Naučna istraživanja

GOSPODINE INZKO, ŠTA SE ČEKA SA SMJENAMA?

 
GOSPODINE INZKO, ŠTA SE ČEKA SA SMJENAMA?
Armin Čusto, Član Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje zločina genocida Kanada- IGK
Kontinuirano institucionalno negiranje državnosti Bosne i Hercegovine od strane njenog manjeg entiteta, Republike Srpske, došlo je do kritične faze. Naime, odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine utvrđena je neustavnost 09. januara-Dana Republike Srpske sa Ustavom Bosne i Hercegovine, a Narodnoj skupštini Republike Srpske dat je rok od pola godine da izmijeni sporne odredbe. Navedna odluka najvišeg pravosudnog tijela u Bosni i Hercegovini izazvala je oštre rekacije političkog establišmenta tog entiteta , koji su jednoglasno (pozicija i opozicija) odbacili odluku Ustavnog suda, nazivajući je mrtvim slovom na papiru, koja nikada neće biti provedena. Nedugo nakon navedene odluke Narodna skupština Republike Srpske donijela je Odluku o referendumu, koji će biti održan 25. septembra s referendumskim pitanjem: “Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike?” 
 
Iako je prvobitno bilo zamišljeno da se referendum održi samo povodom pitanja da li građani manjeg  entiteta podržavaju obilježavanje 09. januara kao Dana RS-a, još jedno pitanje će se naći na referendumu, a to je priznavanje rezultata popisa iz 2013. godine, čiji su rezultati objavljeni 30.juna 2016. godine. Prema rezultatima popisa u BiH živi 3.531.159 stalnih stanovnika, odnosno entitetu Federacija BiH živi 2.219.220 stanovnika (62,85 posto), u entitetu Republika Srpska 1.228.423 stanovnika (34,79 posto) te u Distriktu Brčko 83.516 stanovnika (2,37 posto), od čega je 50,11% Bošnjaka, 30,78% Srba, 15,43% Hrvata. Predstavnici Republike Srpske su u potpunosti odbacili rezultate popisa  s tezom da  metodologija  obrade rezultata popisa stanovništva nije izvršena na zakonit način budući da su entitetski zavodi za statistiku u potpunosti isključeni iz cjelokupne procedure . 
Uzmemo li u obzir gore navdeno i ponašanje predstavnika Republike Srpske u vezi odluke Ustavnog suda ali i rezultata popisa u Bosni Hercegovini jasno se može zaključiti da se radi o očitom negiranju institucija države Bosne i Hercegovine, ali i politikanskom tumačenju zakonskih i ustavnih propisa države Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša pravosudna institucija Bosne i Hercegovine čija je nadležnost regulisana Ustavom Bosne i Hercegovine kojom je predviđeno da Ustavni sud ima isključivu nadležnost da utvrđuje da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu s ovim ustavom. Ustav u svojoj pravnoj definiciji predstavlja najviši pravni akt jedne države, gdje ostali pravni akti moraju biti u saglanosti s Ustavom. U slučaju Bosne i Hercegovine navedena defincija podrazumijeva obavezu usklađivanja ustavnih i zakonskih propisa entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine s Ustavom Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u pogledu 09. januara-Dana Republike Srpske utvrdio neustavnost navedenog dana s Ustavom BiH jer se navedenim datumom vrijeđaju prava ostalih građana koji žive na teritoriji tog entiteta.  9. januar odnosno dan kada se istovremeno i obilježava krsna slava, odnosno praznik Sv. Stefana, vrijeđa prava Bošnjaka i Hrvata, jer je taj datum isključivo vezan za srpski narod. 
 
Drugo pitanje koje će biti predmetom referenduma jeste objavljivanje rezultata popisa u Bosni i Hercegovini od strane Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Prema Zakonu o popisu Bosne i Hercegovine, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine ima isključivu nadležnost objavljivanja rezultata popisa, ali najvažnije, ista agencija utvrđuje cjelokupan proces popisa počevši od metodologije popisa, jedinstvenog programa obrade podataka pa do objavljivanja rezultata popisa. Centralni popisini biro koji se sastoji od državnih i entitetskih agencija za statistiku ima nadležnost da daje mišljenje i prijedloge, dok je isključiva nadležnost nad cjelokupnim procesom opisa pripada državnoj agenciji za statistiku. Metodologija obrade podataka popisa stanovništva je ponovo u isključivoj nadležnosti državne agencije za statistiku što je utemeljeno Zakonom o popisu ali i međunarodnim standardima i preporukama Međunarodnog monitoring tima.  Članom 20. Zakona o popisu u Bosni i Hercegovini normirano je da državna agencija za statistiku ima sljedeće nadležnosti: 
- koordinira poslove pripreme, organiziranja i provođenja popisa u Bosni i Hercegovini,
- sarađuje s entitetskim zavodima za statistiku i drugim nadležnim institucijama
uključenim u popis u poslovima pripreme, organiziranja i provođenja popisa,
-utvrđuje jedinstvenu i međunarodnouporedivu metodologiju popisa, s jedinstvenim
definicijama jedinica i obilježja, jedinstvenim klasifikacijama i sadržajem obradnih
tabela po jedinstvenom programu obrade, jedinstvenim kriterijima i programima logičke
kontrole za otkrivanje i automatsko ispravljanje grešaka u popisnoj građi, 
-objavljuje rezultate popisa, u skladu s pozitivnom praksom i standardima EU....".
 
Ukoliko analiziramo Ustav Bosne i Hercegovine, nadležnosti koje su propisane Ustavom, nameće se pitanje da li Republika Srpska referendumom osporava i negira ustavni poredak države Bosne i Hercegovine? 
Republika Srpka navedenim činom najgrublje ograničava ustavni poredak države Bosne i Hercegovine, jer niža jednica vlasti održava referndum o pitanjima koja su u isključivoj nadležnosti više jedinice vlasti, odnosno države Bosne i Hercgovine. Zbog takvog ponašanja, konačno, u cjelokupnu priču se mora umiješati visoki predstavnik Valentin Incko i odluku o referendumu staviti van snage, shodno svojim ovlastima koje su predviđene Ustavom Bosne i Hercegovine.
 
 Član 5., Aneksa 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini normira:„Visoki predstavnik ima konačnu nadležnost interpretacije ovog Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja“. Na temelju svojih ovlaštenja Visoki predstavnici u Bosni Hercegovini su smjenjivali političke predstavnike zbog antidejtonskog ponašanja, napada na ustavno-pravni poredak međunarodno priznate države, zbog neprovođenja propisa koji su bili nužno potrebni u zaštiti ljudskih prava svih građana Bosne i Hercegovine. U normalnom funkcionisanju države Bosne i Hercegovine Visoki predstavnici su nametali zakone, jer su isti bili uslov pridruživanja Bosne i Hercegovine euroatlanskim integracijama, ali i prihvatanjem međunarodnih standarda koje je pred Bosnu i Hercegovinu postavila Evropska unija. Opseg njegovih ovlaštenja daje mu za pravo da zaustavi srpski establišment u kontinuiranom nasrtaju na državnost Bosne i Hercegovine. 
 
Ponašanje predstavnika Repubike Srpske se ne razlikuje od odluke Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 3. marta 2001. godine o uspostavljanju Hrvatske samouprave na teritoriji Bosne i Hercegovine. Tadašnji Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Wolfgang Petritsch ali i ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije oštro su reagovale na ovakvu odluku Hrvatskog narodnog sabora, stavljajući je van snage i sankcionisanju odgovornih za antiustavno ponašanje. Wolfgang Petritsch je u skladu sa svojim ovlastima koje se ne razlikuju od ovlasti koje pripadaju sadašnjem visokom predstavniku smijenio  Antu Jelavića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji je predvodio pokušaj osnivanja nove hrvatske zajednice.

Vijesti: