Bošnjacima treba dijaloška narav kada je u pitanju kultura uz puno uvažavanje vlastitih bošnjačkih vrijednosti

Bošnjacima treba dijaloška narav kada je u pitanju kultura uz puno uvažavanje vlastitih bošnjačkih vrijednosti. Bošnjacima treba bošnjačka akademija nauka i umjetnosti jer su oni jedini narod u Evropu bez vlastite nacionalne akademije nauka i umjetnosti.

 

O 11. SUSRETIMA BOŠNJASKA SJEVERNE AMERIKE

EMIR RAMIC;  11. Susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike u Chicagu su još jednom potvrdili opravdanost i svrsishodnost tih svojevrsnih nacionalnih konvencija sjevernoameričkih Bošnjaka. Sada već tradicionalno, svake godine na zadnji vikend maja Bošnjaici iz SAD i Kanade i prijatelji BiH se okupe u jednom od gradova u Sjevernoj Americi i prezentiraju bošnjacku i bosanskohercegovačku kulturu, tradiciju, običaje i duhovnost. Susreti Bošnjaka su nešto što karakteriše i obilježava sjevernoameričku bošnjačku dijasporu, nešto što dijaspore u drugim djelovima svijeta nemaju. Svake godine Susrete obilježi nesto novo. Prošle godine u Torontu je formirana Asocijacija mladih Sjeverne Amerike. Ove godine Bosniak American Advisory Council for Bosnia and Herzegovina, bošnjački lobi tim, kojim Bošnjaci konačno postaju svijesni značaja lobiranja za jednu naciju i narod. Uskoro treba očekivati formiranje organizacije bisnismena i kulturne zajednice Preporod. U Chicagu je materjalizovana ideje o KBSA, predložena u Torontu. Sedam godina poslije materjalizacije ideje o KBSA, ponovo smo bili u Chicagu na veličanstvenoj smotri Bošnjaka i prijatelja BiH koji žive u Sjevernoj Americi.

 

O MONOGRAFIJI

EMIR RAMIC; Monografija koja je izdana u povodu stogodišnjice bošnjačke zajednice u Sjevernoj Americi je značajna prekretnica u samodefiniranju i samoiskazivanju bošnjačke emigracijske svijesti. Bilo mi je čast i zadovoljstvo biti jedan od autora monografije. Ja sam obradio Bošnjake i njihove organizacije u Kanadi. Monografija je na efektan način pokazala da je bošnjačka zajednica jedna od najorganizovanijih etničkih zajednica u Sjevernoj Americi, koja zahvaljujući svojim krovnim organizacijama: Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike i Islamskoj zajednici Bošnjaka Sjeverne Amerike ima viziju bošnjačke budućnosti u američkom Melting potu i kanadskom Kulturnom mozaiku.

 

OKRUGLI STO KBSA NA TEMU BITKA ZA BOSANSKI JEZIK

EMIR RAMIC; Bosanski jezik je živ jezik, postojan i dinamičan u slavenskoj, indoevropskoj i svjetskoj porodici jezika. Svi oni koji ga negiraju ili ignoriraju, osporavaju i ignoriraju zdravu i normalnu ljudsku pamet. Jezik je sredstvo komunikacije i temeljno pitanje čovjekove slobode. Jezik je jedan od najfundamentalnijih dijelova ljudskog bića, identiteta, osobenosti, prisutnosti i javnog djelovanja. Bosanski jezik je jezik bogate knjizevne tradicije, jezik jedne osobite kulture i autentičnosti. On ispunjava zadate svjetske standarde i norme. Postoji pravopis bosanskog jezika, gramatike, riječnici. Postoji povjest bosanskog jezika, dokumenti. Postoje njegovi govornici. Pa zar se i pored takvih argumenata moze jos negirati bosanski jezik? Serbokroastika kao slavistička znanost postoji više decenija. Slavistima se teško priviknuti na postojanje bosanskog jezika. Trebati će vremena da bosanski jezik na slavističkim katedrama postane ravnopravan srpskom i hrvatskom jeziku i opčenito u svjetskoj porodici jezika.  Ono što posebno želim naglasiti jeste nebriga države BiH i posebno bošnjačkih političkih snaga po pitanju bosanskog jezika.To je dovelo do toga da u dijaspori skoro da i nemamo škola bosanskog jezika, jedinstvenih prgrama rada za te škole, udžbenika i druge literature.  Pitanje jezika je veoma vazno političko pitanje. Bosnjačka politika u tom smislu je katastrofalna. Njezin odnos prema promociji bošnjačke i bh kulture u svijetu je ravan nuli. Nije onda ni čudno što je danas BiH jedna od najzapuštenijih zemalja u svijetu u kulturnom smislu. Bošnjački odnos prema jeziku, kulturi, je sramotan. Radi se o istim nacionalnim vrijednostima u koje se tako patetično, lažno i licemjerno zakljinju.

Bogata kultura Bošnjaka i BiH se pokušava svesti na teferične i folklorne svečanosti, ne ostavljajući prostora istinskim vrijednostima moderne bosnjačke kulture, književnosti i jezika. Bošnjačkoj politici u kulturi važno je očuvanje bošnjačkog identiteta kroz teferičku kulturu. Bošnjački političari zapravo nemaju nikakvu strategiju u kulturi.  Zašto je to tako? Radi se o nedostaku svijesti prema vlastitim kulturnim vrijednostima.

Bošnjacima treba dijaloška narav kada je u pitanju kultura uz puno uvažavanje vlastitih bošnjačkih vrijednosti. Bošnjacima treba bošnjačka akademija nauka i umjetnosti jer su oni jedini narod u Evropu bez vlastite nacionalne akademije nauka i umjetnosti. Samo unutar bošnjačke akademije nauka i umjetnosti moguće je bitku za bosanski jezik privesti kraju naučnim pomirenjem dviju meÄ‘u sobom do krajnosti suprostavljenih teza o bosanskom jeziku. Jedne, koja se svodi na tvrdnju da Bošnjaci nemaju svog jezika, što je zapravo već poznata teza o "nepostojanju" i "izmišljenosti" bošnjačke nacije. Druge, da Bošnjaci imaju svoj zasebni jezik koji se u potpunosti razlikuje od srpskog i hrvatskog jezika.

 

OKRUGLI STO IABNA NA TEMU MUSLIMANSKI IDENTITET U SJEVERNOAMERIÄŒKIM DRUŠTVIMA

EMIR RAMIC; U procesu očivanja i jačanja muslimanskog identiteta u Sjevernoj Americi, Bošnjaci trebaju učiniti još veći napor da objasne sebi i sjevernoameričkom duhovnom tržištu osnovne vrednote islama.

Islam je religija mira i sigurnosti, ne nasilja i grubosti.

Islam znaci mir, sigurnost i bliskost meÄ‘u ljudima.  ljudi su po svojoj prirodi, ako izuzmemo unutrašnje i vanjske uticaje skloni miru, suradnji i miroljubljivom susživotu, a pošto se i islam kao religija u svojoj osnovi podudara sa primordijalnom ljudskom prirodom, onda i nije moguće da zastupa drugačiji stav.

Islam je religija sigurnosti.

Sa stajališta islama, sigurnost je jedno od temeljnih načela ljudskog življenja i neophodan činilac čovjekovog korištenja svim blagodatima života, kao i preduvjet njegovog napretka i usavršavanja. Islam po svojoj prirodi i biti daje sigurnost.

Islam je religija ljudske časti i plemenitosti, vjera vrednota ljudskog duha.

Uzvišeni Bog je podario čovjeku plemenitost, čast i dostojanstvo, uzdigavši ga nad svim ostalim bićima i postavljajući ga za svog namjesnika na zemlji. Sa islamskog stajališta čovjek posjeduje posebnu čast, odlike koje ga uzdižu u odnosu na ostala stvorenja, te je islam ustvari religija humanizma u pravom smislu te riječi. U islamu čovjek je u središtu pažnje i ni jedno drugo učenje ili škola mišljenja ne diže toliko čovjeka na piedestal vrijednosti, dajući mu uzvišen položaj. Zato se u islamu nikome ne dozvoljava da oskrnavi svetost ljudske krvi i života 

 Islam je religija pravde

Pravda je jedno od temeljnih ljudskih i načela islama. Kur'an časni na više mjesta poziva vjernike pravdi, upozoravajući ih na opasnost koju donosi udaljavanje od puta istine

Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike je na dobrom putu da svojom aktivnošÄ‡u prikaže islam, Bošnjacima i sjevernoameričkom duhovnom tržištu onakav kakav stvarno jeste. Radi ubrzanja tog procesa treba razmišljati o postepenoj transformaciji IABNE uvoÄ‘enjem institucije mešihata  i institucije muftije za Sjevernu Ameriku.

 

O 7. SKUPŠTINI KBSA

EMIR RAMIC; Svaka Skupština KBSA donese progres u radu KBSA. 7. Skupština KBSA u Chicagu ostaće upamćena po Rezoluciji KBSA o otvaranju procesa za formiranje Svijetskog kongresa Bošnjaka. Još nešto se desilo važno za budućnost KBSA na naznačenoj Skupštini. Udareni su temelji jednom novom KBSA, koji će u pravom smislu rijeći biti bošnjački i bosanskohercegovački glas u američkom i kanadskom društvu. Naime otvoren je proces formiranja samostalnih bosnjačkih organizacija koje će sve zajedno djelovati unutar KBSA. Već sada imamo humanitarnu organizaciju, omladinsku organizaciju, lobi organizaciju unutar KBSA. Formiranjem organizacije biznismena i KZB Preprod taj ciklus će biti završen i KBSA će postati stvarna ambrela organizacija Bošnjaka Sjeverne Amerike. Po prvi put Skupština KBSA je formirala i savjetodavni odbor sa savjetodavnom funkcijom.

Od 7. Skupštine, KBSA ulazi u jednu novu fazu još neposrednijih odnosa sa diplomatsko konzularnim predstavništvima BiH u SAD i Kanadi. Posebno je vrijedno spomenuti saradnju sa novim ambasadorom BiH u Ottawi gospodinom Milenkom Mišićem i naročito saradnju sa dr. Biserom Turković, novim ambasadorom BiH u SAD, čijim dolaskom u SAD se znatno unaprijedila saradnja KBSA i Amabasade BiH Washington..

 

O PROMOCIJAMA

EMIR RAMIC; U okviru 11. Susreta Bošnjaka Sjeverne Amerike održano je više odličnih promocija. Posebno su bile interesantne: promocija Monografije 100 godina Bošnjaka u Sjevernoj Americi, promocija knjiga prof. dr. Dževada Jahića, jednog od naših najpoznatijih lingvista,  promocija Bosansko kanadskog humanitarnog društva iz Toronta, zvanične humanitarne organizacije KBSA, promocija Instituta sevdaha koga vodi bošnjački prvak u sevdahu gospodin Omer Pobrić.  Mene je najviše inpresionirala promocija Bosniak American Advisory Council for Bosnia nad Herzegovina, bošnjačka lobi organizacija iz Washingtona. Ponikla iz KBSA, sada kao samostalna, nezavisna organizacija unutar KBSA, BAACBH je na izuzteno profesionalna način pokazala potrebitost Bošnjaka da imaju jednu takvu organizaciju, kojom se Bošnjaci zapravo svrstavaju u red civilizovanih i političkih nacija, koja na organizovan i profesionalan način umije zaštiti svoje interese i interese BiH na najrazvijenijem područiju u svijetu.