Naučna istraživanja

NAUČNOISTRAŽIVAČKI PROJEKAT - BOSANSKOHERCEGOVAČKA DIJASPORA NA ZAPADU – ISLJENIŠTVO, PROTJERIVANJE I DEPORTACIJE

 

NAUČNOISTRAŽIVAČKI PROJEKAT

               

BOSANSKOHERCEGOVAÄŒKA DIJASPORA NA ZAPADU –  ISLJENIŠTVO, PROTJERIVANJE I DEPORTACIJE

 

U P U T S T V O ZA ANKETARE I LICA KOJA ORGANIZIRAJU POPUNU UPITNIKA

- Upitnik kao jedan od naučnoistraživačkih instrumenata, namijenjen je realizaciji naučnoistraživačkog projekta “Bosanskohercegovačka dijaspora na Zapadu - iseljeništvo, protjerivanje i deportacije“.

- Upitnik popunjavaju ispitanici stariji od 16 godina, bez obzira na pol, vjersku pripadnost, nacionalnost, stepen obrazovanja, (ne) zaposlenost i socijalni status.

Posebno je važno da se u izboru ispitanika naÄ‘u lica iz svih navedenih obilježja, kao i to da se postigne što veća prostorna dislociranost ispitanika (što veći broj gradova ili naseljenih mjesta gdje živi bosansko-hercegovačka dijaspora). Upitnik mogu popunjavati graÄ‘ani koji su roÄ‘eni u bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine, ali i oni koji su roÄ‘eni u  nekoj drugoj državi, ali su im roditelji ili dalji preci porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

- Distribucija Upitnika se vrši grupno (prigodom odreÄ‘enih skupova), ali i pojedinačno (posjetama na adrese stanovanja i mjesta zaposlenja ili rada).

- Popunjene upitnike poslati na adresu: Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Ul. Halida Nazečića 4., Sarajevo, Bosna i Hercegovina.

BOSANSKOHERCEGOVAÄŒKA DIJASPORA NA ZAPADU  ISELJENIŠTVO, PROTJERIVANJE I  DEPORTACIJE[1]                                                                  

Potrebe za naučnim istraživanjima bosansko-hercegovačke dijaspore na Zapadu

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava Univeriteta u Sarajevu je 2007. godine izdao opsežnu naučnu studiju pod naslovom Iseljavanja Bošnjaka u Tursku. Odmah po izlasku te studije počeli su stizati prijedlozi, sugestije, pa i zahtjevi da se slična istraživanja nastave na prostoru zapadne Evrope, Sjeverne Amerike i Australije. Na ova tri kontinte u preko sto država boravi najmanje ¼  ukupnog broja graÄ‘ana Bosne i Hercegovine. To je ogroman ljudski potencijal, najvećim dijelom nastao kao sastavni dio jednog od ciljeva agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, sa zločinačkim opredijeljenjem:  prisilno protjerivanje.

Svaka država na koju je izvršena agresija, kao što je to slučaj sa Bosnom i Hercegovinom 1991 – 1995., čije su namjere bile višestruke, meÄ‘u kojima i nasilno protjerivanje sa vlastitih ognjišta, mora biti zainteresirana za odgovore na mnoga pitanja koja se tiču kvaliteta njihovog života, kakva su im očekivanja, koje namjere, kakve mogućnosti i realne perspektive povratka ili stvaranja funkcionalnog partnerskog odnosa sa svojom Bosnom i Hercegovinom, kao maticom.

Problemi bosansko-hercegovačkog iseljeništva su već duže vrijeme  brojni i složeni. Ukoliko se neki aspekti tih problema brže ne riješe Bosna i Hercegovina bi mogla izgubiti više od milion svojih državljana, meÄ‘u kojima je najveći broj Bošnjaka. Bošnjacima je, u odnosu na srpski i hrvatski narod teže, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u dijaspori. Bosna i Hercegovina liječi teške rane nanesene joj agresijom  i drugim teškim oblicima zločina, meÄ‘u kojima i najtežim-zločinom genocida nad bošnjačkim narodom. Kao što im je neizvjesna država, Bošnjaci žive u neizvjesnosti i u zemljama iseljeništva.

Teroristički dogaÄ‘aj od 11. septembra 2001. godine u New Yorku i oni koji su iza njega slijedili, ni krivim ni dužnim, Bošnjacima su, kao pripadnicima islama, usložnili život na Zapadu.

U zadnje vrijeme, a posebno na kraju XX stoljeća, na prostoru bivše Jugoslavije, povećan je interes Srbije i Hrvatske za svoju dijasporu, u koju uključuju i bosanske Srbe i bosanske Hrvate. Bosna i Hercegovina je i na tom polju u znatnom zaostatku. Sve to nameće potrebu da i Bosna i Hercegovina započne sa istraživanjima svoje dijspore, te na taj način doÄ‘e do odreÄ‘enih prijedloga kako unaprijediti kvalitet življenja. Šta učiniti da bosansko-hercegovačko iseljeništvo postane dijaspora u pravom značenju te riječi, korisna sebi i svojoj Matici?

Već smo istakli da nikakva cjelovitija empirijska istraživanja naučne provenijencije o bosansko-hercegovačkim iseljenicima na Zapadu nisu  do sada vršena. O tome je i nedovoljno pisano. Ni danas niko pouzdano ne zna koliko državljana Bosne i Hercegovine ima na Zapadu, koliko je uspješnih ljudi sa ovog područja, kakva su njihova očekivanja i namjere, da li je primijetno emocionalno udaljavanje od svoje rodne domovine i koje su dimenzije takvog udaljavanja i sl.? Iz  kontakata i mnogih svjedočenja Bosanaca i Hercegovaca, koji trenutno borave i žive u zapadnim zemljama, mogu se izvući brojni zaključci koji ukazuju na probleme odnosa Bosne i Hercegovine prema svojim iseljenicima. Iz raspoloživih primjera i informacija stiče se utisak da su bosansko-hercegovački iseljenici na Zapadu meÄ‘usobno razjedinjeni, sa mnoštvom problema, baš kao i graÄ‘ani i narodi koji žive u Bosni i Hercegovini. Ti odnosi su još neistraženi i nedovoljno stručno i naučno valorizirani, ali oni postoje i rezultiraju mnogim važnim problemima koji traže rješenja. Političko stanje kako je danas u Bosni i Hercegovini nameće bosansko-hercegovačkim iseljenicima da se sami organiziraju i ponude odgovarajuće projekte koji vode u pravcu interesa kako njihove domovine porijekla tako i njih sami.

U Bosni i Hercegovini i u organizacijama njenih iseljenika, posebno meÄ‘u bošnjačkim iseljenicima, učinjene su značajne aktivnosti. Navodimo samo neka dešavanja. U maju 2002. održan je Kongres bosansko-hercegovačke dijaspore, na kojem je formirana asocijacija pod nazivom Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine (SSD BiH),  sa ambicioznim programom povezivanja Bosne i Hercegovine i njene dijaspore. Ogromnu većinu u ovoj jedinstvenoj bosansko-hercegovačkoj asocijaciji čine Bošnjaci. Apstinencije bosansko-hercegovačkih Srba i bosansko-hercegovačkih Hrvata u prihvatanju jedinstvene bosansko-hercegovačke asocijacije iseljenika iz Bosne i Hercegovine još nisu cjelovitije, naučno istražene. Postojeća asocijacija (SSD BiH) je korisna asocijacija, ali još nedovoljno jaka  da ponese breme aktivnosti u rješevanju brojnih problema unutar cjelovitog bosansko-hercegovačkog iseljeništva i njegove veze sa državom  Bosna i Hercegovina, a pogotovu na polju naučnoistraživačkih aktivnosti. Pored niza problema koje ima sama sa sobom i sa svojom Maticom, moramo naglasiti da je, ipak, aktivna. Unutar nje je osnovano više ogranaka širom svijeta, pokrenuto izdavanje nekoliko časopisa i novina, kreirano više veb stranica. Jula 2007. godine u Sarajevu je organizirana manifestacija “Dani bosanskohercegovačke dijaspore”, sa mnogo sadržajnih i različitih aktivnosti, itd. U okviru ove manifestacije je organiziran i Kongres BiH omladine iz zemlje i dijaspore, na kojem je učešÄ‡e uzelo oko 100 učesnika iz čitavog svijeta, i postignut dogovor o budućoj saradnji mladih Bosanaca i Hercegovaca u dijaspori sa svojom Maticom. Aktivno je sudjelovala u organizaciji dva Kongresa bosansko-hercegovačkih naučnika iz zemlje i svijeta, koji su, u saradnji sa Vladom Kantona Sarajevo održani u Sarajevu, 2006. i 2008. godine.

Vrijedno je spomenuti agilna udruženja/udruge bosansko-hercegovačkih iseljenika, kao što je Savez bosansko-hercegovačkih udruženja u Švedskoj, koji je pokrenuo časopis “Glas” i istraživački projekat “Integracija, ne izolacija”. Slične i uspješne aktivnosti postoje i u drugim zemljama i regijama u svijetu (Švajcarska, Njemačka, Austrija, Slovenija, Norveška, Australija, Engleska, Hrvatska), a da i ne pominjemo važnost i agilnost Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, moćne bošnjačke asocijacije iseljenika koji žive na prostoru Sjeverne Amerike i Kanade.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je najviše angažirana na uvezivanju Bošnjaka u zapadnim zemljama. Unutar Rijaseta radi i djeluje Ured za dijasporu, a Sabor IZ u BiH je formirao Komisiju za dijsporu. Ilustrirat ćemo aktivnosti IZ u BiH samo jednim primjerom njene saradnje sa Bošnjacima u iseljeništvu na Zapadu. Omladinski krug iz Tuzle, čiji je pokrovitelj IZ BiH, uspio se povezati sa mladim Bošnjacima na Zapadu, sa ciljem stvaranja mreže mladih koja će biti temelj budućeg BiH lobija u svijetu. U tom cilju Omladinski krug mladih je sa Udruženjem mladih Bošnjaka u Švedskoj “BeMUF” organizirao, augusta 2002. godine, susrete u Tuzli, na kojima su učestvovali predstavnici iz dvadesetak udruženja mladih  iz cijelog svijeta. Bio je ovo dobar znak zainteresiranosti mladih ljudi da pokušaju  naći model organiziranosti bh. iseljenika u funkciji pomoći Bosni i Hercegovini, ali se uvijek postavlja pitanje: imamo li i koji je to autoritet koji će uspjeti realizirati neke korisne prijedloge.

Sarajevski Kanton čini znatne napore da se približi bh. iseljenicima. Vlada Kantona Sarajeva je uspješno organizirala dva Kongresa bh. naučnih radnika iz zemlje i svijeta. Drugi kongres je održan pod sloganom “Zajedno u budućnost!” Ovim sloganom naučnici Bosne i Hercegovine u zemlji i svijetu poručuju naučnim radnicima u iseljeništvu i onima u BiH da se zajedno mora ići u budućnost.

Bosna i Hercegovina priprema Zakon o dijaspori. U  postojećim društveno-političkim okolnostima upitna je sudbina donošenja takvog zakona, posebno ako i bh. iseljenici ne budu učestvovali u njegovom kreiranju, a u tome im ne pomogne naučna javnost, u čemu je, pored brojnih drugih, zadatak ovog naučnoistraživačkog projekta.

Iz navedenog pregleda aktivnosti koji se, u zadnje vrijeme, odvijaju u vezi sa rješavanjem aktuelnih problema bh. iseljenika, jasno se može uočiti potreba za jednom naučnoistraživačkom aktivnošÄ‡u kojom bi se najobjektivnije tj. naučno sagledali najvažniji problemi u vezi sa bh. iseljeništvom na Zapadu  i valizirala odreÄ‘ena rješenja potrebna, kako  državi Bosni i Hercegovini, tako i njenim iseljenicima. reba vjerovati da je naučna istina jedina koja je najbliža stvarnoj istini. U tu svrhu se, pored ostalog, i pokreću ova istraživanja.

Bosansko-hercegovačko iseljeništvo na Zapadu, kao specifična socijalna grupa, želi postati zajednica od koristi svojoj Matici. To nas obavezuje da baš u ovom trenutku treba pristupiti naučnoistraživačkoj analizi bh. iseljenika na Zapadu, jer njihovi problemi, ali i njihova snaga i potencijal nisu mali. Bosanskohercegovačko iseljeništvo treba prihvatiti kao razvojnu šansu Bosni i Hercegovini, ali i država Bosna i Hercegovina se mora pokazati da jedni drugim trebaju i da su sposobni da se organiziraju i sporazumijevaju oko zajedničkog puta u budućnost.

Sve dijaspore, pogotovo ako su to stvarno, čine društveno-ekonomsku snagu i vrijednosti koje treba da imaju odgovarajuće mjesto u privrednom, društvenom, političkom, naučnoistraživačkom, ekonomskorazvojnom, duhovnom, kulturnom i svakom drugom obliku života u Bosni i Hercegovini. Morali bi se naći modeli realizacije neizmjerne snage bosansko-hercegovačkih iseljenika u strateške interese Bosne i Hercegovine.

Neke zemlje imaju efikasne modele saradnje sa svojim dijasporama, koje bi trebalo izučiti i u sklopu realizacije ovog Projekta primijeniti. Nedavno je i kod nas bio pokušaj traženja  modela povezivanja mladih u dijaspori sa njihovom Maticom. Pokušalo se to na pomenutom skupu omladine, održanom početkom avgusta 2007. godine u Tuzli, na kojem je više od 150 mladih raspravljalo, izmeÄ‘u ostalog, i o modelu stvaranja organizacije bh. lobija u zemljama Zapada. MeÄ‘utim, na ovaj skup se nije odazvao niko od državnih i političkih dužnosnika, tako da nije u cjelosti ostvario svoje ciljeve zbog koji su mladi došli u Tuzlu. Mislimo da te ciljeve nije suviše teško ostvariti. Prije svega smatramo da je ljubav prema Bosni i Hercogovini i duhovna vezanonost bh. iseljenika još snažno izražena. Većina ih, ako ne i svi, Bosnu i Hercegovinu prihvataju i osjećaju kao svoju domovinu. Uspješni Bosanci i Hercegovci na Zapadu poručuju da su  spremni da učestvuju u obnovi i izgradnji Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da u zapdnim zemljama radi više stotina veoma uspješnih Bosanaca i Hercegovacane u biznisu, nauci, zdravstvu, tehničkom inovatorstvu, kulturi, sportu i drugim oblastima ljudske djelatnosti, ali su bh. javnosti i odgovarajućim interesnim krugovima nepoznati. Ovo istraživanje, pored ostalih ciljeva i zadataka, treba i tu prazninu da  popuni.

 

Ciljevi i prioritetni zadaci naučnog  istraživanja bosansko-hercegovačkog iseljeništva

Iz preambule ovog Idejnog naučnoistraživačkog projekta može se zaključiti da su Bosni i Hercegovini i njenom iseljeništvu potrebna objektivna, cjelovita naučna saznanja o stanju, očekivanjima i perspektivama funkcionalnog uvezivanja onog dijela iseljeništva koji nije spreman na povratak u domovinu, kao i iznalaženja i kreiranja najpovoljnijeg modela za povratak onih iseljenika koji očekuju povratak u domovinu. Svrhovitost ovog istraživanja je višestruka. Ono je naučne provenijencije, ima multidisciplinarni pristup: historijski, sociološki, ekonomski, pravni, kulturološki, demografski, politički, psihološki i drugi, a treba da pruži odreÄ‘ene odgovore na niz pragmatičnih pitanja, meÄ‘u kojima, pored ostalih, navodimo sljedeća:

 

-zašto odnosi izmeÄ‘u države Bosne i Hercegovine i njene dijaspore nisu funkcionalni i partnerski, te kojim modelima saradnje na partnerskim osnovama ili povratka u domovinu te odnose učiniti obostrano korisnijim?

-da li Bosanci i Hercegovci u iseljeništvu na Zapadu uspješno koriste one pogodnosti življenja koje im stoje na raspolaganju u zemljema prebivališta?

postoji li opasnost  inteziviranja emocionalnog udaljavanja bh. iseljenika od svoje  domovine? Da li su procesi asimilacije i integracije završeni?

-kakvi su životni planovi i očekivanja bh. iseljenika?

-sačiniti knjigu o uspješnim Bosancima i Hercegovcima u biznisu, nauci i  inovatorstvu, zdravstvu, univerizitetskoj karijeri, sportu,  kulturi, umjetnosti i drugim područjima rada.

Očekivanja

Rezultati ovih i ovakvih istraživanja probudit će probosanske snage da iskrenije i aktivnije iznalaze društveno-političke i ekonomsko- razvojne programe i projekte saradnje od  interesa države Bosne i Hercegovine i njenog iseljeništva. Sagledat će se dimenzije zločina nezakonitih nasilnih protjerivanja i deportiranja nastalih za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i štete po Bosnu i Hercegovinu i njene graÄ‘ane proizašle iz tih zločina. U saradnji sa bh. dijasporom iznaći će se najpovoljniji modeli povratka iseljenika u BiH i (ili) modeli kojim bi se uspostavila čvršÄ‡a saradnja izmeÄ‘u države Bosne i Hercegovine i njene dijaspore u obostranom interesu.

Planirano je da se, na temelju istraživanja, napiše i štampa više komparativnih studija (knjiga): Evropska (studija), Američka (studija), Australijska (studija), i Sintetička (studija). Sintetička studija će se štampati i na engleskom jeziku.

Istraživački prostor

Istraživanja će se obaviti na tri kontinenta: Evropa, Sjeverna Amerika i Australija.

Nosilac istraživanja

Nosilac istraživanja je Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Više o Institutu se može saznati sa njegove web stranice: www.institut-genocid.ba

Naučnoistraživački projekat BOSANSKOHERCEGOVAÄŒKA DIJASPORA NA ZAPADU... podržale su brojne vladine i nevladine ustanove i organizacije, meÄ‘u kojima ističemo: Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine; Ministarstvo nauke i obrazovanja Federacije Bosne i Hercegovine; Ministarstvo nauke i obrazovanja Kantona Sarajevo, Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine, Islamska zajednica u Bosne i Hercegovine i drugi. MeÄ‘utim, bez sveobuhvatnije pomoći bh. dijaspore i njihovih brojnih organizacija, a posebno intelektualaca i uspješnijih Bosanaca i Hercegovaca u oblasti biznisa i nauke, ovaj izuzetno složen naučnoistraživački projekat će se morati djelimično reducirati u postavljenim projektnim zahtjevima.

Iseljenici koji nisu u mogućnosti da stručno ili financijski participiraju u realizaciji istraživanja mogu participirati kao davaoci odreÄ‘enih dokumenata ili podataka i činjenica koje se traže u Upitniku kojeg možete dobiti preko naših istraživačkih punktova ili na gore navedenoj web stranici.

Naša adresa je: Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, ul. Halida Nazečića br. 4, Bosna i Hercegovina, ili e-mail: info@institut-genocid. Tel/fax :  00387   33  561 - 351

Prilozi:

Upitnik

Uputstvo za popunu Upitnika

Uputstvo za anketare i lica koja organiziraju popunu Upitnika

 

Prilikom kontakta sa izabranim ispitanicima (učesnicima u popunjavanju Upitnika) treba postupiti na približno sljedeći način:

 

Nakon prigodnog pozdrava i osobnog predstavljanja, zamoliti ispitanika da izdvoji dio svoga slobodnog vremena i popuni Upitnik.

Objasniti zašto je Upitnik namijenjen i kako je došlo da on/ona  bude jedan od ispitanika. U objašnjenju namjene ili svrhe anketiranja možete se koristiti dijelovima Idejnog projekta.

Informacije koje treba reći ispitaniku:

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu je 2006. izdao jednu opsežnua i veoma zapaženu naučnu studiju (knjiga) pod naslovom “Iseljavanje Bošnjaka u Tursku“, autora Dr Safeta Bandžovića. Nakon izlaska te studije uslijedili su brojni zahtjevi da se obave i istraživanja  bosansko-hercegovačke dijaspore u zapadnim zemljama (Evropa, SAD i Australija), a posebno onog dijela dijaspore koja je nastala nakon agresije i genocida što je i bio cilj ovih zločina, iskazan u sljedećem:

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu se, kao renomirana naučna ustanova, prihvatio da bude nosilac naučnoistraživačkog projekta najkraće nazvanog  BH dijspora na Zapadu“.

Kao što znate, i do sada je dosta napisano o bosansko-hercegovačkoj dijaspori ili ljudima koji borave i rade izvan Bosne i Hercegovine i to u formi raznih publikacija: monografija, novinskih članaka, literarnih sastava i sl., ali još nemamo cjelovitijih naučnih istraživanja na ovu temu. Zato je ovaj Projekt podržan od strane Ministarstva inostranih poslova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za izbjegla i raseljena lica Bosne i Hercegovine, Ministarstava za obrazovanje i nauku vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo. Posebno je snažnu podršku i svesrdnu pomoć ovakvom Projektu dala Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini (Rijaset i Sabor IZ u BiH).  Ovo istraživanje je do sada jedino koje na najširoj osnovi, obuhvata bosansko-hercegovačke iseljenike. Ovu jedinstvenu priliku trebamo iskoristiti.

Zato Vas molimo da savjesno pristupite popuni Upitnika. Možete ga popuniti odmah ili ga ponijeti kući, s tim da ga, nakon 4-5 dana, popunjenog donesete ili pošaljete na adresu (ona adresa koju Vam anketar saopšti). Ako želite izbjeći dostavu popunjenog Upitnika na našu adresu onda ga možete direktno poslati poštom na adresu Instituta, koja je upisana na prvoj stranici Upitnika, na kojoj se nalaze neophodna uputstva o popuni Upitnika.

Naučni radnici Instituta, koji rade na ovom Projektu, kao i ja lično, se zahvaljujemo na tome što ste spremni da date svoj doprinos u realizaciji ovog, za sve nas, veoma važnog istraživanja.

Izvinjavamo se što je Upitnik, po svojoj obimnosti, veliki, jer, s obzirom na značaj istraživanja i na to da se ono po prvi put provodi na cjelovitiji (naučni) način, nisu se mogla izostaviti odreÄ‘ena pitanja.

 

UPUTSTVO ZA POPUNU UPITNIKA

 

Poštovani/a,

Bosanskohercegovačka dijaspora na Zapadu, dobrim dijelom nastala u periodu 1992-1995. godine, kao rezultat agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, genocida nad Bošnjacima i drugim oblicima zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava je za Bosnu i Hercegovinu veoma značajan, ali nedovoljno istražen potencijal. Istraživanje bosansko-hercegovačke dijaspore, čiji je nosilac Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, je podržano od strane brojnih vladinih i nevladinih institucija i organizacija, kao i nekih udruženja bosansko-hercegovačke dijaspore. Realizira se, pored ostalog, u svrhu cjelovitijih sagledavanja slike stanja, te namjera i očekivanja bosansko-hercegovačke dijaspore, kako bi sačinili modele eventualnog povratka u Bosnu i Hercegovinu protjeranih i deportiranih graÄ‘ana Bosne i Hercegovine, ali i modela koji će doprinijeti funkcionalnijoj saradnji izmeÄ‘u Bosne i Hercegovine i njenog iseljeništva na osnovama partnerstva. U realizaciji ciljeva ovog istraživanja koriste se brojne naučne metode, meÄ‘u kojima i anketiranje. U tu svrhu molimo Vas da samostalno, strpljivo i savjesno popunite priloženi Upitnik. Hvala Vam na doprinosu u realizaciji tog cilja.   

      

Upitnik je namijenjen bh. dijaspori u zemljama Zapadne Evrope, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Australije.

1.Popunjavaju ga lica roÄ‘ena u Bosni i Hercegovini ili su im preci porijeklom iz Bosne i Hercegovine, stariji od 16 godina, bez obzira na pol, nacionalnu i religijsku pripadnost, školski ili obrazovni nivo, (ne) zaposlenost i vrijeme nastanka statusa izbjeglištva ili iseljeništva.

2.Odgovori na pitanja se daju samostalno bez učešÄ‡a drugih (izuzev kod slabovidnih i bolesnih ispitanika.).

3.Za najveći broj stavki (pitanja) u Upitniku ponuÄ‘eni su odgovori pod odreÄ‘enim rednim brojevima. Ispitanik zaokružuje onaj redni broj ispred ponuÄ‘enog odgovora koji najviše odgovara njegovom stanovištu, pogledu ili mišljenju. U stavkama (pitanjima) u kojima je ponuÄ‘eno više od tri odgovora ispitanik može zaokružiti najviše za tri odgovora.

4.Ako iz bilo kojih razloga niste stigli da, u dogovoreno vrijeme i na dogovorenom mjestu, vratite popunjen Upitnik  našem ovlaštenom anketaru, možete ga poslati poštom na adresu:  Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, ul. Halida Nazečića br. 4,  71000 , Sarajevo, Bosnia and Herzegovina.

5.Ako Vam ne čini poteškoću molimo Vas da Vaše poznanike, prijatelje, rodbinu i druge poznanike roÄ‘ene u Bosni i Hercegovini ili vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine, obavijestite o ovoj aktivnosti, fotokopirate Upitnik i ovo Uputstvo za njih prije nego što ga još niste popunili, i zamolite da i oni učestvuju u popuni istog.

6Izvinjavamo se na preobimnosti Upitnika. S obzirom na veliki broj zahtjeva, potrebnih da se ovim istraživanjima razriješe, nismo se usudili da ga skraćujemo. Nadamo se da ćete imati strpljenja da ga u cijelosti popunite, na čemu smo Vam zahvalni.

 

S poštovanjem,

Prof. dr. Smail ÄŒekić, direktor Instituta,i naučnoistraživački tim Projekta “Bosanskohercegovačka dijaspora na Zapadu“

 

U   P   I   T   N   I   K

I  DIO (OPŠTI PODACI)

 

1.   U KOJU STAROSNU GRUPU SPADATE?

 

       1.1. od 16-20 god.                                      1.5. od 51-60 god.

       1.2. od 21-30 god.                                      1.6. od 61-70 god.

       1.3. od 31-40 god.                                      1.7. preko 71 god.

       1.4. od 41-50 god.

 

2.   GDJE STE ROĐENI?

 

      2.1. Bosni i Hercegovini                                           

      2.1.1. Federacija BiH                                              

      2.1.2. Republika Srpska

      2.1.3. Distrikt Brčko

      2.1.4. u nekoj od zemalja bivše Jugoslavije, navedite kojoj?--------------------

      2.1.5. u inostranstvu, u kojoj zemlji?-------------------------------------------------                                                                 

3.  SPOL

 

3.1.  muški                                              3.2. ženski

 

4.  NACIONALNOST

 

4.1. Bošnjak                                             4.4. neka druga, koja?-------------------

4.2. Hrvat                                                 4.5. neopredijeljen------------------------

4.3. Srbin                                                  4.6. ne želim se nacionalno izjasniti

 

5.  NACIONALNOST VAŠIH RODITELJA

          

        5.1. oca                                         5.1.4. neka druga, koja?-----------------                                                  

        5.1.1. Bošnjak                                          5.1.5. otac se nije nacionalno izjašnjavao                                      

        5.1.2. Hrvat                                  

        5.1.3. Srbin

                                                   

 

        5. 2.   majke                                              5.1.4. neka druga, koja?-----------------                                               

        5.1.1. Bošnjak                                           5.1.5. majka se nije nacionalno izjašnjavala      

        5.1.2. Hrvat                                                   

        5.1.3. Srbin

 

6.  RELIGIJSKA PRIPADNOST

        

        6. 1. musliman                                          6. 4. protestant

        6. 2. pravoslavac                                      6. 5. nisam religiozan/na

        6. 3. katolik                                              6. 6. ne želim se izjasniti 

 

 

7.  RELIGIJSKA PRIPADNOST VAŠIH RODITELJA

        

        7.1.    oca                                                  7.1.3. protestant

        7.1.1. musliman                                       7.1.4. neka druga, koja?-----------------

        7.1.2. katolik                                            7.1.5. otac nije (bio) religiozan

        7.1.3. pravoslavac

 

        7.2.    majke                                             7.2.3. protestant

        7.2.1. musliman                                       7.2.4. neka druga, koja?-----------------

        7.2.2. pravoslavac                                   7.2.5. majka nije (bila) religiozna

        7.2.2. katolik                                         

 

BRAÄŒNO STANJE

 

8. 1. oženjen/udata prije iseljeništva osobom iz nacije----------------------vjere----------------

8. 2  oženjen/udata sa osobom stranog državljanstva, kojeg?-------------------------vjere----

8. 3. oženjen/udata u iseljeništvu sa osobom, nacije-------------vjere-------državljanstva----

8. 4. udovac/udovica sa osobom nacije i iste vjere

8. 5. udovac/udovica, bio/bila u braku sa osobom, nacije-----------------------vjere------------

8. 6. udovac/udovica, bio/bila u braku osobom stranog državljanstva, -------------vjere----

8. 7. razveden/razvedena osobom iz nacije, koje?------------------------- vjere------------------

8. 8. razveden/razvedena sa osobom stranog državljanstva----------------------- vjere--------

8. 9. razveden/razvedena sa osobom stranog državljanstva, kojeg--------------

8. 10. neoženjen/neudata

 

9. BROJ DJECE

 

9.1. broj djece roÄ‘ene u BiH____________              9.3. ukupno žive djece------------

9.2. broj djece roÄ‘ene u iseljeništvu ______             9.4. bez djece

 

10. U  DRŽAVI TRENUTNOG BORAVKA (PREBIVALIŠTA) ŽIVIM

 

10.1. sam/a

10.2. u zajednici sa bračnim drugom

10.3. u zajednici sa bračnim drugom i djecom

10.4. u zajednici sa bračnim drugom i sa----------djetetom

10.5. djeca žive odvojeno i to: u domovini, broj----------u iseljeništvu, broj---------------

 

10.6. u zajednici sa proširenim domaćinstvom (roditelji ili bližnja rodbina),

          navesti, ko?------------------------------------------ -----------broj članova-------------

10.7. sa nekim drugim, navesti s kim?-----------------------------------------------------------                                                                                                                   

 

11. DRŽAVA VAŠEG TRENUTNOG BORAVKA JE---------------------------------------

 

OBRAZOVANJE

 

12.  STEPEN OBRAZOVANJA STEÄŒEN U BiH

             

12.1. nisam pohaÄ‘ao/la školu u domovini

12.2. nepotpuna osnovna škola (manje od osam razreda

         osnovnog obrazovanja)

12.3. puna osnovna škola (osam razreda obaveznog obrazovanja)

12.4. zanatsko zanimanje, koje____________________________________

 

 

12.5. srednja škola, koja_________________________________________

12.6. viša škola, koja____________________________________________

12.7. završen fakultet, koji_______________________________________

12.8. specijalizacija, čega________________________________________

12.9. magisterij nauka, kojih _____________________________________

12.10. doktorat nauka, kojih_______________________________________    

 

13.  STEPEN OBRAZOVANJA STEÄŒEN U ISELJENIŠTVU

      

13.1. osnovno obrazovanje, broj razreda_____________________________

13.2. srednje obrazovanje, koje____________________________________

13.3. neko od zanatskih zanimanja, koje____________________________

13.4. više obrazovanje (viša škola), koja_____________________________

13.5. visoko obrazovanje (fakultet), koji_____________________________

12.6. zvanje specijaliste, čega______________________________________

13.7. zvanje magistra, čega__________________________________

13.8. naučno zvanje doktora nauka, navesti kojih_______________________

13.9. habilitacija, koja?-------------------------------------------------------------------

13.10. trenutno pohaÄ‘am školu/fakultet, koju/koji?------------------------------

13.11. nešto drugo, navesti šta______________________

13.12. ništa od navedenog

 

14.  KAKAV STATUS IMA VAŠA ŠKOLSKA SPREMA/DIPLOMA

        STEÄŒENA U ZEMLJI VAŠEG PORIJEKLA

 

14.1. priznata mi je školska sprema i diploma iz zemlje porijekla

14.2. priznata mi je diploma iz zemlje porijekla uz dodatno doškolavanje

14.3. nije mi priznata diploma iz zemlje porijekla

14.4. nešto drugo, navedite šta?--------------------------------------------------------------

 

15.  POZNAVANJE STRANIH JEZIKA

 

15.1. govorim i pišem na stranom jeziku/cima, navesti kojim_______________

15.2. govorim na stranom jeziku/cima, navesti kojim______________________

15.3. mogu da se sa izvjesnim teškoćama usmeno sporazumijevam na

         jeziku koji se službeno koristi u zemlji trenutnog boravka

15.4. ne koristim nijedan strani jezik, uključujući i jezik koji se

         službeno koristi u zemlji boravka

 

16. NA KOJI NAÄŒIN STE STEKLI ZNANJE JEZIKA

      ZEMLJE U KOJOJ BORAVITE?

 

16.1. pohađanjem kurseva, broj kurseva?----------- broj mjeseci za svaki kurs------------

16.2. znao/znala sam jezik zemlje u kojoj sada živim, koji sam učio u školi prije dolaska

16.3. naučio/učila sam jezik u svakodnevnom komuniciranju u životu i na poslu

16.4. pohaÄ‘ao/pohaÄ‘ala sam školu u zemlji u kojoj sada živim

16.5. još uvijek ne poznajem u dovoljnoj mjeri jezik zemlje u kojoj sada živim

16.6. nešto drugo, navedite šta?----------------------------------------------------------------

 

17.  SLUŽENJE BOSANSKIM, HRVATSKIM, SRPSKIM

 

17.1.  počeo/la sam zaboravljati B/H/S jezik (bosanski, hrvatski, srpski)

 

 

17 2.  nemam nikakvih poteškoća u služenju B/H/S jezikom

17.3   svi članovi domaćinstva, uključujući i djecu roÄ‘enu u iseljeništvu

           meÄ‘usobno komuniciraju na B/H/S jeziku

17.4.  stariji članovi domaćinstva uspješno komuniciraju na B/H/S jeziku

          dok mlaÄ‘i rjeÄ‘e i sa izvjesnim teškoćama

17.5.  u familiji svi govorimo isključivo na jeziku zemlje u kojoj boravimo

17.6.  mlaÄ‘i iseljenici ne komuniciraju meÄ‘usobno na svom maternjem jeziku

          i  sa svojom zemljacima iz svoje generacije komuniciram isključivo

          na jeziku zemlje našeg boravka

17.7.  ne poznajem svoj maternji jezik niti se njime služim

17.8.  nešto drugo, navesti šta__________________________________________

     

18. VAŠA DJECA KOJA SU STEKLA NEKI OD

STEPENA OBRAZOVANJA U ISELJENIŠTVU                                                                                           

 

                   Š K O L A

       (STUPANJ OBRAZOVANJA)

B  R  O  J      

 

U TOKU             

D  J  E  C  E

 

ZAVRŠEN

18.1.   osnovna škola/ osnovno obrazovanje  

 

 

18.2.   srednja škola/srednje obrazovanje

 

 

18.3.   fakultet/ visoko obrazovanje

 

 

18.4.   specijalizacija

 

 

18.5.   magisterij

 

 

18.6.   doktorat

 

 

18.7.   ništa od navedenog

 

 

18.8.   nemam djecu u dijaspori

 

 

18.9.   nemam uopće djecu

 

 

 

 

19. U KOJOJ MJERI BH ISELJENICI KORISTE MOGUĆNOSTI 

      REDOVNOG ŠKOLOVANJA, OBRAZOVANJA I STRUÄŒNOG 

      USAVRŠAVANJA UZ RAD U ZEMLJI TRENUTNOG BORAVKA?

 

19.1. djeca bh iseljenika ne koriste u dovoljnoj mjeri mogućnosti u redovnom školovanju      

19.2  u najvećoj mjeri djeca bh iseljenika pohaÄ‘aju zanate i druge stručne škole

19.3. djeca bh iseljenika koja se u iseljeništvu nalaze od 1992. godine više su

         zainteresirana za više, visoko i uopšte kvalitetnije obrazovanje

19.4. većina bh iseljenika uključuje se u dodatna školovanja i obrazovanja

19.5. većina bh iseljenika ne uključuje se u dodatna školovanja i obrazovanja

19.6. uključuju se samo u one oblike obrazovanja koje finansira zemlja boravka

19.7. meni lično nisu potrebna nikakva dodatna obrazovanja

19.8. nešto drugo, navedite šta-------------------------------------------------------------------------

 

20. DA LI VAŠA DJECA POHAĐAJU DOPUNSKU NASTAVU NA

      MATERNJEM JEZIKU (JESU LI POHAĐALA)?

 

20.1. ne, jer u gradu trenutnog prebivališta ne postoji dopunska škola za bh

  djecu i smatram to velikim nedostatkom u očuvanju nacionalnog identiteta

20.2. u gradu trenutnog prebivališta postoji dopunska škola na bosanskom jeziku

  i nju zajedno pohaÄ‘aju djeca svih konstitutivnih naroda iz BiH

20.3. u gradu trenutnog prebivališta postoji dopunska škola na bosanskom jeziku

   i nju zajedno pohaÄ‘aju preko 90% djeca bošnjačkog naroda

20.4. postoji dopunska škola, za svaki narod posebno     

20.5. slao bih djecu na dopunsku nastavu da je organizirana

20.6. da, na bosanskom, koliko dugo?---------------------------------

20.7. da, na hrvatskom, koliko dugo?---------------------------------

20.8. da, na srpskom, koliko dugo?-----------------------------------

20.9. i pored postojanja (postojala je jedno vrijeme) nastave na materinjem

          jeziku moja djeca je ne pohaÄ‘aju

20.10. pohađala su prije rata na srpskohrvatskom jeziku, koliko dugo?---------------

20.11. nisam zadovoljan planom, programom, obimom, kvalitetom te

           nastave i zbog toga ne šaljem djecu na tu nastavu

20.12. nisam zadovoljan nastavnim kadrom koji izvodi tu nastavu           

20.13. nema potrebe za dopunskom nastavom na materinjem jeziku,  školama, jer

---------------------------------------------------------------------------------------------------------

20.14. nešto drugo, navedite šta?---------------------------------------------------------------

 

21. UKOLIKO DOPUNSKA NASTAVA ZA DJECU NA MATERNJEM JEZIKU

      NIJE ORGANIZIRANA ILI JE LOŠE ORGANIZIRANA I PODIJELJENA

      PO NACIJAMA, KO JE PO VAŠEM MIŠLJENJU ZA TO NAJVIŠE KRIV?

 

21. 1. država i njena odgovarajuća ministarstva

21. 2. nacionalne političke i vladajuće stranke koje se oko tog pitanja ne

          mogu i ne žele jedinstveno dogovoriti, što se takoÄ‘e prenosi na bh iseljeništvo

21.3. u dijaspori su svi po svim pitanjima, pa i po pitanju dopunske nastave,

         podijeljeni po nacijama i po vjeroispovijestima

21.4. nešto drugo, navedite šta?------------------------------------------------------------------

21.5. ne znam

22. DA LI STE VI LIČNO POHAĐALI DOPUNSKU NASTAVU

      NA MATERNJEM JEZIKU?

 

22.1. da, pohađao/la sam dopunsku nastavu na srpskohrvatskom jeziku za

         vrijeme bivše Jugoslavije u trajanju od---------------godina

22.2. da pohađao/la sam dopunsku nastavu na materinjem jeziku----------god.

22.3. nisam pohađao/la dopunsku nastavu na materinjem

22.4. ne interesuje me takva nastava

22.5. nešto drugo, navedite šta?

 

KULTURA

 

23.  KAKAV JE PO VAŠEM MIŠLJENJU ODNOS BH ISELJENIKA

       PREMA NJIHOVOJ NACIONALNOJ KULTURI?

 

23.1. većina bh iseljenika nema pozitivan i aktivan odnos prema pravoj

         izvornoj nacionalnoj i bh državotvornoj kulturi

23.2. većina bh iseljenika odlazi na muzičke koncerte koje organizira muzička

         estrada iz BiH i slične organizacije iz dijaspore  

23.3. većina bh iseljenika ne odlazi na kulturne manifestacije porijeklom iz BiH

23.4. većina bh iseljenika odlazi na kulturne manifestacije (priredbe) čiji su sadržaji

         porijekla (kulturna baština) zemlje trenutnog prebivališta 

23.5. najveći broj naših iseljenika interesuje samo turbo-folk i narodna muzika iz BiH

23.6. većinu bh iseljenika interesuje turbo-folk i narodna muzika iz Srbije

23.7. većinu iseljenika interesuje moderna zabavna muzika iz BiH

23.8. većinu iseljenika interesuje moderna zabavna muzika iz zemalja bivše Jugoslavije

23.9. većinu bh omladine porijeklom iz BiH interesuje samo moderna strana zabavna muzika

23.10. većinu bh iseljenika kupuje i čita knjige i slične sadržaje porijeklom iz BiH

23.11. mali dio bh iseljenika kupuje i čita knjige i slične sadržaje i kulturnre

          priredbe uglavnom nacionalnog porijkla

23.12. najviše se čitaju knjige i upražnjavaju  priredbe vjerskog sadržaja

23.13. državne i nacionalne institucije iz oblasti kulture u tom smislu ne

           posvećuju niakvu pažnju bh iseljenicima 

23. 14. nešto drugo, navedite šta?----------------------------------------------------------------------

 

INFORMIRANJE

 

24. KAKAV JE, PREMA VAŠEM MIŠLJENJU, ODNOS

      BH ISELJENIKA PREMA INFORMISANJU?

 

24.1. većina bh iseljenika čita štampane medije sa prostora bivše Jugoslavije 

24.2. većina bh iseljenika čita samo štampu iz BiH

24.3. većina bh iseljenika čita štampu isključivo na svom jeziku i iz svoga naroda

24.4. bh graÄ‘ani iz svih naroda čitaju najviše vjersku štampu

24.5. većina bh iseljenika gleda televiziju iz zemalja bivše Jugoslavije

24.6. većina bh iseljenika gleda isključivo tv programe iz BiH

24.7. većina bh iseljenika gleda i sluša informativne programe iz Srbije

24.8. većina bh iseljenika gleda i sluša informativne programe iz Hrvatske

24.9. većina bh iseljenika koristi sredstva masovnog informiranja zemlje prebivališta

24.10. nešto drugo, navedite šta?-----------------------------------------------------------------------

24.11. bez odgovora.

 

25. KOJA SREDSTVA INFORMISANJA IZ BiH NAJVIŠE KORISTITE?

 

25.1. OsloboÄ‘enje                                            25.9. slušam lokalne radio programe iz  BiH

25.2. Dnevni avaz                                            25.10.  gledam lokalne tv stanice iz BiH

25.3. Slobodna Bosna                                     25.11. TV Hajat

25.4. Dani                                                        25.12. TV OBN

25.5. Preporod                                                25.13. ne čitam ni jedne novine porijeklom iz BiH

25.6. Saff                                                          25.14. ne interesuju me bh tv programi                                              

25.7. slušam Radio BiH preko satelita         25.15. ne intersuju me bh radio programi

25.8. TV BiH                                                   25.16. nešto drugo, šta?---------------------------

 

26. KOJA SREDSTVA INFORMISANJA IZ ZEMALJA

      BIVŠE JUGOSLAVIJE NAJVIŠE KORISTITE?

 

26.1.Večernji list                                            26.10. Kurir

26.2 Globus                                                     26.11. TV Hrvatske HTV1

26.3. Nacional                                                 26.12. TV Hrvatske HTV2

26.4. Arena                                                     26.13. TV Srbije TVRS

26.5. Vesti                                                       26.14. TV Crne Gore

26.6. Novosti                                                   26.15. TV PINK

26.7.  NIN                                                         26.16. TV DM  (Dragana Mrković)

26.8. Nedeljni telegraf                                    26.17.TV BN iz Republike srpske

26.9. Vreme                                                     26.18. nešto drugo, šta?---------------------------

                                                                  

 

27. KAKVO JE VAŠE MIŠLJENJE O ODNOSU DRŽAVE BIH PREMA

BH ISELJENICIMA KADA SU ELEKTRONSKI MEDIJI U PITANJU

     

27.1. Država BiH u tom pogledu ne vodi dovoljno računa o nama iseljenicima

27.2. bh iseljenici su zaslužili da imaju bar jedan TV program u iseljeništvu

         besplatno, kao što to imaju graÄ‘ani Srbije i Crne Gore

27.3. nije potreban besplatni TV program bh iseljenicima. Svi mogu

         platiti 100 eura pretplate i time pomoći razvoj i napredak BHT

27.4. ne treba nam uopće bh televizija ni drugi elektronski mediji

27.5. i ovakav kakav je program na BHT1 ne poklanja nikakvu

         pažnju bh iseljenicima

27.6. nešto drugo, navedite šta?------------------------------------------------------------------------

 

28. ŠTA MISLITE O KVALITETU I AKTUELNOSTI PROGRAMA BHT1?

 

28.1. BHT1 ne udovoljava potrebama bh iseljenika

28.2. dobar je i ne treba ništa mijenjati

28.3. potrebno je više tema o bh iseljenicima, njihovim problemima i uspjesima

28.4. potrebno je više tema iz oblasti povijesti i kulture BiH svih njenih naroda

28.5. više informacija iz cijele BiH

28.6. više sportskih emisija

28.7. više informacija iz oblasti vjerske kulture i vjerskih zajednica

28.8. potrebno je više obrazovnih emisija

28.9. trebaju se više uvažavati želje bh iseljenika

28.10. nešto drugo, navedite šta?-----------------------------------------------------------------------

 

29.  DA LI KOD KUĆE IMATE  KOMPJUTER?

 

29.1. da                                                            29.2. ne

 

 

30. AKO GA IMATE, ODGOVORITE U KOJE SVRHE GA KORISTITE?

 

30.1. u poslovne svrhe

30.2. samo za pisanje

30.3. za internet

30.4. za ----- elektronsku poštu

30.5. za igre

30.6. za sklapanje poznanstava

30.7. za slušanje muzike

30.8. za gledanje filmova

30.9. za učenje

30.10. za praćenje informacija, dnevne i nedjeljne štampe iz domovine

31.11. za praćenje informacija, dnevne i nedjeljne štampe zemlje u kojoj živim

31.12. za praćenje naučnih i stručnih informacija i tema iz oblasti kojom se bavim

31.13. za praćenje sportskih događaja i informacija

30.14. nešto drugo, navedite šta?-----------------------------------------------------------------------

 

31. AKO GA KORISTITE, NAVEDITE KOLIKO SATI DNEVNO?

 

31.1. preko 3 sata

31.2. 2-3 sata dnevno

31.3. 1-2 sata dnevno

31.4. oko pola sata dnevno

31.5. ne koristim internet

 

ISELJENJE I RAZLOZI ZA ISELJAVANJE IZ BiH

 

32. U KOJEM VREMENSKOM RAZDOBLJU STE  SE ISELILI IZ BiH?

 

32.1. prije Drugog svjetskog rata

32.2. u toku Drugog svjetskog rata

32.3. od 1945-1960. god.

32.4. od 1961-1970. god.

32.5. od 1971-1980. god.

32.6. od 1981-1991. god.

32.7. od 1992-1996. god.

32.8. poslije 1997. god

32.9. rođen sam u inostranstvu

 

 

33. KOJI SU RAZLOZI VAŠEG ISELJENJA IZ DOMOVINE?

 

33.1. zbog boljih uslova za rad i veću zaradu (ekonomski razlozi)

33.2. školovanje i studiranje

33.3. spajanje članova obitelji/porodice

33.4. zbog zasnivanja braka

33.5. zbog sukoba sa vladajućom politikom (politički razlozi)

33.6. izbjeglištvo zbog ratnih dogaÄ‘anja u BiH 1992-1995.

33.7. zbog organiziranog pritiska u vremenu 1992-1995. u domovini

         (od strane pojedinaca, grupa, policije i vojske,

         praćeno raznim maltretiranjima, ubistvima i sl.)

33. 8. planirane i organizirane deportacije, prisilne i organizirane

          od strane  policijskih ili vojnih snaga uz korištenje kamiona, autobusa,

          vozova, automobila i sl. uz razne vrste maltretiranja i prijetnji smrću.

33.9. organizirane deportacije u treće zemlje (ranjenici, logoraši, djeca, žene,

         teški bolesnici i sl.) od strane raznih stranih i domaćih vojnih i

         humanitarnih organizacija

33.10. neposredno pred rat sam se zatekao/la u inostranstvu  (službeno, školovanje,

           stručno usavršavanje i specijalizacija, posjeta familiji i rodbini i sl.) nakon

           čega sam ostao/la u  inostranstvu, gdje se i sada nalazim

33.11. nešto drugo, navesti šta?_______________________________________



33A. OD 1991. DO KRAJA 1995. GODINE NAD MOJIM NAJBLIŽIM

      IZVRŠEN JE JEDAN (ILI VIŠE) OD OBLIKA ZLOÄŒINA

 

 

REDNI BR.

ŽRTVA ZLOČINA

(SRODSTVO OSOBE NAD KOJIM JE POÄŒINJEN ZLOÄŒIN)

UBISTVO

RANJAVANJE

PRISILNI NESTANAK

ZATOÄŒENJE

IZBJEGLIŠTVO

DEPORTIRACIJA

OBOLJENJE PTSP

(posttraumatski stresni poremećaj)

NEŠTO DRUGO, ŠTA

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

1.

SUPRUG/SUPRUGA

 

 

 

 

 

 

 

 

2.

DIJETE

 

 

 

 

 

 

 

 

3.

MAJKA

 

 

 

 

 

 

 

 

4.

OTAC

 

 

 

 

 

 

 

 

5.

SESTRA

 

 

 

 

 

 

 

 

6.

BRAT

 

 

 

 

 

 

 

 

7.

JA (ZLOÄŒIN NADAMNOM)

 

 

 

 

 

 

 

 

8.

NEKO DRUGI - KO? _________

 

 

 

 

 

 

 

 

 

34. PRIJE ISELJENJA IZ BiH  BIO/LA ZAPOSLEN/A U SEKTORU

 

34.1. industrije                                         

34.2. poljoprivrede

34.3. službenik-stručni radnik u administrativnim organima i firmama

34.4. školstva i obrazovanja

34.5. zdravstva

34.6. sporta

34.7. kulture

34.8. student

34.9. učenik

34.10. ratna radna obaveza

34.11. pripadnik oružanih snaga (policije ili vojske),  navesti koje? _________________

34.12. rukovodilac, navesti naziv organizacije i rukovodne funkcije_________________

34.13. domaćica

34.14. nešto drugo, navesti šta_________________________________________________

34.15. bez zaposlenja

 

STATUS U ISELJENIŠTVU

 

35. KAKAV BORAVIŠNI STATUS IMATE U ZEMLJI U KOJOJ SE SADA NALAZITE?

 

35.1. stalni i neograničeni boravak

35.2. ograničeni, privremeni boravak

35.3. ograničeni boravak koji se produžava svake 1-2 godine, u

         zavisnosti od uslova i propisa države u kojoj se nalazim (zaposlenost,

         bolest, odreÄ‘eni humanitarni i socijalni uslovi i slično)

35.4. školsku ili studensku vizu koja traje do završetka školovanja

35.5. državljanstvo države u kojoj trenutno živim

35.6. nemam nikakav boravak, živim na crno

35.7. nešto drugo, navedite šta?-------------------------------------------------------------

 

36. KOJU VRSTU DOZVOLE RADA POSJEDUJETE

      U ZEMLJI VAŠEG SADAŠNJEG BORAVKA?

 

36.1. neograničenu dozvolu rada za sve poslove

  prema mojim školskim i stručnim sposobnostima

36.2. ograničenu dozvolu rada samo za neke poslove

36.3. povremeno, uz dozvolu rada, radim na ograničeno vrijeme

36.4. nemam nikakvu dozvolu rada

36.5. povremeno radim na crno

36.6. uopšte ne radim i živim od socijalnih i humanitarnih davanja

         od strane države u kojoj živim

36.7. ne radim, izdržava me bračni drug

36.8. ne radim ni ja ni bračni drug i izdržavaju nas djeca

36.9. nešto drugo, navedite šta?--------------------------------------------------------------

 

37. AKO STE ZAPOSLENI, NAVEDITE KOJU VRSTU POSLOVA

      TRENUTNO OBAVLJATE U ZEMLJI VAŠEG BORAVKA

 

37.1. radim u fabrici kao---------------------------------------------------------------------------

37.2. radim u rudniku, željezari i slično kao--------------------------------------------------

37.3. radim na građevini kao--------------------------------------------------------------------------

37.4. radim kao radnik u nekoj drugoj djelatnosti, kojoj?----------------------------------

37.5. radim u javnoj državnoj službi kao službenik

37.6. radim kao službenik, naziv firme-----------------------------------------------------------

37.7. imam legaliziranu vlastitu firmu (privatni biznis), oblast-------------------------------

37.8. učenik/učenica srednjoj školi, kojoj?------------------------------------------------------

37.9. radim kao stručnjak, čega?-----------------------------------------gdje?----------------------

37.10. student/studentica, naziv studija--------------------------------------fakultet---------------

37.11. radim u  slobodnoj djelatnosti, naziv djelatnosti?------------------------------------------

37.12.  trenutno sam nezaposlen

37.13. trenutno sam nezaposlen/na i nalazim se na birou rada

37.14. nezaposlen/na sam  i primam socijalnu pomoć

37.15. nezaposlen/na sam i nemam nikakavih primanja

37.16. penzioner/ka / (pravo na penziju stečenu u BiH)

37.17. penzioner/ka/ (pravo ostvareno isključivo radom izvan BiH)

37.18. penzioner/ka/  (pravo na penziju jednim dijelom ostvareno

           radom u BiH, a jednim dijelom u državi sadašnjeg boravka               

37.19. domaćica bez ikakavih primanja

37.20. nešto drugo, navedite šta?-----------------------------------------------------------------------

 

38.  POSLOVI KOJE OBAVLJATE U ZEMLJI TRENUTNOG BORAVKA

       U ODNOSU NA VAŠU ŠKOLSKU I STRUÄŒNU SPREMU

 

38.1. niže su složenosti u odnosu na školsku i stručnu spremu

38.2. više složenosti u odnosu na školsku i stručnu spremu

38.3. u skladu su sa školskom i stručnom spremom

38.4. nešto drugo, navedite šta?---------------------------------------------------------

 

INTEGRACIJA-ASIMILACIJA

 

39. DJECA BH ISELJENIKA, KOJA SE ŠKOLUJU I ŽIVE U

      ZEMLJI TRENUTNOG  BORAVKA, VIŠE SE OSJEĆAJU

 

39.1. bosanskohercegovačkom nego “zapadnjačkom”

39.2. “zapadnjačkom” nego bosanskohercegovačkom

39.3. ni jedno ni drugo

39.4. nešto drugo, navedite šta?----------------------------------------------------------------------39.5. ne mogu procijeniti

 

40. VAŠE MIŠLJENJE  O STEPENU INTEGRACIJE I ADAPTACIJE BH ISELJENIKA

      USLOVE RADA I ŽIVOTA U ZEMLJI VAŠEG TRENUTNOG BORAVKA

 

40.1. iseljenici iz BiH se veoma brzo integriraju (uklope) na rad i život u iseljeništvu

40.2. mlaÄ‘i, posebno oni koji su roÄ‘eni u iseljeništvu, su automatski integrirani,     

         dok sa starijima, posebno onima iz prve generacije iseljenika, ide teže

40.3. iseljenici iz bh i drugih zemalja bivše Jugoslavije se brže integriraju od

         ostalih stranaca, posebno onih sa vanevropskih kontinenata

40.4. brza integracija i adaptacija na rad i uslove života u iseljeništvu su

         dokazi da je BiH evropska zemlja i da su su bh graÄ‘ani evropski narodi

40.5. nešto drugo, navedite šta -----------------------------------------------------------------

 

41. VAŠE MIŠLJENJE O STEPENU ASIMILACIJE BH GRAĐANA

      U ZEMLJI VAŠEG PRIVREMENOG BORAVKA

 

41.1. stepen asimilacije (gubljenje nacionalnog i kulturnog identiteta) kod mlađe

         generacije koja je roÄ‘ena u iseljeništvu je velik

41.2. djeca, koja su roÄ‘ena u BiH i koja su kod roditelja u iseljeništvo došla

         izmeÄ‘u 10-16 godina se sporije asimiliraju

41.3. djeca koja nisu pohaÄ‘ala dopunsku nastavu na maternjem jeziku su više

         podložna asimilaciji

41.4. djeca i omladina koja su pohađala ili pohađaju vjersku pouku i posjećuju

          i vjerske objekte su najotpornija na asimilaciju 

41.5. djeca i omladina koja su uključena u razne kulturno-obrazovne aktivnosti

         i koja posjećuju bh i nacionalne klubove i udruženja otpornija na asimilaciju 

41.6. djeca iz familija nižeg obrazovnog nivoa više su sklona asimilaciji od djece

          obrazovanijih roditelja 

41.7. djeca iz familija u kojima se govori isključivo materinjim jezikom manje

          su sklona asimilaciji

41.8. djeca u čijim familijama pretežno se govori jezikom zemlje u kojoj žive su

          pretežno sklona asimilaciji

41.9. omladina sa višim i visokim školskim obrazovanjem je manje sklona asimilaciji

41.10. djeca roÄ‘ena u mješovitim brakovima čiji su roditelji sa prostora bivše

           Jugoslavije su više skloni asimilaciji

41.11. djeca roÄ‘ena u brakovima gdje je jedan od roditelja stranac najviše su

            podložna asimilaciji

41.12. djeca i omladina roÄ‘ena u iseljeništvu su više sklona asimilaciji

41.13. djeca i omladina koja su roÄ‘ena u iseljeništvu i imaju državljanstvo zemlje

           domaćina su posebno sklona asimilaciji

41.14. nema opasnosti od asimilacije bh iseljenika

41.15. nešto drugo, navedite šta -------------------------------------------------------------

 

 

42. JEDAN BH PISAC U ISELJENIŠTVU JE JEDNOM, NA PITANJE

      “KAKO SE OSJEĆA U ISELJENIŠTVU“ REKAO: “OVDJE NISAM,

       A TAMO (U DOMOVINI) ME NEMA“. ŠTA VI MISLITE O TOME?

 

42.1. najbolja ocjena nas i našeg stvarnog stanja u iseljeništvu

42.2. skoro kao i on

42.3. kao i on

42.4. ja se u sadašnjoj zemlji moga boravka osjećam odlično

42.5. ja se u iseljeništvu osjećam “onako”

42.6. ne osjećam se dobro

42.7. meni ovaj režim i standardi života u zemlji u kojoj trenutno živim najviše odgovara

42.8. volim živjeti u sistemu i državi u kojem ja sam odlučujem o svojoj sudbini

42.9. ja sam ovdje stalno bolestan u duši

42.10. prisiljen sam da živim ovdje, jer nemam adekvatnog rješenja za sebe i za

           familiju u domovini

42.11. nešto drugo, navedite šta -----------------------------------------------------------------       

 

 

43. AKO BI ŽELJELI UZETI DRŽAVLJANSTVO ZEMLJE U KOJOJ TRENUTNO

      ŽIVITE A NEMA MOGUĆNOSTI ZA DVOJNO DRŽAVLJANSTVO ŠTA BI U

      TOM SLUÄŒAJU VI ODLUÄŒILI?

 

43.1. odlučio/la bih se za bh državljanstvo

43.2. prihvatit ću državljanstvo zemlje trenutnog boravka pa i pod uslovom da me

         brišu iz spiska bh državljana

43.3. već sam izbrisan iz bh državljanstva zbog uzimanja državljanstva zemlje

         u kojoj trenutno boravim

43.4. već imam dvojno državljanstvo

43.5. imam isključivo državljanstvo zemlje moga trenutnog boravka

43.6. nešto drugo, navedite šta?------------------------------------------------------------------

 

MATERIJALNO STANJE BH ISELJENIKA

 

44. DA LI SU VAŠA SADAŠNJA PRIMANJA DOVOLJNA ZA ŽIVOT?

 

44.1. dovoljna su

44.2. nisu dovoljna, ali imam nekretnine koje izdajem

44.3. dovoljna su, jer ne plaćam stan, pošto imam vlastiti

44.4. nisu dovoljna, primam dodatnu socijalnu pomoć

44.5. nisu dovoljna, pomažu mi djeca

44.6. nisu dovoljna, ali imam ušteÄ‘evinu koju trošim

44.7. nisu dovoljna, jer školujem djecu

44.8. nešto drugo, nevedite šta?-------------------------------------------------------------------

 

45. DA LI STE U VAŠEM DOSADAŠNJEM RADU U ISELJENIŠTVU STEKLI

      ODGOVARAJUĆU IMOVINU U DOMOVINI ILI U INOSTRANSTVU

 

45.1. imam stan-kuću, kako u zemlji u kojoj sada boravim tako i u domovini

45.2. imam vlastiti stan-kuću u zemlji trenutnog boravka

45.3. imam stan-kuću u domovini, a u zemlji gdje sada boravim sam podstanar

45.4. imao sam kuću u domovini koja je uništena u ratu

45.5. nemam, niti sam imao stan ili kuću u zemlji moga porijekla

45.6. imam vikendicu u zemlji u kojoj sada boravim

 

 

45.7. imam auto i ušteÄ‘evinu u visini 1-2 godišnje plate

45.8. od imovine imam samo auto

45.9. nemam nikakve imovine niti ušteÄ‘evine

45.10. nešto drugo, navedite šta-----------------------------------------------------------------

 

46. AKO STE PENZIONER, SA KOLIKO GODINA

      PENZIJSKOG STAŽA STE OTIŠLI U PENZIJU?

 

46.1. sa punim penzijskim stažom stečenim u inostranstvu

46.2. sa penzijskim stažom u inostranstvu od-------god. i stažom iz zemlje

         porijekla od---------godina

46.3. prijevremena invalidska penzija sa---------- godina starosti

46.4. prijevremena penzija po osnovu statusa nezaposlenog lica

46.5. prijevremena penzija po osnovu viška radnika u firmi

46.6. nešto drugo, navedite šta?-----------------------------------------------------------------

 

47. VAŠI NAJVEĆI USPJESI U ISELJENIŠTVU

 

47.1. uspješna profesionalna karijera, navedite do sada najviše funkcije u vašoj profesionalnoj

         karijeri------------------------------------------------------------------------------------------------

47.2. objavljeni radovi u naučnim i stručnim časopisima, knjige, projekti, pronalasci,

         inovacije (naslovi i godina po redoslijedu važnosti), ako postoje-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

47.3. članstvo u stručnim i znanstvenim udruženjima, nagrade i priznanja, ako postoje

         (navesti ostale relevantne podatke koji nisu obuhvaćeni Upitnikom)-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

47.4. moj najveći uspjeh u toku rada i života u iseljeništvu su moja, pristojno,

         odgojena isškolovana i obrazovana djeca

47.5. svojim najvećim uspjehom smatram sreÄ‘eno materijalno i imovinsko stanje,     

         kao garanciju bezbrižne budućnosti mene i moje porodice

47.6. nisam imao nekog uspjeha kojim bi se mogao pohvaliti

47.7. nešto drugo, navedite šta?------------------------------------------------------------------------

 

ORGANIZOVANJE BH GRAĐANA U ISELJENIŠTVU

 

48. PO VAŠEM MIŠLJENJU KOJI OD DRŽAVNIH ORGANA

      NAJVIŠE PAŽNJE POSVEĆUJE BiH ISELJENIŠTVU?

 

48.1. Predsjedništvo BiH

48.2. Vijeće ministara BiH

48.3. Ministarstvo vanjskih poslova sa DKP-ima

48.4. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice

48.5. Ministarstvo za civilne poslove

48.6. ni jedan od navedenih

48.7. neki drugi državni organ, navedite koji?----------------------------------------------------

 

49. OD NEVLADINIH ORGANIZACIJA U BiH NAJVIŠE O ISELJENIŠTVU BRINE?

 

49.1. Matica iseljenika BiH

49.2. Udruženje za raseljena lica i izbjeglice

49.3. vjerske zajednice, navedite koje?---------------------------------------------------------------

49.4. političke stranke, koje?---------------------------------------------------------------------------

49.5 organizacije iz oblasti kulture, koje?------------------------------------------------------------

49.6. elektronski mediji, koji?--------------------------------------------------------------------------

49.7. štampani mediji, koji?-----------------------------------------------------------------------------

49.8. neko drugi, navedite ko?--------------------------------------------------------------------------

49.9. ne mogu da ocijenim, jer nemam pravih informacija

 

 

 

 

50. OD NEVLADINIH ORGANIZACIJA U ISELJENIŠTVU

      NAJVIŠE SE O ISELJENICIMA BRINU?

 

50.1. Svjetski savez dijaspore BiH

50.2. vjerske zajednice iz BiH organizirane u iseljeništvu, navesti koja najviše?------------

50.3. klubovi, udruženja, zajednice, političke stranke, humanitarne organizacije i slično,

         navedite koji?----------------------------------------------------------------------------------------

50.4. nevladine organizacije zemlje u kojoj boravim, navedite koje?--------------------------

50.5. nijedna od navedenih

50.6. neka druga organizacija, navedite koja?------------------------------------------------------

 

51. PO VAŠEM MIŠLJENJU, NA KOJI NAÄŒIN DRŽAVA BiH MOŽE I TREBA

      UNAPRIJEDITI SARADNJU I POMOĆ BH ISELJENICIMA?

 

51.1. da donese, kao i druge države u okruženju, odgovarajući Zakon

         o bh iseljeništvu (dijaspori)

51.2. da promijeni Izborni zakon i uvede izbornu jedinicu za bh iseljeništvo (dijasporu)

51.3. uspostavi Ministarstvo za iseljeništvo (dijasporu)

51.4. da bh ambasade i konzulate (DKP) približi bh iseljenicima učini ih efikasnijim

51.5. da putem bh ambasada i konzulata pomogne organizacijama i zajednicama naših

         graÄ‘ana u dijaspori da se bolje i efikasnije organiziraju i budu jedinstvenije

51.6. poboljša uslove ulaganja naših graÄ‘ana iz dijaspore u razvoj BiH

51.7. da poboljša uslove za povratak bh iseljenika u domovinu, posebno nasilno prognanih

51.8. da poboljša i pomogne bolji i obuhvatniji rad dopunske nastave na materinjem jeziku

51.9. da poboljša sistem (kvalitet i obim) informiranja o dogaÄ‘anjima u BiH

51.10. da poboljša i unaprijedi rad u oblasti kulture naroda BiH u iseljeništvu

51.11. zadovoljan sam odnosom države BiH prema nama isljenicima

51.12  nešto drugo, navedite šta?-----------------------------------------------------------------------

 

52. PODRŽAVAM RAD BOSANSKOHERCEGOVAČKIH I NACIONALNIH

      KLUBOVA, UDRUŽENJA, ZAJEDNICA I SLIÄŒNO

 

52.1. bošnjačke dijaspore

52.2. hrvatske dijaspore

52.3. srpske dijaspore

52.4. pošto su sve dijaspore nacionalne, pa i naprijed navedene, nisam zainteresiran

         za angažiranje u radu bilo koje nacionalne dijaspore

52.5. podržavao bih rad samo ujedinjenih bh udruženja, klubova

          i zajednica i vjerovatno u njima sudjelovao

52.6. uopće me ne zanimaju ni jedna od navedenih dijaspora, njihov rad i njihovi organi

52.7. nešto drugo, navedite šta?

 

53. DRUŽENJA I SARADNJA BH GRAĐANA U ISELJENIŠTVU

 

53.1. svakodnevno se družim i saraÄ‘ujem isključivo u okvirima bošnjačkog naroda

53.2. isključivo u okvirima hrvatskog naroda

 

 

53.3. isključivo u okvirima srpskog naroda

53.4. važnije da je iz mog užeg zavičaja, bez obzira na nacionalno porijeklo

53.5. svejedno, nije mi važna ni nacionalna, ni vjerska, ni zavičajna pripadnost,

         najvažnije mi je da je probosanski orijentiran i da prihvata BiH kao

         suverenu i nezavisnu državu ravnopravnih naroda i graÄ‘ana u njoj

53.6. isključivo u okvirima iseljenika moje vjere

53.7. samo iz svoga naroda i svoje vjeroispovijesti

53.8. uglavnom su to osobe iz reda naroda zemlje u kojoj trenutno živim

53.9. ne interesuju me pripadnici moga naroda i moje vjere niti bilo

         kojeg naroda sa područja bivše Jugoslavije

53.10. slobodno vrijeme najradije provodim sam ili u društvu svoje porodice

53.11. nešto drugo, navedite šta-------------------------------------------------------

 

54. NAJÄŒEŠÄ†E SE SA SVOJIM “ZEMLJACIMA“ SASTAJEM I VIĐAM U:

 

54.1. nacionalnim klubovima, udruženjima i zajednicama

54.2. vjerskim objektima, najčešÄ‡e u vrijeme zajedničkih molitvi ili sijela

54.3. na kulturno-zabavnim priredbama

54.4. na sportskim utakmicama

54.5. javnim ugostiteljskim objektima

54.6. stanovima pojedinih domaćinstava

54.7. nekim drugim prilikama i mjestima, navedite koja___________________

54.8. ne sastajem se i ne družim se izuzev sa članovima svoje porodice

54.9. najradije se družim sa pripadnicima naroda zemlje u kojoj sada živim

54.10. svoje slobodno vrijeme najradije provodim sam/a

54.11. nešto drugo, šta? _______________________

 

55. PRILIKOM DRUŽENJA NAJÄŒEŠÄ†E TEME

      RAZGOVORA MEĐU ISELJENICIMA SU:

 

55.1. posao, zapošljavanje, poslovni i problemi na poslu

55.2. politička i društvena problematika

55.3. vjerska pitanja i problematika na tu temu

55.4. nacionalna pitanja i problematika na tu temu

55.5. pitanja koja se odnose na probleme države BiH

55.6. kultura, sport i zabava

55.7. političke, nacionalne, socijalne i ekonomske teme i prilike u BiH

55.8. političke stranke i njihov rad i djelovanje

55.9. mogućnosti i uslovi povratka u BiH

55.10. djeca (brižnost za njihovo školovanje i njihovu životnu budućnost)

55.11. lično/osobno obrazovanje, školovanje i stručno usavršavanje

55.12. neke druge teme, navesti koje___________________________________

 

56. UZROK RAZJEDINJENOSTI I PODJELA GRAĐANA BiH

      U ISELJENIŠTVU NA BOŠNJAÄŒKU, HRVATSKU I SRPSKU

      DIJASPORU JE:

 

56.1. posljedica brojnih zločina u BiH počinjenih u periodu 1991-1995.

56.2. Dejtonski  mirovni sporazum kojim je BiH podijeljena na dva entiteta

 

56.3. zbog toga što se  bh Hrvati i bh Srbi smatraju sastavnim dijelom

         hrvatske, odnosno srpske matice u dijaspori i što ih Hrvatska

         i Srbija  prihvataju i svojataju kao njihov sastavni dio

56.4. politika nacionalnih vladajućih stranaka je podijelila narode u BiH, 

         pa su se po tom automatizmu i bh graÄ‘ani podijelili i u dijaspori

56.5. nije problem u podjeli na nacionalne dijaspore, jer su sve svjetske

   dijaspore nacionalne, već u odnosu prema zajedničkoj državi BiH

   koju većina Hrvata i Srba iz dijaspore, a i u zemlji ne prihvataju

56.6. to je naša realnost i sa njom treba živjeti

56.7. nešto drugo, navedita šta______________________________________

 

57. KOJI SU PO VAŠEM MIŠLJENJU RAZLOZI RAZJEDINJENOSTI

      I MEĐUSOBNIH SVAĐA KOJE POSTOJE UNUTAR SVAKE OD

      NAVEDENIH NACIONALNIH DIJASPORA?

 

57.1. zavidnost, borba za liderstvo i dominacija unutar klubova i udruženja

57.2. odnos starijih i mlaÄ‘ih prema stažu provedenom u iseljeništvu

57.3. zavidnost i podozrenje skromnije obrazovanih i školovanih u odnosu

         na one sa višim znanjem i obrazovanjem

57.4. u dijaspori je “točak mercedesa“, imovno stanje i dužina boravka u

         iseljeništvu mjerilo svih znanja i vrijednosti

57.5. rad i djelovanje nacionalnih političkih stranaka u dijaspori je

         najveći uzrok podjela i sukoba meÄ‘u iseljenicima

57.6. sektaški i ideološko-politički sukobi unutar vjerskih zajednica

57.7. lični interesi pojedinaca

57.8. pasivan odnos države i njenih organa prema dijaspori

57.9. nešto drugo navedite šta----------------------------------------------------------

 

58. ŠTA BI PO VAMA TREBALO URADITI DA SE STANJE  OPŠTE

      PODIJELJENOSTI I RAZJEDINJENOSTI  BH NARODA U ZEMLJI

      I NJIHOVIH ISELJENIKA U DIJASPORI PREVAZIĐE?

 

58.1. uspostaviti ponovo Republiku BiH prema Ustavu iz 1974. godine

58.2. biti strpljiv, i u fazi prijema BiH u EU i druge atlantske integracije

         kroz izmjene i prilagoÄ‘avanje Ustava BiH i drugih zakona i propisa

         prema tim integracijama riješiti ove i druge probleme bh društva i države

58.3. podijeliti BiH na tri nacionalna entiteta i ova pitanja riješiti na tim osnovama

58.4. podijeliti BiH na tri entiteta, gdje bi se srpski i hrvatski entiteti priključili

         matičnim državama, a za ostatak Bosne omogućiti Bošnjacima da i oni imaju

         svoju državu koja bi zadržala sva prava u meÄ‘unarodnim institucijama koja

         sada ima dejtonska BiH

58.5. nipošto pristati na daljnje dijeljenje BiH, jer je jedinstvena, suverena i

         meÄ‘unarodno priznata BiH najvažniji nacionalni interes i jedini uslov

         dugoročnog  opstanka Bošnjaka i drugih njenih probosanski orijentiranih

         pripadnika drugih naroda i graÄ‘ana

58.6. kada je dijaspora u pitanju treba pronaći drugi oblik zajedničkog rada i

         saradnje bh iseljenika, isključivo na državotvornoj i patriotskoj osnovi

         svih graÄ‘ana svih nacionalnosti i svih vjeroispovijesti iz BiH u dijaspori

58.7. u dijaspori treba ukinuti političko djelovanje svih političkih stranaka,

         posebno  nacionalnih koje samo dijele i zbunjuju bh graÄ‘ane,

         te sav rad i djelovanje bh iseljenika svesti isključivo na vjerske,

         kulturne i sportske aktivnosti i djelovanje, gdje se mogu naći svi

58.8. što se dijaspore tiče, država i njeni organi moraju više pažnje posvetiti

         dijaspori i uzeti učešÄ‡a u njenom organizovanijem i sistematičnijem radu

         i djelovanju, kako u zajedničkim u bh udruženjim, tako i u onim od

         nacionalnog karaktera, jer u dijaspori se teško ljudi meÄ‘usobno

         dogovaraju, pošto niko nikoga ne uvažava niti sluša

58.9.  nešto drugo, navedite šta?------------------------------------------------------------------

 

59. KAKAV JE VAŠ ODNOS PREMA ORGANIZOVANJU I DJELOVANJU 

      VJERSKIH ZAJEDNICA U ISELJENIŠTVU?

 

59.1. vjerske zajednice se najviše brinu o nama iseljenicima

59.2. aktivni sam član vjerske zajednice, koje?-----------------------------------------

59.3. redovno obavljam najveći dio vjerskih obreda, vjerskih praznika

           i druge svakodnevne aktivnosti u vjerskoj zajednici

59.4. povremeno obavljam vjerske obrede i druge aktivnosti u vjerskoj zajednici

59.5. vjerske objekte posjećujem uglavnom prilikom velikih vjerskih praznika

          (Bajram, Uskrs, Božić i sl.) ili kulturnih i zabavnih manifestacija

59.6. redovno šaljem djecu/slao sam na vjersku pouku i druge aktivnosti koje

          se održavaju u okvirima vjerskih zajednica, koliko dugo?-----------------------

59.7. ne šaljem/nisam slao djecu na vjersku pouku i druge aktivnosti u vjerskim zajednicama

59.8. redovno sam pohađao/la vjersku pouku i druge aktivnosti u vjerskim

          zajednicama, koliko dugo?--------------------------------------

59.9. povremeno sam pohađao/la, pohađam vjersku pouku i druge aktivnosti

           u islamskim zajednicama 

59.10. vjerske zajednice najviše doprinose očuvanju nacionalnog i vjerskog

           identiteta naših iseljenika

59.11. nisam aktivni član vjerske zajednice i ne plaćam članarinu

59.12.  iako nisam član vjerske zajednice povremeno, iz znatiželje i druženja

            sa prijateljima i poznanicima, posjećujem njihove prostorije

59.13. ne interesuju me djelatnosti i aktivnosti vjerskih zajednica

59.14. nešto drugo, navesti šta?----------------------------------------------------------

 

60. POMAGANJE DOMOVINI, FAMILIJI I PRIJATELJIMA U TOKU I POSLIJE RATA

 

60.1. da, pomagao sam svima od navedenih

60.2. pomagao sam svima prijateljima za vrijeme i poslije rata

60.3. pomagao sam samo svojima najbližnjima za vrijeme i poslijre rata

60.4. nisam bio u mogućnosti, jer sam i sam živio od socijalne pomoći

60.5. nisam nikome pomagao

60.6. nešto drugo, navedite šta?--------------------------------------------------

 

61. AKO STE NA BILO KOJI NAÄŒIN POMAGALI NEKOME OD NAVEDENIH

      U PRETHODNOM PITANJU NAVEDITE NA KOJI NAÄŒIN?

 

61.1. pomagao sam preko Ambasade BiH 10% od mojih mjesečnih primanja

 

61.2. pomagao sam svima navedenim putem raznih humanitarnih akcija u

         novcu, hrani, odjeći, medicinskim pomagalima i lijekovima i slično

61.3. pomagao sam u lobiranju kod vladinih i nevladinih organizacija u zemlji

         moga boravka za pomoć mojoj zemlji u toku i poslije rata

61.4. pomagao sam u izgradnji, renoviranju i opremanju zgrada i prostora

         za potrebe Ambasade i Konzulata BiH u zemlji u kojoj živim

61.5. pomagao sam u smještaju i liječenju ranjenika i bolesnika za vrijeme rata

61.6. pomagao sam u kupovini i opremanju zgrada i prostora za potrebe

         oraganizacija i udruženja iseljenika (vjerski objekti, klubovi kulture

         i sportski klubovi, troškovi održavanja, zaposlenih radnika i sl)

61.7. pomagao/la sam u obrazovanju naše djece u iseljeništvu

61.8. pomagao/la sam u prihvatu i smještaju izbjeglica i prognanika

61.9. nisam nikome ništa pomagao

61.10. nešto drugo, navedite šta------------------------------------------------------------------------

 

62. AKO STE U TOKU RATA POMAGALI GORE NAVEDENIM, KOLIKO MJESEÄŒNO?

 

62.1. preko 300 eura mjesečno

62.2. od 200-300 eura mjesečno

62.3. od 100-200 eura mjesečno

62.4. do 100 eura mjesečno

62.5. neki drugi iznos, navedite koji--------------------

 

63. DA LI JE, PO VAŠEM MIŠLJENJU, SVA POMOĆ KOJU SU NAŠI ISELJENICI

      U TOKU RATA SLALI U ZEMLJU DOŠLA U PRAVE RUKE

 

63.1. mišljenja sam da najveći dio jeste

63.2. mišljenja sam da najveći dio nije

63.3. lično znam da neke moje pošiljke, a i pošiljke mojih

         prijatelja i poznanika nikada nisu stigle u prave ruke

63.4. za veoma mali dio pošiljki pomoći je dolazila povratna informacija

63.5. mnogi ljudi i mešetari, kako iz dijaspore tako i u zemlji

         su se obogatili na kraÄ‘i ove vrste pomoći

63.6. nešto drugo, navedite šta--------------------------------------------------------------------------

 

64. DA LI DANAS, KOLIKO I NA KOJI NAÄŒIN MJESEÄŒNO ŠALJETE

      POMOĆ U NOVCU VAŠIM NAJBLIŽIMA U DOMOVINI?

 

64.1. šaljem mjesečno putem (banaka, pošte, Westeruniona i sl.) preko 300 eura

64.2  šaljem mjesečno putem (banka, pošta, Westerunion i sl.) od 200-300 eura

64.3. šaljem mjesečno putem (banka, pošta, Westerunion i sl.) od 100-200 eura

64.4. šaljem mjesečno putem (banka, pošta, Westrunion i sl) do 100 eura

64.5. šaljem novac mjesečno, koliko?------- autobusom i preko prijatelja i poznanika

64.6. dolaskom u domovinu godišnje podijelim u prosjeku preko 1.000 eura

64.7. prilikom posjete u domovinu godišnje podijelim izmeÄ‘u 500 i 1.000 eura

64.8. prilikom posjete u domovinu godišnje podijelim izmeÄ‘u 200 i 500 eura

64.9. prilikom posjete u domovinu godišnje podijelim izmeÄ‘u 100 i 300 eura

64.10. ne niti dijelim dijelim novac nikome ni u kom slučaju

64.11. nešto drugo, navedite šta---------------------------------------------------------

65. OSIM NOVÄŒANO, STRATEGIJA POMOĆI BH ISELJENIŠTVA

      SVOJOJ DOMOVINI BiH TREBA DA SE ZASNIVA NA: 

 

65.1. što masovnijem povratku u BiH, posebno mlaÄ‘ih

65.2. formiranju iseljeničkog Fonda ekonomskog razvoja  i zapošljavanja

         u BiH, kojim bi upravljala i dijaspora preko svojih  predstavnika

65.3. dovoljno je da iseljeništvo učestvuje u pomoći BiH preko

         slanja pomoći svojim najbližima koji žive u BiH

65.4. zalaganju (lobiranju) za političke i ekonomske interese BiH u zemlji boravka

65.5. investicionim ulaganjima u BiH uspješnih i bogatih bh iseljenika

65.6. pomoći naučnih i stručnih kadrova naučnim institucijama

         u zemlji u transferu znanja i nove tehnologije

65.7. povezivanju bh institucija (nauka, obrazovanje, privreda i biznis) sa

         istim ili sličnim institucijama u zemljama u kojima žive naši iseljenici

65.8. nešto drugo, navedite šta?-------------------------------------------------------------------

 

66. STRATEGIJA POMOĆI BiH BH ISELJENIŠTVU SASTOJALA BI SE U:

 

66.1. rješavanju prava na dvojno državljanstvo

66.2. uspostavljanju posebne izborne jedinice za dijasporu

66.3. uspostavljanju Ministarstva za dijasporu

66.4. pomoć za masovniji odziv djece na dopunsku nastavu na maternjem jeziku

66.5. unapreÄ‘enje rada, obima, planova i udžbenika dopunskih škola na maternjem jeziku

66.6. olakšavanje, pomoć i povlastice u investiranju u zemlji i bavljenje biznisom

66.7. poboljšanju sistema, kvaliteta i obima informiranja o dogaÄ‘anjima u BiH

66.8. pomoć u masovnijem učešÄ‡em dijaspore na lokalnim i općim izborima u BiH

66.9. otklanjanju prepreka za povratak u BiH 

66.10. ubrzati ispunjavanje ulaska u EU i NATO efikasnijim ispunjavanjem uslova

66.11. nešto drugo, navedite šta---------------------------------------------------------------------

 

67. VAŠE UÄŒEŠÄ†E NA OPĆIM I LOKALNIM IZBORIMA:

 

67.1. do sada sam glasao/la na svim općim i lokalnim izborima

67.2. na većini dosadašnjih izbora sam glasao/la 

67.3. ne učestvujem na lokalnim, ali učestvujem na općim izborima

67.4. ne učestvujem na općim, ali učestvujem na lokalnim izborima

67.5. nisam uopće učestvovao/la na dosadašnjim izborima zbog komplikovane procedure

67.6. nisam još stekao/la pravo glasanja

67.7. imam državljanstvo zemlje u kojoj trenutno živim, pa zbog toga i zbog nepostojanja

         dvojnog državljanstva ne učestvujem na izborima u domovini

67.8. učestvujem povremeno na izborima u domovini jer imam dvojno državljanstvo

67.9. ne interesuju me izbori u domovini

67.10. nešto drugo, navedite šta--------------------------------------------------------

 

68. MOGUĆNOSTI I INTERESI BH ISELJENIKA ZA POVRATKOM U ZEMLJU

 

68.1. većina iseljenika ima  želju, interes i raspoloženje za povratkom u BiH

68.2. većina iseljenika nema želju, interes i raspoloženje za povratkom u BiH

68.3. postoji želja, raspoloženje i interes za povratkom kod starijih osoba

68.4. prvo treba omogućiti povratak raseljenih u zemlji pa tek onda ovih vani

68.5. mišljenja sam da je ta stvar završena i da se većina neće vratiti, ni ovi ni oni u BiH

68.6. sadašnjim vlastima, posebno nacionalnim strankama nije do povratka, jer tada ne

         bi imao ko za njih glasati

68.7. sve je to već prije dogovoreno između nacionalnih stranaka, priča o povratku nije iskrena

68.8. ovdje u iseljeništvu imam sve potrebne životne udobnosti, a šta me tamo čeka, ništa lijepo

68.9.  nešto drugo, navesti šta--------------------------------------------------------------------------

 

69. BIO BIH SPREMAN/NA NA POVRATAK KADA BI SE:

 

69.1. u BiH popravilo političko i ekonomsko stanje

69.2. uspostavila država BiH ravnopravnih naroda bez entiteta

69.3. popravile sigurnosne prilike u entitetima odakle smo se iselili izbjegli

69.4. postojala veća mogućnost zapošljavanja

69.5. pohapsili svi ratni zločinci i ostali krivci za zločine i rat

69.6. smanjila mržnja meÄ‘u narodima i došlo do većeg stepena pomirenja meÄ‘u njima

69.7. više pomoglo u popravci kuća i stanova

69.8. obezbijedili uslovi za neki privatni biznis

69.9. BiH uključila u Evropske uniju i NATO

69.10. značajnije pogoršala ekonomska situacija, te nastupio masovni gubitak

           radnih mjesta u državi sadašnjeg boravka i sl.

69.11. kada bi se riješili problemi korupcije, nepotizma i nepravde u BiH

69.12. kada bi se riješila pitanja viza da mogu posjećivati djecu i rodbinu vani

69.13. kada bi BiH bila pravna i socijalna država kao što se ostale države u Zapadnoj Evropi

69.14. u državi moga sadašnjeg boravka nastupila izraženija netrpeljivost prema “strancima”,

69.15. nisam spreman ni pod kojim uslovima na povratak u zemlju

69.16. neki drugi uzrok (razlog), navedite koji------------------------------------------------------

        

STAVOVI I MIŠLJENJA BH ISELJENIKA O RAZNIM ASPEKTIMA ŽIVOTA I RADA

 

Odgovor označite znakom X ispod kolone “DA“

 ili “NE“. U istom retku može biti samo jedan X.

 

 

 

R.BR.

 

VAŠI STAVOVI U ZNAÄŒENJIMA SLJEDEĆIH TVRDNJI:

 

 

PROCJENA

DA                      

NE

70.1.

Djeca bh iseljenika u redovnim su školama uspješnija u učenju od djece domaćih (domicilnih) graÄ‘ana

 

 

70.2.

Posjete bh političara zemlji mog boravka više štete i onako malom ugledu države BiH, nego što joj koriste

 

 

70.3.

Bh ambasadori više zastupaju politiku i interese naroda kojem pripadaju nego interese države BiH                  

 

 

70.4.

Iselio/la sam se iz BiH, ali BiH iz mene nije “nestala”

 

 

70.5.

Odnosi izmeÄ‘u Bošnjaka, Srba i Hrvata u iseljeništvu/dijaspori isti su kao i onih koji žive u BiH

 

 

70.6.

Nacionalne bh iseljenike (Bošnjake, Hrvate i Srbe) mogu ujediniti samo organizirana i jedinstvena bh udruženja

sa jedinstvenom bh politikom u iseljeništvu

 

 

70.7.

Uvijek ću više podržavati svoju nacionalnu dijasporu nego ujedinjene bh organizacije i udruženja

 

 

70.8.

Kada bi se nacionalne dijaspore (bošnjačka, hrvatska i srpska) ujedinile i činile jedinstvenu bh organizaciju koja bi zajednički djelovala, to bi moglo podstaknuti konstitutivne narode da to isto učine i oni u BiH

 

 

70.9.

Većina bh iseljenika uvijek će biti više privržena svojim nacionalnim dijasporama nego jedinstvenim bh Organizacijama

 

 

70.10.

Pratim i podržavam rad Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSD-BiH)

 

 

70.11.

ÄŒlanovi upravnih tijela udruženja i zajednica više vode računa o svojim ličnim interesima nego o interesima drugih iseljenika

 

 

70.12.

Vjerujem u iskrenost priča o nostalgiji (čežnji za domovinom) onih iseljenika koji su otišli iz “lošijih” u “bolje” uvjete života

 

 

70.13.

Sudjelujem u aktivnostima svoje nacionalne dijaspore

 

 

70.14.

Radije gledam BHT nego HRT ili RTS.

 

 

70.15.

Zadovoljan/a sam kvalitetom informacija o događanjima u BiH koje su mi dostupne u zemlji boravka

 

 

70.16.

Zadovoljan/a sam obimom informacija koje su mi dostupne u zemlji boravka o događanjima u BiH

 

 

70.17.

Zadovoljan/a sam obimom informacija koje su mi dostupne u zemlji boravka o događanjima u BiH

 

 

70.18.

Podržavam mlade ljude koji žele da isele iz BiH

 

 

70.19.

Osjećam da mi je tijelo u zemlji trenutnog boravka, a duša u BiH

 

 

70.20.

Radujem se muzičkim koncertima umjetnika iz BiH i kad god mogu prisustvujem

 

 

70.21.

Odgovara mi način života koji se živi u državi mog prebivališta

 

 

70.22.

Pravni i politički sistem države moga prebivališta je nešto što bih volio/ljela da ima i BiH

 

 

70.23.

Kad god mogu rado sudjelujem u manifestacijama koje su kulturno naslijeÄ‘e (obilježje) zemlje moga prebivališta

 

 

70.24.

Radujem se svakoj sportskoj pobjedi države mog prebivališta

 

 

70.25.

Na televiziji radije pratim neki svjetski ili evropski sportski ili kulturni događaj koji se komentira na B/H/S jeziku nego na nekom od stranih jezika koje poznajem

 

 

70.26.

Za desetak godina BiH će biti prosperitetna članica Evropske unije

 

 

70.27.

Bh entiteti i federalni kantoni trebali bi prenijeti više svojih ovlasti na općinske i centralne državne organe BiH

 

 

70.28.

OsuÄ‘ujem sve one iseljenike koji iz nehata ili političkog razočarenja  o društveno-političkom stanju i odnosima u BiH ne glasaju na lokalnim ili općim izborima za organe vlasti u BiH

 

 

70.29.

Potrebna je izmjena Izbornog zakona u BiH kojom bi se riješilo da bh dijaspora ima svoju Izbornu jedinicu preko koje bi birala svoje predstavnike u Parlament i organe vlasti BiH

 

 

70.30.

Ne dopada mi se zloupotreba vjere u političke svrhe

 

 

70.31.

Treba ukinuti djelovanje političkih stranaka u dijaspori i sve aktivnosti iseljenika u dijaspori svesti na vjerske, kulturno-sportske, gdje se mogu svrstati svi bh građani

 

 

  70.32.

Ukinuti nacionalne političke stranke u zemlji i vjersku podršku istima, kako bi izgraÄ‘ivanjem graÄ‘anskog i sekularnog društva povratili stanje meÄ‘unacinalnog i meÄ‘uvjerskog prijeratnog povjerenja meÄ‘u narodima u BiH, a time i u iseljeništvu

 

 

70.33.

Podjele u vjerskim zajednicama na razne sekte (kao npr. vehabije u Islamskoj zajednici BiH) u zemlji i u dijaspori naročito je štetno za jedinstvo i vjernika i bošnjačkog naroda

 

 

70.34.

Stara gastarbajterska dijaspora ne prihvata u dovoljnoj mjeri novu, mlađu i obrazovaniju iseljeničku populaciju iz BiH

 

 

70.35.

 Iseljenici u dijaspori u redovima svih naroda su podijeljeni i posvaÄ‘ani

 

 

70.36.

Udruženja i zajednice iseljenika trebaju voditi najobrazovaniji i najsposobniji pojedinci

 

 

    70.37.

Podjele i nejedinstvo u zemlji u redovima svih naroda se odražava na podjele i nejedinstvo na bh iseljenike u dijaspori

 

 

 

 

 71. PODACI O VAŠEM LIÄŒNOM IDENTITETU

       NISU OBAVEZNI, ALI SU POŽELJNI

 

Ime i prezime____________________________________država__________________________

grad______________________________ ulica i broj___________________________________                                             telefon______________________________fax_________________web________________

E-mail_____________________________________________________________________

                                                                                                                                                  

 

HVALA VAM NA SARADNJI, POVJERENJU I ISKRENOSTI.

 

 



[1] U naučnoj i široj javnoj komunikaciji koriste se različiti termini povezani sa predmetom ovog istraživanja: dijaspora (dijasporci), emigracija (emigranti), imigracija (imigranti), iseljeništvo (iseljenici), protjerivanje, deportacija (deportirci), izbjeglištvo (izbjeglice), raseljeništvo (raseljeni).  Najopćenitiji pojam je migracija (migranti). Migracija (lat. migratio) znači seljenje (seliti). Migracija znači svaku promjenu mjesta boravka. Za pojavu iseljevanja ili odseljavanja koristi se termin emigracija, a za pojavu useljavanja koristi se termin imigracija. U ovom istraživanju, kao komunikacijski termin, koristićemo riječ dijaspora, kao najrašireniji i u svakodnevnoj komunikaciji najfrekventniji, premda i pojam “dijaspora”, kao i svi drugi ovdje navedeni, ima odreÄ‘ene specifičnosti (differentia specifica) u svojim značenjima. One će biti uvažavane od strane naučnoistraživačkog tima koji radi na ovom naučnoistraživačkom projektu.

Vijesti: