Silovanje kao smišljen vid genocida
Institut za istraživanje genocida Kanada se zahvaljuje Prof. dr. Nisveta Alispahić, ÄlanicI Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada {IGK} koja je bila šef Katedre za ginekologiju na Medicinskom fakultetu u Tuzli i naÄelnica Ginekološke klinike UKC Tuzla na izuzetnom doprinosu istini o jednom od najveÄih zloÄina protiv ÄovjeÄanstva, zloÄinu silovanja.
Silovanje u ratu je ratni zloÄin
Nijedan od dva suda za ratne zloÄine, u Tokiju i Nirnbergu, nije zloÄine silovanja priznao kao ratni zloÄin. MeÄ‘unarodni kriviÄni tribunal za bivšu Jugoslaviju {MKTJ} je 1993. godine na pritisak žena žrtava agresije i genocida proglasio silovanje zloÄinom protiv ÄovjeÄnosti i do sada je u MKTJ donesena jedna presuda koja se bavi silovanjem, sluÄaj FoÄa. MKTJ je nastavio svoju praksu neuvršÄ‡ivanja kao posebne taÄke zloÄina silovanja kao ratne strategije još od optužnice u sluÄaju Lukić. Ovom svojom odlukom, MKTJ je ženske žrtve stavio na marginu i relativizovao i negirao iskustvo silovanih žena i ostalih žena žrtava rata. IGK podsjeća da je tokom agresije na RBiH silovanje od strane oružanih, vojnih, paravojnih, policijskih formacija korišÄ‡eno kao instrument etniÄkog ÄišÄ‡enja i genocida usmjerenog protiv žena. U ratu tjela žena su bojišta, dok poslije rata zloÄini protiv žena ostaju nevidljivi i neimenovani kao takvi. Polazeći od toga da je silovanje zloÄin koji najdublje pogaÄ‘a žrtvu u jezgru ljudskog dostojanstva, IGK zahtjeva da u optužnice kao posebna taÄka uÄ‘e zloÄin silovanja kao dio ratne strategije jer bi time MKTJ dao svoj doprinos zadovoljenju pravde i vraćanju dostojanstva žrtvama. Silovanje u ratu je teško je kršenje Ženevske konvencije i ono se mora tretirati kao ratni zloÄin, što ono i jest, i više se ne može smatrati nesretnom kolateralnom ratnom štetom.