Naučna istraživanja

Zlocin u Vukovaru

IGK: Zločin u Vukovaru je oličenje šta može uraditi pomraćeni ljudski um, opijen mržnjom prema drugom i drugačijem. Pamtiti Vukovar znači pamtiti Srebrenicu, Prijedor, Sarajevo...

Opsada i bitka za Vukovar trajala je tri mjeseca, od 24. augusta do 18. novembra 1991. godine. Grad, koji je do pada u ruke JNA pretvoren u ruševinu, branilo je blizu 1.800 pripadnika hrvatskih snaga. Linija odbrane bila je duga 10 kilometara. U bitkama je poginulo između 2.900 i 3.600 osoba. Samo prema podacima vukovarske bolnice, stradala su 1.624 civila i pripadnika Hrvatske vojske, a ranjeno je 1.219 osoba. Više od 22.000 prijeratnih stanovnika ostalo je bez svojih domova i protjerano. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu osudio je Mileta Mrkšića, jednog od zapovjednika jedinica JNA, na 20 godina zatvora zbog ubistava i mučenja, Veselina Šljivančanina na deset godina zatvora zbog mučenja, ali je oslobođen optužbi za genocid i istrebljenje nesrba, a Miroslava Radića je oslobodio optužbi. Optužen je i uhapšen i Slavko Dokmanović, ratni predsjednik SO Vukovar, ali je prije izricanja presude 1998. počinio samoubistvo.  Zločini u Vukovaru bili su dio optužnice i protiv nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji nije dočekao presudu, jer je umro u pritvoru Haškog tribunala 2006. godine.Vojislav Šešelj, vođa “Belih orlova“, oslobođen je pred MKSJ optužbi za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, između ostalog, i u sukobima u Vukovaru. Vukovar je pao 18. novembra 1991. godine, a mirno je reintegrisan sedam godina poslije. U gradu u kojem je prije rata živjelo više od 44.000 stanovnika, sada ih je nešto više od 27.000.

Vijesti: