MEMORIJALNI CENTAR OMARSKA U PRIJEDORU

Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike upućuje javni poziv svim relevantnim institucijama, liderima i intelektualcima u BiH i svijetu da podrže ideju da se izgradi

MEMORIJALNI CENTAR OMARSKA U PRIJEDORU

Poštovani prijatelji istine i pravde,

U vremenu kada se približava petnaestogodišnjica zločina genocida u Prijedoru, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike {KBSA} javno poziva sve prijatelje pravde i istine da daju podršku izgradnju Memorijalnog centra Omarska, mjesta najzloglasnijeg logora smrti u Evropi poslije Drugog svijetskog rata, često zaboravljenog od bošnjačkih, bosanskohercegovačkih i svijetskih lidera. Memorijalni centar Omarska, kao spomenik istini o agresiji i genocidu će imati funkciju čuvanja istine o zločinu protiv čovječnosti za buduće generacije kako bi se spriječilo falsifikovanje historije.

Kroz izgradnju Memorijalnog centra Omarska ne treba insistirati na pomirenju žrtava sa počiniocima zločina, koji još nisu priznali počinjene zločine niti su preživjelim uputili izvinjenje i zatražili oprost. Ovaj projekat mora biti posvećen samo žrtvama i njihovim porodicama.
Prema izvještaju MeÄ‘unarodnog tribunala za ratne zločine na područiju bivše Jugoslavije, kroz logor smrti Omarska je prošlo više od 3500 prijedorskih mučenika i ubijeno više od 900 Prijedorčana. U presudi MeÄ‘unarodnog tribunala za ratne zločine se navodi: "Omarska nije bila mjesto gdje se sa logorašima sporadično okrutno postupalo ili u kome su životni uslovi bili naprasno teški. Bila je to paklena sredina gdje su muškarci i žene bili lišeni najosnovnijih životnih potreba, bio je to zločinački poduhvat koji je smišljeno funkcionirao na način kojim se uništava tijelo, um i duh zatočenih ljudi". Ove činjenice i strahote mora znati svaki Prijedorčanin, Bošnjak, Bosanac, prijatelj istine i pravde. I ako je Omarska bila povod za osnivanje MeÄ‘unarodnog tribunala za ratne zločine u Hagu, tribunal je pred lice pravde izveo tek nekolicinu odgovornih za genocid u Omarskoj. Većina porodica ubijenih Prijedorčana i danas, četrnaest godina nakon zločina, traga za tijelima svojih najmilijih.

KBSA traži odgovornost od svih živih ili mrtvih članova Kriznog štaba Opštine Prijedor: SrÄ‘o Srdić, Mile dr Radetić, Milomir Stakić, Milorad Kovačević, Simo Mišković, Simo Drljaća, Slobodan Kuruzović, Mile Mutić, Dragan Savanović, Slavko Budimir, Milovan Dragić, Slobodan Balaban, Dušan Kurnoga, Bogdan Delić}, koji su osnovali logor koncentracioni logor smrti Omarska. Odogovrnost se traži i od bivših funkcionera logora Omarska: Željko Mejakić, Drago Prcać, Milorad Tadić, Miroslav Kvočka, Slavko Bereta, Živko Dragosavljević, Draško Zec, Milenko Tomić, Ranko Mijić, Mirko Ješić, Ranko Bucalo, Goran Nović, Dragan Radaković, Dragoje Mejakić, Rade Knežević, Ilija Bijelić, Obrad Despotović, Nebojša Tomčić, Nebojša Babić, Nenad Lukić, Miroslav Zorić, Ratko Milosavljević, Žarko Tejić, Zoran Krneta, Milan Janjetović, koji se i danas nalaze na visokim državnim funkcijama Republike Srpske.

KBSA traži od načelnika Općine Prijedor Marka Pavića i prijedorske policije pronalazak masovnih grobnica koje još uvijek kriju više od 1200 ubijenih Prijedorčana.

KBSA od rukovodilaca Rudnika željezne rude Ljubija Ostoje Marjanovića i Slobodana Balabana traži da otkriju lokacije na kojima su skrivena tijela ubijenih. Jakarina kosa i Tomašica su najbolji dokaz da su kopovi rudnika pretvoreni u masovne grobnice.

KBSA od novoformiranog Suda BiH za ratne zločine traži brzo procesuiranje svih ratnih zločinaca koji su počinili zločin protiv čovječnosti.

KBSA traži uklanjanje spomenika “palim srpskim borcima otadžbinskog rata” iz dvorišta Osnovne škole u Trnopolju, jer je ovaj objekat takoÄ‘er 1992. godine bio logor smrti u kojem su likvidirani mnogi Prijedorčani.

KBSA od Instituta za istraživanje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti iz Sarajeva, te od relevantnih naučno-istraživačkih institucija iz BiH i svijeta traži ispitivanje mogućnosti organozovanja MeÄ‘unarodne konferencije o genocidu u Prijedoru na petnaestu godišnjicu genocida u Prijedoru {juli 2007. godine}, po uzoru na organizovanje veoma uspješne MeÄ‘unarodne konferencije o genocidu u Srebrenici povodom destogodišnjice toga zločina.

Predsjednik UO KBSA
Emir RAMIĆ