MeÄ‘unarodni sud pravde je, koristići se argumentacijom Haškog tribunala, nedvosmisleno utvrdio da su postojali progoni, etničko čišÄ‡enje, logori i ubistva, a sve su to elementi koji čine zločin genocida. Što se tiče genocidne namjere ima dosta argumanta u pasusima zapisnika sa kojih je skinut embarago. Osim toga, očekujemo da će se ti dokazi pojaviti i na suÄ‘enjima ključnim akterima genocida u BiH, koji su sada u toku u Haškom tribunalu. 

ÄŒinjenica da je Slobodan Milošević znao za genocid u BiH i da je govorio o kontroli nad vojskom bosanskih Srba. O tome svjedoči oficijelni dokument generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. U izvještaju generalnog sekretara Ujedinjenih nacija o dogaÄ‘ajima u Srebrenici se kaže da je Karl Bilt razgovarao sa Slobodanom Miloševićem u vreme kada se dešavao genocid u Srebrenici. Iz konteksta tog razgovora se vidi da je Slobodan Milošević bio potpuno u toku onoga šta se tamo dešavalo. MeÄ‘unarodni sud pravde je utvrdio da je Srbija pružala finansijsku, kadrovsku i svaku drugu pomoć vlastima u RS. Da je taj sud postupao kao drugi meÄ‘unarodni tribunali u svijetu, poput onog za bivšu Jugoslaviju ili onog za Ruandu, prihvatio bi stav da se genocidna namjera ne mora uvijek iskazati u nekoj deklaraciji, već da sama djela ukazuju na povezanost Srbije i vojnih i političkih vlasti u RS. Uostalom, zašto je neposredno nakon genocida u Srebrenici Generalštab Vojske Jugoslavije unaprijedio Mladića u čin generala?

BiH kao žrtva agresije i genocida je dužna da svojoj i svjetskoj javnosti predoči svu argumentaciju do koje je došla nakon presude iz 2007. godine. MeÄ‘unarodni sud pravde u slučaju tužbe BiH protiv Srbije postavio izuzetno visoke standarde za dokazivanja zločina genocida. Na taj način je poslao poruku svim nedemokratskim režimima da mogu da počine genocid, samo da se paze da ne ostave nikakve deklaracije u vezi s tim. Ako pogledamo kako je izveden genocid u Srebrenici, jasno je da je on unaprijed i sistematski bio planiran i da je bio usmjeren tačno prema odreÄ‘enoj nacionalnoj i vjerskoj grupi - bosanskim muslimanima, odnosno Bošnjacima. U svim drugim sudovima to bi bilo kvalifikovano kao genocidna namjera. Nažalost, MeÄ‘unarodni sud pravde to nije prihvatio i mi vjerujemo da će novi dokazi uticati da on promijeni svoje stanovište.

Institut za istraživanje genocida, Kanada