Naučna istraživanja

Rezolucija o Srebrenici Americkog kongresa

Na prijedlog republikanskog kongresmena i čelnika Komisije za sigurnost i saradnju u Evropi Christophera Smitha iz New Jerseya Predstavnički dom Kongresa SAD-a jednoglasno usvojio Rezoluciju o Srebrenici

                 

Predstavnički dom Kongresa SAD-a jednoglasno usvojio Rezoluciju o Srebrenici Foto: Agencije (Predstavnički dom Kongresa SAD-a: Zločin iz Srebrenice je genocid)

 

 

Predstavnički dom Kongresa SAD-a jednoglasno je usvojio Rezoluciju o Srebrenici kojom se zločin iz jula 1995. godine definiše kao genocid.

 

Rezolucija Predstavničkog doma broj 310 potvrđuje da su politike i agresije i etničkog čišćenja koje su provodile srpske snage u Bosni i Hercegovini bile zločin genocida, te osuđuje sve izjave koje osporavaju taj termin.

 

Također, urgira se da se prepoznaju nepobitni znakovi genocida u budućim konfliktima, te da se takav zločin spriječi, naročito imajući u vidu konflikta u Centralnoafričkoj Republici, Burundiju i Siriji.

 

Rezoluciju je predložio republikanski kongresmen i čelnik Komisije za sigurnost i saradnju u Evropi Christopher Smith iz New Jerseya.

 

U govoru pred u Predstavničkom domu, Smith je kazao da je međunarodna zajednica skoro jednoglasna kada ono što se desilo u Srebrenici naziva genocidom.

 

"Ove sedmice zastajemo da odamo počast hrabrim Bošnjacima koji su patili i umrli, bili su žrtve genocida. Ove sedmice mi, narod Sjedinjenih Američkih Država, muškarci i žene dobre volje širom svijeta, izražavamo najdublje saučešće i poštovanje majkama i preživjelim članovima porodice koji su pretrpili neizrecivu tugu i gubitak koji vrijeme nikada neće izliječiti", rekao je Smith.

 

Naveo je da su prije 20 godina vojnici bosanskih Srba sistematski ubili više od 8.000 ljudi u području koje je progašeno „sigurnom zonom UN-a“.

 

"Ubili su žene i djecu muslimanske vjere, a naročito su željeli poubijati odrasle muškarce. Ta brutalna ubistva nisu počinjena u borbi, već protiv nenaoružanih i bespomoćnih ljudi koje su holandski mirotvorci uvjeravali da im se neće ništa desiti ako se predaju", kazao je Smith.

 

Rekao je da su trupe UN-a Rezolucijom Vijeća sigurnosti 836 bile obavezne zaštititi civile, čak i uz upotrebu sile, ali kada je trenutak za to došao, ponudili su jako malo otpora jer su vojni komadanti za primarni cilj imali zaštitu trupa UN-a, a ne civila.

 

"Svi su se uplašili. Lako je poginuti u takvoj operaciji. Koliko mi je poznato, nismo bili poslani u Srebrenicu za zaštitimo enklavu, već kao neka vrsta posmatrača", citirao je Smith jednog od vojnika UN-a koji je bio u Srebrenici.

 

Izrazio je razočaranost takvim razvojem događaja.

 

"Ti mirotvorci postali su posmatrači genocida, a uskoro su bili više od toga. Naime, 13. jula holandski mirotvorci predali su Srbima bosanske muslimane koji su kod njih zatražili zaštitu. Gledali su kako su muškarci razdvajani od žena i djece, a taj proces je u Bosni već bio poznat kao siguran znak opasnosti od smrti. Niko, nikada više nije vidio ni čuo ove muškarce", rekao je Smith.

 

U nastavku govora Smith je kolegama pričao o ispovijestima žrtava genocida koje je lično slušao od preživjelih.

 

Rezolucija sadrži osam stavki:

 

1.) Potvrđuje se da nasilje i etničko čišćenje, koje su u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine sprovodile srpske snage spadaju pod definiciju genocida, po Članu 2 Konvencije o prevenciji i kazni zločina genocida.

 

2.) Osuda svih izjava koje poriču ili stavljaju upitnik na termin "genocid" kada je u pitanju Srebrenica.

 

3.) Traži se od Komiteta za prevenciju zločina da nauči lekcije iz Srebrenice, u cilju sprječavanja budućih zločina, naročito u pogledu Sirije, Burundija i CAR-a.

 

4.) SAD se ohrabruje da nastavi i učvrsti podršku teritorijalnom integritetu i nezavisnosti Bosne i Hercegovine, mira i stabilnosti u Evropi i prava svih ljudi da se, bez obzira na nacionalnu, rasnu, vjersku ili etničku pozadinu, vrate svojim domovima i uživaju u demokratiji, vladavini zakona i ekonomskih prilika, te da spoznaju sudbinu nestale rodbine i prijatelja.

 

5.) Priznaju se postignuća Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMI), te se ta organizacija pohvaljuje za pomoć BiH, te pronalazak oko 90 posto nestalih nakon zločina u Srebrenici i 70 posto nestalih u kompletnom sukobu u BiH.

 

6.) Pohvaljuje se hapšenje i izručenje sudu u Hagu svih osoba optuženih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, genocid i kršenje Ženevske konvencije, naročito hapšenja Radovana Karažića i Ratka Mladića, koja su pomogla osnaženju mira i pomirenja između zemalja regiona i njihovih građana.

 

7.) Priznaje se da je u nacionalnom interesu SAD-a da osobe odgovorne za zločine i kršenja prava i običaja rata, odgovaraju za svoja zlodjela, te da se radu Međunarodnog suda pravde za bivšu Jugoslaviju treba dati stalna podrška, sve dok se sva suđenja i procesi žalbi ne okončaju.

 

8.) Odaje se počast hiljadama ubijenih ljudi u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini, u julu 1995. godine. Također, odaje se počast stranim državljanima, uključujući državljane SAD-a, te pojedince u Srbiji i Bosni i Hercegovini, ali i u regionu, koji su rizikovali i u nekim slučajevima izgubili život u cilju odbrane ljudskih prava, sloboda, te poštovanja prema etničkom identitetu bez diskriminacije.    

 

Vijesti: