Naučna istraživanja

Godišnjica stradanja Bošnjaka u Stocu

Godišnjica stradanja Bošnjaka u Stocu
Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK} pamti četvrti august kao datum kada su Bošnjaci Stoca 1993. godine prognani, zatvarani u logore, maltretirani i ubijani.
“Koštana bolnica” u Stocu, nekada čuvena bolnica po liječenju koštanih oboljenja, pretvorena je u zloglasni logor i umjesto liječilišta postala mučilište za Bošnjake Stoca i okolnih sela (Aladinići, Pješivac, Greda, Prenj, Rotimlja, Borojevići i drugih). Kroz istoimeni logor koji je bio u funkciji od maja do oktobra 1993. godine je prošlo između 3.000-3.500 Bošnjaka. Pripadnici HV i HVO, koji su bili zadužena za čuvanje logoraša, zlostavljali su i mučili logoraše na najbrutalnije načine, a mnogi su od zadobijenih povreda i umrli. U logoru “Koštana bolnica” ubijeno je oko 100 logoraša. IGK odaje počast stradalima na golgote koje su prolazili zatvorenici na ovom mjestu. Istovremeno IGK će i dalje insistirati da se istina o stradanjima Bošnjaka Stoca javno kaže i pred lice pravde izvedu odgovorni za te zločine. To bi bio garant bolje budućnosti za sve u Stocu, a za žrtve istinski smiraj. Za zločin u “Koštanoj bolnici” u Stocu do sada su procesuirane četiri osobe. Time nije zadovoljena pravda. Zato IGK poziva sve preživjele žrtve, potomke žrtava i svjedoke zločina u Stocu da svjedočenjem pomognu dokazivanju istine o tim zločinima.
IGK još jednom podsjeća: Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće obrane koji su djelovali pod općom kontrolom Republike Hrvatske i za njene interese, de facto i de iure organ, instrument Republike Hrvatske, koja je vršila opću kontrolu i efektivno rukovođenje nad oružanim snagama i civilnim vlastima paradržavne tvorevine Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u srednjoj Bosni, dolini Rame i Neretve, te u zapadnoj Hercegovini, nad Bošnjacima, civilima i civilnim stanovništvom, izvršile su brojne zločine protiv čovječnosti i međunarodnog prava, kao što su: masovna i pojedinačna ubistva i spaljivanja, te ranjavanja, uključujući žene, djecu i starce; protjerivanje i raseljavanje; masovna i sistematska hapšenja i zatočenja civila u koncentracionim logorima i drugim mjestima zatočenja, napadi na civile i civilne objekte; terorisanje civila; silovanja i seksualna zlostavljanja; vojni napadi na gradove i sela, te njihovo razaranje; uni-štavanje stambenih, vjerskih, historijskih, obrazovnih, naučnih, kulturnih, zdravstvenih, sportskih, privrednih i drugih civilnih objekata, uključujući i Stari most u Mostaru; pljačkanje i spaljivanje javne imovine; pljačkanje bošnjačkih kuća, stanova i druge bošnjačke imovine, kao i njihovo spaljivanje; masovno otpuštanje s posla; prevođenje u katoličanstvo; prisilni rad na linijama fronta, gdje su logoraši i zatvorenici prisiljavani (prisiljeni) da budu 2040 ljudski štit; namjerno obustavljanje humanitarne pomoći; napadi na humanitarne radnike; uvođenje ogromnih taksi na humanitarnu pomoć i drugi oblici zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. To je, u skladu sa hrvatskom nacionalističkom ideologijom i politikom formiranja “zajedničke hrvatske države u njenim etničkim i povijesnim granicama”, za čiju je realizaciju na kraju XX stoljeća postojao udruženi zločinački poduhvat, na čijem je čelu bilo državno, političko i vojno rukovodstvo Republike Hrvatske, pod vođstvom predsjednika Franje Tuđmana, dio smišljene i sistematske politike i prakse zločina genocida, koju su hrvatske oružane snage organizovano činile u navedenim područjima Republike Bosne i Hercegovine. Takva genocidna politika i genocidna praksa provođena je u općinama: Stolac, Čapljina, Ljubuški, Tomislav-Grad, Mostar, Jablanica, Prozor, Gornji Vakuf, Bugojno, Kiseljak, Busovača, Vitez, Žepče,Vareš i drugim mjestima, što, pored brojnih dokaza, potvrđuju i masovne grobnice. Najeklatantniji primjeri masovnih zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava je zločin genocida u Ahmićima, Vrbanji, Stupnom Dolu, Prozoru, u naseljima Tulica, Grahovci, Radanovići i Han-Ploča (Kiseljak), gdje su mnogi civili, uključujući žene i djecu, ubijeni i živi spaljeni, a kuće i drugi civilni objekti zapaljivim mecima, granatama i benzinom zapaljeni.

IGK

Vijesti: