Naučna istraživanja

BiH nije “državna zajednica” entiteta već samostalna država nastala prije Dejtona

BiH nije “državna zajednica” entiteta već samostalna država nastala prije Dejtona

Izjave predsjednika republike Srpske Milorada Dodika kojima se negira državnost Bosne i Hercegovine i ova zemlja netačno karakterizira kao državna zajednica, te se navodi da BiH svoj suverenitet izvodi iz entiteta i sugerira mogućnost “državne integracije” sa Srbijom oprečne su samom utemeljenju Bosne i Hercegovine.

Činjenica je da je Ustav BiH, koji je i sam sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, veoma jasan u pogledu ovakvih navoda. U članu I Ustava, BiH kao “država” pominje se dva puta. U njemu se navodi da “Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina” nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država. Dejtonski Ustav također precizira da je “Bosna i Hercegovina demokratska država” i “sastoji se od dva entiteta”.

S druge strane, i to zbog vrlo dobrog razloga, nigdje u Dejtonskom mirovnom sporazumu nećete naći frazu “državna zajednica”. BiH nije “državna zajednica”, što je veoma različita ustavna struktura od one koja je dogovorena za BiH u Daytonu.

Dakle BiH je država, BiH je suverena, BiH nije “državna zajednica”. Ne može se promijeniti ono što je napisano u Ustavu samo tako što će se tvrditi pred medijima da u njemu ima nešto čega nema. Pokušaji pravnog revizionizma  su nerelevantnim, budući da nisu zasnovani na zakonu, sto je potencijalno opasno i destabilizirajuće.

Tekst člana I Ustava jasno pokazuje da je Bosna i Hercegovina nastavila svoje postojanje po međunarodnom pravu kao država. Generalna skupština UN-a je već 22 maja 1992 priznala BiH, Hrvatsku i Sloveniju kao nezavisne i suverene države. S druge strane, entiteti su pravno uspostavljeni samo Ustavom Bosne i Hercegovine tj. kao dijelovi već postojeće države BiH.

Ustavni Sud BiH u predmetu konstitutivnih naroda je odredio da entiteti potpadaju pod suverenitet Bosne i Hercegovine i da Ustav BiH ne poznaje Republiku Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine kao “države” nego ih naziva “entitetima”. Sud je zaključio da Ustav BiH ne ostavlja prostora ni za kakav “suverenitet” entiteta i da entitetske nadležnosti ni na koji način ne predstavljaju izraz njihove državnosti nego su izvedene iz Ustava BiH.

Koncept “državne zajednice” nema nikakve veze sa ustavnom strukturom BiH, a tvrditi nešto takvo je i pogrešno i neodgovorno.
BiH je država, i Dejtonski mirovni sporazum garantira teritorijalni integritet BiH. Vrijedi se podsjetiti da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u mnogo navrata već razmatrao ovo pitanje. Na primjer, u Deklaraciji iz 2008. godine, Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je podvukao da je BiH priznata suverena država, čiji teritorijalni integritet je zagarantiran Dejtonskim mirovnim sporazumom. Stav međunarodne zajednice je eksplicitno jasan po ovom pitanju.

Put raspada Bosne i Hercegovine je isključen, i oko toga ne treba biti nikakvih dilema. Bosna i Hercegovina postoji i postojat će. Umjesto ovoga, pravi izazov sa kojim se Bosna i Hercegovina suočava jeste da li je ova generacija političkih lidera sposobna da implementira reforme koje su potrebne kako bi ova zemlja mogla rješavati prave probleme, da samo nabrojim neke, rastuća nezaposlenost, niske penzije, loša infrastruktura i korupcija, a da ne spominjem formiranje vlasti na državnom nivou. Suočavajući se sa ovim problemima direktno i ispunjavajući uslove za članstvo u EU i NATO-u, političari će demonstrirati da imaju kapacitet da urade posao za koji su izabrani. Građani ove zemlje traže manje beskorisne retorike, a više pomaka prema evropskoj budućnosti. Nažalost, izjave kao što su ove što potiču iz RS-a dovode u pitanje uspjeh ove zemlje na njenom putu od Daytona do Brisela.

U sedmici kada je potvrđeno da je broj nezaposlenih građana u Bosni i Hercegovini i dalje veći od pola miliona, politički lideri treba da se usredsrede na vraćanje ljudi na posao, a ne na zagovaranje imaginarnih pravnih teorija.

Vijesti: