Äesto teško stradao, posebno u zadnjoj agresiji i genocidu. Ali koji je u borbi za državu Bosnu i Hercegovinu dobio svoj duhovni, nacionalni i politiÄki identitet, dobio svoju državu i vlast u njoj, pokopao planove o podjeli Bosne i Hercegovine i pokopao planove o zatiranju Bošnjaka. Tražimo prijatelje našeg naroda, koji su nam vjerni sad kad nam je najpotrebnije. Prenosimo im našu blagodarnost i budimo tumaÄi naše ljubavi i našeg poštovanja prema njima, jer su pravedni i ne zaboravljaju nas. Svud u svjetu Bošnjaci prijatelja imaju, ali se mi nismo dovoljno posvetili njegovanju prijateljstava. Na to vas podsjećamo i to vam stavljamo na srce i dušu. Naš dug prema prijateljima jeste i dug prema sebi, islamu, Bošnjacima i Bosni i Hercegovini.
Neka nas ne obezglavljuje straviÄna i prljava propaganda svjetskih medija. Objašnjavajmo poštenim, a zavedenim ljudima, željnim istine, da novine, televizija i radio Äesto zlo i nepravedno govore o nama, Bošnjacima i posebno o islamu. A kad Äujete pogane laži o islamu, Bošnjacima i Bosni i Hercegovini hitajte da opomenete urednike tih novina, radija i televizija što gaze istinu o strašnom zlu na kraju 20. vijeka što pogodi Bošnjake, samo zato što su muslimani i što pogodi Bosnu i Hercegovinu, samo zato što gaji susret ljudi razliÄitih vjera, nacija i kultura, pišite im brojna pisma, zovite ih telefonom, uÄtivo ih opominjite na red i pristojnost, na pravednost i istoljubivost. Mi ne tražimo ništa drugo nego da se o nama kazuje istina, samo istina.
Bosna i Hercegovina je naša nezamenljiva mati. Ona se prema dijaspori i maćehinski ponašala. Stoga mi javno pozivamo državne organe, da postupaju prema dijaspori mnogo uviÄ‘avnije nego dosada, da nam ne stvaraju teškoće, da nam konaÄno daju pravo glasa kao djeci iste nam matice, da naša prava izjednaÄe sa našim dužnostima.
Pred nama je Ramazan. Neka ovaj mjesec Äasnog posta bude za sve nas vrjeme velikog oÄišÄ‡enja od svega nedostojnog ljudskih bića, neka nam se srca ispune ljubavlju i vjerom, neka u svim bošnjaÄkim porodicama i domovima, u svim zajednicama pobjedu slave ljubav zahvaljujući jedinstvi i slozi. ÄŒovjek je sam sebi najveći zastor u otkrivanju istine, što je osnovni razlog Äovjekove izgubljenosti u vremenu. Danas je najteže razbiti sumnju i predrasudu kod ljudi. Ramazan,mjesec inventure duše, mjesec ÄišÄ‡enja srca i mjesec vraÄanja korijenu, briše bošnjaÄke barijere, kada Bošnjak Bošnjaku pruža ruku, kada shvatamo sami sebe u ime shvatanja drugog. Ako istinski želimo popraviti bošnjaÄko stanje i stanje bošnjaÄke zajednica u Sjevernoj Americi krenimo od sebe. Jer nećeš biti istinski vjernik dok drugom ne budeš želio isto što i sebi. BošnjaÄki prioritet je napredak i zajedništvo, a ne svaÄ‘a i razilaženja. Jer ko ima loše mišljenje o bratu ima loše mišljenje i o Gospodaru. Odstranimo ono što nas uznemirava, da bi izgradili svijest koja će poÄeti graditi porušene bošnjaÄke mostove, rušenjem bošnjaÄkih zidova. Držimo se zajedništva jer je to Božje uže. Ako ti se nešto ne sviÄ‘a to ne smije biti razlog za razdor. BošnjaÄki najveći neprijatelji su strasti i prohtijevi.
Neka nam ovaj Ramazan bude prekretnica. Molim Gospodara da nam podari razum, da spusti ljubav meÄ‘u nas, da nas zaštiti od svega što prouzrokuje meÄ‘usobnu netrpeljivost, da otkloni mržnju. Nemojmo jedni drugima zavidjeti i nemojmo imati meÄ‘usobne mržnje. Skinimo odjeću nejedinstva i obucimo odjeću sloge. Žrtvujmo dio svoje slobode radi općeg dobra i dobra bošnjaÄke zajednice. Krenimo zajedno u uspostavljanje bošnjaÄke harmonije. Zavirimo u svoje duše i kritiÄki korigujmo svoje postupke u ime popravljanja stanja naše zajednice.
Pozivam sve Bošnjake da se meÄ‘usobno vole. Jer dok se istinski ne zavolimo ne možemo se dogovoriti, ne možemo uspješno zajedniÄki djelovati, ne možemo zajedniÄki popravljati stanje zajednice.
Gospodaru dani nam snage da ovaj ramazan bude uzrok našeg jedinstva.