Naučna istraživanja

Početak udruženog hrvatskog poduhvata

Početak udruženog poduhvata

 

Već tokom 1991. je HDZ BiH počeo sa realizacijom dodijeljene joj važne uloge u Srpsko-hrvatskom paktu kojeg je dogovorila Republika Hrvatska sa republikama Srbijom i Crnom gorom, sa ciljem uništenja Republike Bosne i Hercegovine metodom sveukupne, prvenstveno vojne, agresije, te formiranja hrvatske države od zacrtanih dijelova njene teritorije i pripajanje istih, Republici Hrvatskoj.  Cilj je bio doseći veću državu Hrvatsku; bio je toliko važan da je sa vrha blagoslovljeno svako raspoloživo sredstvo, bez obzira na strašne posljedice do kojih može doći.  Ka ostvarenju tog dugoročnog zadatka formiranja ¨zajedničke hrvatske države¨, HDZ BiH je, u skladu sa velikodržavnom politikom i instrukcijama Franje Tuđmana, predsjednika Republike Hrvatske, poduzeo niz aktivnosti.  Tako su na radnom sastanku predsjednika kriznih štabova Hercegovačke regionalne zajednice i predsjednika i predstavnika kriznih štabova Travničke regionalne zajednice - na kojem su prisustvovali i predstavnici bugojanskih Hrvata pod rukovodstvom predsjednika SO Bugojno, Vladimira Šoljića, koji spada među potpisnike svih odluka i zaključaka proizašlih sa tog sastanka - održanom 12.11.1991. u Grudama, usvojeni zaključci:

 

a) da ¨hrvatski narod u BiH mora konačno povesti odlučnu, aktivnu politiku, koja treba dovesti do realizacije stoljetnog sna – zajedničke hrvatske države¨; b) da bi taj cilj bio realiziran, navedene regionalne zajednice su usvojile stav ¨da se pristupi formiranju i objavljivanju pravnih i političkih akata proglašenje Hrvatske države u BiH, provođenje referenduma za priključenje Republici Hrvatskoj u njenim etničkim i povijesnim (sada mogućim) granicama¨.

 

Ka realizaciji tih zaključaka, predsjednici i predstavnici navedenih regionalnih zajednica su imperativno usvojili sljedeće stavove:

 

1) Jasno profilirati stranačku politiku HDZ u Bosni i Hercegovini, kadrovski je ojačati i izabrati one ljude koji će moći ove zadatke dovesti do kraja.

 

2) Pokrenuti političke i pravne akcije na unutarnjem i međunarodnom planu.

 

3) Vojnički se još bolje pripremiti za sukobe sa svim onim snagama koje će pokušati zaustaviti ovaj neminovni proces u stvaranju slobodne hrvatske države.

 

4) Unaprijed odlučno spriječiti svaku javnu ili tajnu aktivnost u vodstvu HDZ Bosne i Hercegovine koja bi se protivila ovim odlukama ili bi im mogla nanijeti bilo kakvu štetu.

 

Šest dana poslije usvajanja zaključaka u Grudama, HDZ BiH je u cilju ¨proglašenja hrvatske države u Bosni i Hercegovini i njenog priključenja Republici Hrvatskoj¨, donio ¨cijelu paletu zakona¨.  Tako su ¨izabrani predstavnici hrvatskog naroda¨, na sjednici održanoj 18.11.1991. u Grudama donijeli povijesnu Odluku o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg Bosna, građene po (kako se kaže u dopunjenoj Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg Bosna, održanoj 3.7.1992. u Mostaru) ¨uzoru na srpska autonomna područja¨.  Odlukom je formirana Hrvatska zajednica Herceg Bosna, kao politička, kulturna, gospodarstvena i područna cjelina i određena joj je teritorija koju je ukupno činilo 30 općina, uključujući Bugojno.  One su imale, prema Mati Bobanu, po popisu 55% Hrvata, 27% muslimana i 9% Srba.  Da bi povećao broj Hrvata u Hrvatskoj zajednici Herceg Bosna, Mate Boban je na sastanku sa Predsjednikom Republike Hrvatske, 27.12.1991. u Zagrebu, otkrio ključ (relativnog) povećanja broja Hrvata za 11%.  To se imalo obaviti, prema riječima Mate Bobana: ¨Čišćenjem pograničnih područja, faktično pograničnih područja te Herceg Bosne¨.

 

Jedinstveno zapovjedništvo za Herceg Bosnu i južnu Hrvatsku

 

Nakon završenih političkih i drugih administrativnih radnji u osnivanju Hrvatske zajednice Herceg Bosne, prešlo se na vojno organiziranje, odnosno pripremanje za oružano uspostavljanje zacrtane teritorije planirane Herceg Bosne na području 30 općina.

 

Jedan od brojnih dokaza da je Herceg Bosna sa svim svojim liderima, zajedno sa Republikom Hrvatskom činila udruženi zločinački poduhvat je stavljanje oružanih snaga Hrvatske zajednice Herceg Bosna pod komandu Hrvatske vojske (HV).  O tome postoje brojni dokumenti i svjedočenja.  Po svjedočenju generala Martina Špegelja, 27.12.1991. je u Zagrebu održan sastanak između Franje Tuđmana i delegacije HDZ BiH, na kojem je dogovoreno da oružane snage Hrvatske zajednice Herceg Bosna uđu u sastav Hrvatske vojske.  Dan kasnije, 28.12.1991., u Glavicama kod Sinja je održan sastanak na kojem su prisustvovali ministar odbrane Republike Hrvatske, Gojko Šušak, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice Sveto Letica, general Martin Špegelj i Mate Boban.  Tada je dogovoreno sljedeće: da se imenuje jedinstveni zapovjednik i zapovjedništvo za Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu i južnu Hrvatsku sa sjedištem u Imotskom; da se odmah riješe status i plaće oficira u Herceg Bosni; da se od Neuma do Travnika i od Trebinja do Livna uspostavi zajednička organizacija u strateško-operativnom smislu.  Na osnovu ove odluke o ustroju zajedničke komande, Hrvatska vojska je od ljeta 1992. godine bila stalno prisutna na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine, preciznije, na teritoriji zacrtanog područja Herceg Bosne.

Vijesti: