Naučna istraživanja

Prijedorsko ljeto poslije 23 godine

.

 

 

Prijedorsko ljeto poslije 23 godine

 

Poslije 23 godine, posjetila sam svoj rodni Prijedor. Vrućina ovog prijedorskog ljeta vratila me u pakleno ljeto 1992. godine, kada se od vrućine topio asfalt, a nevina prolivena krv ga potapala kao da ga je rashlađivalaGodine su prošle, mnogo toga se promijenilo, neki novi ljudi po gradu šetaju, neki kafič ili što je ostalo iz prošlosti prisjeti te onih dana kad je prijedorska čaršija bila puna mladosti i radosti. Zgrade su obnovljene i prefarbane, ali kad se zagledate malo bolje, ispod te farbe se vide pohrđali stubovi  i sivi zidovi koji čuvaju prošlost svog grada. Čuvaju prošlost svoga grada koji je nekad bio ponos svojih građana, a sad mnogi ga napuštaju jer nemaju budućnosti u njemu. Kao sekretar IGK predstavljala sam Institut na obilježavanju 23. godišnjice od postojanja logora Keratermotvaranju turbeta na biščanskom šehidskom mezarju, kolektivnoj dženazi šehida iz prijedorskog kraja, obilasku masovne grobnice Tomašica, obilasku nove grobnice na Jakarinoj kosi. U ime IGK razgovarala sam sa predstavnicima  Saveza logoraša Bosne i Hercegovine.

 

18. juli 2015. Šehidsko mezarje Biščaniotvaranje Šehidskog turbeta

 

Otvaranje šehidskog turbeta je održano 18 jula. Spomen obilježje je izgrađeno dobrovoljnim prilozima porodica ubijenih šehida, te  od priloga preživjelih žrtava i svjedoka genocida. Spomen obilježje sa obe strane ima ploče u kojima su ugravirana imena svih šehida koji su ubijeni za vrijeme agresije i genocida na području Biščana. Šehidsko turbe otkrili su porodice šehida koji su ukopani 20. jula 2015. godine. U ime IGK zahvaljujem se Mirsadu Duratoviću, predsjedniku Udruženja logoraša Prijedor 92, koji mnogo cjeni rad IGK i koji me je pozvao kao počasnog gosta. Šehidsko spomen obilježje vječno podsjeća i opominje. Vječno stoji kao znak sjećanja i pijeteta prema šehidima, kao opomena i podsjećanje generacijama koje dolaze, da se genocid više nikada i nikome ne ponovi. Od zaborava nema sreće, samo sačuvano sjećanje može biti opomena i poruka budućim generacijama.

 

20. juli 2015. Kolektivan dženaza za 30 ubijenih Bošnjaka

 

Na kolektivnoj dženazi, na stadionu u povratničkom naselju Hambarine, porodicama žrtava i drugim građanima obratio se reisu-l-ulema Husein efendija Kavazović, te drugi vjerski predstavnici islamske zajednice. Posmrtni ostaci civila bošnjačke nacionalnosti koji su ukopani na ovoj dženazi pronađeni su u prijedorskim masovnim grobnicama.  Do sada je pronađeno 2.577 prijedorskih žrtava, a još uvijek se traga za više od 650 žrtava.

 

21.  juli 2015. Posjeta Memorijalnom centru KovaćiSarajevo

 

U ime IGK posjetila sam  mezar rah. presjednika Alije Izetbegoviča i odala počast šehidima u ovom memorijalnom centru.

Kada vidite bijele nišane što su okitili brda i polja, srce ti dobije neku toplinu da još više zavoliš svoju Bosnu i Hercegovinu za koju su šehidi dali svoje živote, za bolje sutra naše djece. Hvala šehidima koji su branili i odbranili Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake.

 

23. juli 2015. Jakarina Kosa – Mujo Begic i Senadin Ramić

 

Na ovom području 2013. ekshumirana su 373 posmrtna ostatka. Uz duže istraživanje dobile su se nove informacije da na istom području na drugoj lokaciji se nalazi još jedan dio sa posmrtnim ostatcima iz 1993 godine. Pošto je proces još uvjek u toku nemamo više informacija za javnost. Uslovi su veoma teški za rad jer su tjela bacali sa brda tako da su razbacana po čitavom brdu. Bager mora da  kopa prema vrhu brda tako da se zemlja svaki čas obrušava na kopače i istraživače. Ovim ljudima što rade ovaj posao treba da budemo zahvalni za čitav život, jer u nemogućim uslovima i skoro bez nadokande rade izuzetno važan posao za sviju nas, a posebno za porodice žrtava.

 

24. juli 2015. – Obilježavanje 23. godišnjice logora Keraterm

 

U ime IGK položila sam cvijeće u znak sjećanja na ubijene logoraše u zloglasnom logoru Keraterm. Susrela sam se sa predsjednikom Saveza logoraša Bosne i Hercegovine i predstavnicima nekoliko udruženja logorša. Svi su odali veliko priznanje za rad IGK, čiji rad je prepoznat u Bosni i Hercegovini, posebno u Prijedoru. Uvjerila sam se da žrtve poštuju rad IGK. O radu IGK, njegovim planovima u budućnosti razgovarala sam sa Alexander Chuplygin, zamjenikom šefa misije Evropske Unije za Bosnu i Hercegovinu.

 

Na povratku iz Prijedora osjećala sam sreću što sam član IGK, institucije čiji članovi zaista imaju profesionalnu odgovornost i dovoljno hrabrosti u istraživanju i saopćavanju naučne istine o genocidu. Zahvalna sam što sam dio tima koji nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni događali. Ukupnom djelatnošću IGK dolazi do naučne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, čime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti. IGK je reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriču genocid. Zbog ove izzetno važne misije pozivam sve prijatelje istine i pravde ma gdje bili da se pridruže IGK, da svojim radom ili svojim donacijama pomognu ovu za sviju nas važnu instituciju.

 

Alma Čizmić

Sekretar Instituta za istraživanje genocida, Kanada

Vijesti: