Naučna istraživanja

AKTIVIZAN ZA BOLJU BUDUCNOST BOSNJAKA I BOSNE I HERCEGOVOINE

 

AKTIVIZAN ZA BOLJU BUDUCNOST BOSNJAKA I BOSNE I HERCEGOVOINE

1.Bez politickog budjenja Bosnjaka i djelatne politicke volje da se ima djelotvoran drzavnopravni okvir - kojeg danas nema! - nema ni Bosne iHercegovine kao drzave, ni dobre buducnosti bosanskih Hrvata i Srba. Dakako, Bosnjaci i da su politicki svjesniji i jaci ne mogu sami ostvariti receni san: moraju to u vecini htjeti takodjer Srbi i Hrvati, a oni to danas ne zele.

 2. Ko zaboravi svoju historiju zaslužuje da mu se ponovi. Ko zaboravi svoju kulturu, tradiciji, duhovnost, jezik, zaslužuje da nestane. Ko zaboravi zločine agresije, genocida, kulturocida, ekocida, etnocida urbicida, elitocida, silovanja, mučenja u logorima, nasilnog protjerivanja, zaslužuje da mu se ponove. Ko zaboravi svoju prkosnu i ponosnu Bosnu, ostaće bez nje, bez tog najsnažnijeg oslonca bitisanja bosanske nacije. Ne voli Bosnu radi sebe, voli je jer je ona dio tebe, dio tvoje prošlosti i tvojih predaka, dio tvoje budućnosti i tvojih potomaka.

 3.Nikada nisam želio zlo nikome. Želio sam dobro čovjeku, narodu, civilizaciji, državi, svijetu, planeti Zemlji, prirodi i društvu, želio sam dobro Bošnjaku, Bosancu, Bosni i Hercegovini, želio sam dobro Kanadi, želio sam dobro ideji Bosne i bosanskom duhu. Radio, živio, sanjao, patio, tugovao, radovao se o tim dobrotama. Nikada mi nije bilo jasno kako može čovjek na čovjeka pucati, puškom ili riječiju, sve jedno je. Ja osjetih onaj pucanj puškom, ali i onaj pucanj riječiju. Osjetih strašne zločine agresije, genocida, kulturocida, ekocida, etnocida, urbicida, elitocida, vidjeh strašna mućenja u koncentracionim logorima smrti, zločine silovanja, nasilnog protjerivanja, osjetih ja i strašna ponižavanja čovjeka za koga sam se borio putem onih dobrota sa početka ovog teksta. Zbog čega? Je li zbog onih dobrota? Ne znam. Zaludila ljude mržnja. Zbog budućnosti ideje Bosne i bosanskog duha koji nose veličanstvenu poruku i pouku čovječanstvu, poruku i pouku priznavanja, poštovanja, prihvatanja, tolerisanja, drugog i drugačijeg kao motora savremenog progresa čovjeka, naroda, nacije, države, društva i civilzacije, oprost da, ali zaborav nikada. Neka onima koji su pucali na ideju Bosne i bosanski duh, puškom ili riječiju, sve jedno je, bude kazna moj oprost.

 4.Bošnjaće, ako velike epove tvoje, Omer i Merima, i Hasanaginica, proture kao svoje, a nose imena tvoja, kaži im više nečete u historiji odlučivati o nama, mi nismo nikada bili pokoreni, Bosna i Hercegovina nikada nije bila pokorena. Bogomil Bosne je bošnjački korijen. Njima određujemo bošnjački kulturni, duhovni i poltički identitet. Iz Bošnjaka – Bogomila srednjovjekovnog bosanskog naroda proizilaze historijski korijeni koji ne dopuštaju negiranje etnogenetskog razvoja Bošnjaka, koji ne dopuštaju otimanje bosanske teritorije, bosanske državnosti, suverenosti, nezavisnosti, koji ne dopuštaju negiranje supstrata bošnjačkog identiteta. Bošnjaci traže spas u opciji prihvatanja islama, najbliže vjere njihovom monoteističkom ubjeđenju kome su kao Bogomili pripadali. Ali osim vjere ne prihvatiše ništa tursko. Nije prihvačen turski jezik osim onih tri i po hiljade riječi – turcizama koji se i danas nalaze u bosanskom jeziku. Bošnjaci očuvaše autohtonost jezika, običaje, svijest o porijeklu. Jezik, kultura, vjera i pismo su dovoljan dokaz da su Bošnjaci oduvjek ispunjavali sve kriterije posebne narodne skupine.

Vijesti: