Deveti juli 2016. godine će ući u historiju Kanade. U organizaciji BosanskohercegovaÄkog kluba Windsor i pod pokroviteljstvom mnogobrojnih prijatelja istine i pravde u Kanadi u Jackson Parku u Windsoru otkriven je prvi spomenik u Sjevernoj Americi žrtvama genocida u Srebrenici, najvećeg zloÄina poslije Holokausta u Evropi. Spomenik je otkrio Brian Masse Älan Kanadskg parlamenta i sponzor rezolucija o genocidu u Srebrenici, usvojenih u Parlamentu.
Spomen obilježje žrtvama genocida u Srebrenici u Windsoru će ostati trajno svjedoÄanstvo i obaveza podsjećanja i opominjanja na genocid u Srebrenici s ciljem da se zloÄin više nikada i nikome ne ponovi. Svi mi koje bole 8.372 majÄinska uzdaha moramo imati hrabrosti da o Srebrenici, simbolu stradanja bošnjaÄkog naroda, javno govorimo i djelujemo. Kanadski Windsor ostaje mjesto stalnog pamćenja i poÄasti žrtvama genocida Srebrenice.
Obaveza svih nas jeste da otkrijemo i utvrdimo ljudsku, društvenu i nauÄnu istinu o genocidu i drugim oblicima zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava, kao bitan uslov za ostvarivanje pravde i prava, bez kojih nije moguće postići pomirenje i graditi zajedniÄku budućnost u Bosni i Hercegovini. Kanadska vlada u kontinuitetu na poseban naÄin ispoljava senzibilitet i pijetet prema žrtvama genocida u Bosni i Hercegovini, a posebno u Srebrenici. To potvrÄ‘uje i podizanje spomen obilježja žrtvama genocida u Srebrenici u Windsoru, koje će sve nas preživjele žrtve genocida, svjedoke i potomke i slobodno demokratsko društvo Kanade, koje ima razvijenu, ne samo individualnu, već i društvenu svijest o tome, trajno podsjećati na najveće zlo izvršeno nad nevinim, golorukim, bespomoćnim i nevinim ljudskim bićima samo zbog njihove nacionalne, etniÄke, rasne i vjerske pripadnosti kao takve.
Izražavamo iskrenu i najdublju ljudsku zahvalnost Kanadi što je: priznala bosanski jezik kao World heritage language; što se bošnjaÄko narodno ime upotrebljava u statistiÄkim i drugim kanadskim podacima; što je Parlament Kanade usvojio dvije rezolucije o genocidu u Srebrenici i BiH; što su gradovi Hamilton i Windsor odali poÄast žrtvama genocida u Srebrenici; što kanadska Vlada obilježava 31. maj kao Svjetski dan bijelih traka; što je Vlada Kanade zatražila primjenu odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o neustavnosti proslave 9. januara; što se u Kanadskom muzeju za ljudska prava nalazi stalna izložbena postavka o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini; što se prepoznaje znaÄaj Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine i Dana državnosti Bosne i Hercegovine, kao i otvaranje spomenika u Windsoru. Istovremeno neizmjernu zahvalnost iskazujemo Bosansko – hercegovaÄkom klubu Windsor za kontinuiranu podršku u procesu lobiranja za istinu i pravdu. Posebnu zahvalnost iskazujem organizatorima podizanja spomenika žrtvama genocida u Srebrenici.
NauÄno istraživati genocid i druge oblike zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava ne podrazumijeva i ne zahtijeva samo poznavanje nauke o genocidu i nauÄne metodologije istraživanja genocida, već je to i pitanje hrabrosti, principijelnosti, ljudskog dostojanstva i dosljednosti u otkrivanju ljudske, društvene i nauÄne istine i njene odgovarajuće prezentacije nauÄnoj i društvenoj javnosti, kojom se utiÄe na individualnu i društvenu svijest u razvijanju pozitivnog sistema društvenih vrijednosti a etiketiranju zla i razvijanju pretpostavki njegovog društvenog, pravnog i moralnog sankcioniranja. U tom procesu evidentiranja doživljenog (neposredno i posredno) pamćenjem, poreÄ‘enjem i vrednovanjem nužno je, pored ostalog, afirmisati i razvijati pozitivno i dobro u borbi protiv najvećeg društvenog zla, kakav je zloÄin genocida.