Naučna istraživanja

„Krivični proces protiv Slobodana Miloševića: nezavršeno suđenje”

„Krivični proces protiv Slobodana Miloševića: nezavršeno suđenje” 
Dr. Nevenka Tromp je članica Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada

U ponedjeljak 19. septembra 2016. godine u svečanoj sali Univerziteta u Sarajevu bit će održana promocija knjige „Krivični proces protiv Slobodana Miloševića: nezavršeno suđenje” (Prosecuting Slobodan Milošević: An Unfinished Trial), autorice dr. Nevenke Tromp. O knjizi će govoriti autorica Tromp, bivši glavni tužilac u Hagu Geoffrey Nice, advokatica Vasvija Vidović i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra. 

Dr. Nevenka Tromp je članica Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada. Predaje na Univerzitetu u Amsterdamu od 1992. godine. Od 2000. do 2012. godine radila je u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u timu Tužilaštva na istraživanju političkog i vojnog rukovodstva. Dr. Tromp je radila na povijesnim i političkim temama u slučaju Slobodana Miloševića od 2000. godine sve do njegove smrti, u martu 2006. godine. Poslije njegove smrti i s obzirom na činjenicu da je suđenje završilo bez presude, autorica knjige je odlučila upotrijebiti opsežni arhiv koji je ovo nezavršeno suđenje ostavilo za sobom i na osnovu dokaza, izjava svjedoka, audio i video zapisa rekonstruirati povijesnu naraciju koja se bavi ulogom Slobodana Miloševića i Srbije u raspadu Jugoslavije i ratovima koji su slijedili. Suprotno uvriježenom mišljenju da je arhiv Tribunala u Hagu nedostupan javnosti, ova knjiga pokazuje da je velika većina materijala dostupna javnosti. Međutim, zbog opsežnosti dokaznog materijala i drugih pravnih podnesaka, koji su uglavnom dostupni preko elektronskog arhiva Tribunala, akademsko istraživanje je ograničeno jer nema adekvatnih presedana kako se snaći u moru materijala koji je nastao u okviru suđenja jednom optuženiku. Miloševićev sudski arhiv predstavlja unikatan povijesni izvor jer uključuje dokumente iz državnih arhiva Jugoslavije i Srbije koji bi bez ovog suđenja ostali skriveni od javnosti sljedećih 50 godina i više. Ovako su mnogi dokumenti iz beogradskih arhiva – ali ipak ne svi, zbog autoriteta ovog UN-suda – postali dostupni javnosti. Drugi važan element jeste da je Milošević, zastupajući sam sebe, na suđenju komentirao mnoge povijesne događaje ostavljajući za sobom trag riječi od velikog značenja za proučavanje njegovih javno proklamiranih ciljeva, onih stvarnih ali skrivanih od javnosti. Autorica ove knjige predstavlja metodologiju prema kojoj se arhiv suđenja za masovne zločine koristi kao značajan izvor za pisanje o jednom povijesnom razdoblju, upotrebljavajući i svoje znanje koje je služilo poput putokaza: kako upotrijebiti arhiv suđenja Slobodanu Miloševiću. Knjiga se bavi trima temama: pokušava rekonstruirati što taj arhiv govori o Miloševiću kao (1) političkom vođi; (2) o ideologiji koja je prethodila formuliranju plana; i (3) o kriminalnosti plana Miloševićeve politike od 1991. do 1999. godine.

IGK

Vijesti: