Otvoreno pismo Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike srpskim zastupnicima u Parlamentarnoj skupštini BiH povodom odbijanja inicijative o formiranju komisije za ispitivanje stradanja stanovnika Prijedora u genocidu i agresiji na BiH
Srpskim zastupnicima u Parlamentarnoj skupštini BiH;
Prijedorski genocid predstavlja neuporedivo sredstvo za spoznaju srpskog zloÄina protiv Äovjećnosti i zloÄina protiv humanitarnog i ratnog prava. Što prije to spoznate, to će prije srpski narod ući u porodicu demokratskih naroda svijeta.
Ono što zloÄin u Prijedoru, preko kojeg se ne može preći bez suoÄavanja s totalnom istinom i pravdom, zloÄin koga karakteriše sustavno uništavanje materjalnih i duhovnih dokaza o postojanju bošnjaÄkog naroda i sustavno uništavanje vrijednosti ideje Bosne i bosanskog duha na kojima se temelji ujedinjena Evropa, izdvaja od drugih zloÄina jeste razmjera zloÄina, oliÄena u masovnom, organizovanom i namjernom uništavanju bošnjaÄkog korijena {genocid, ekocid, kulturocid, etnocid, urbicid i elitocid}, u gradu koji je obrise grada dobio zahvaljujući Bošnjacima.
Od oko 3550 nestalih i nastradalih PrijedorÄana, njih oko 1200 je identificirano.
Samo u jednom danu, 20. jula 1992. godine u 6 mjesnih zajednica Prijedora ubijeno je više od 1500 Bošnjaka i Bošnjakinja.
U koncentracionom logoru Omarska ubijeno je više od 1000 Bošnjaka.
Sudsko vijeće u Hagu, koje je sudilo Slobodanu Miloševiću za genocid i ostala kršenja meÄ‘unarodnog ratnog i humanitarnog prava, je donijelo odluku u kojoj se kaže da je tužilaštvo pružilo dovoljno dokaza da je nad Bošnjacima poÄinjen genocid u Prijedoru i još šest gradova.
Vaše odbijanje inicijative o formiranju komisije za ispitivanje stradanja stanovnika Prijedora, grada u kome su srpski zloÄinci formirali koncentracione logore smrti kojima se ni Hitler nebi postidio, je znak trajanja srpskog genocida nad Bošnjacima, sada u dejtonskoj BiH, drugim metodama i sredstvima. Svojim odbijanjem vi ste pokazali devijantnost srpske politike, kao najtamnije mrlje srpskog naroda, ali i tamnu mrlju savjesti civiliziranog diijela Äovjećanstva koje vaš sramni hod tolerantno posmatra. Odbijajući da razgovarate o zloÄinu kao predstavnici najveće zakonodavne vlasti u BiH, vi odbijate i udaljavate neminovno moralno razgraniÄenje unutar srpskog naroda, jasno precizirajući da u BiH još živi ideja umrlog Slobodana Miloševića, hranjena od strane odbjeglih ratnih zloÄinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića o zajedniÄkoj državi svih Srba.
ZloÄin u Prijedoru, kao holokaust koji se desio 50 godina poslije Drugog svijetskog rata, jeste nešto što ne može ostaviti na miru humane i demokratske ljude. 14 godina poslije poÄinjenog zloÄina, vi istinu i pravdu za kojom vape Prijedorska djeca i majke, za kojom vape svi dobronamjerni graÄ‘ani Prijedora, pokušavate bezuspješno sakriti ili Äak prekrojiti.
U interesu istine, pravde i zajedniÄke budućnosti svih graÄ‘ana Prijedora, istina i pravda o zloÄinu moraju pobjediti. Istini i pravdi je najteže u RS, u kojoj opstrukciju u spoznaji istine i pravde prave ostaci ratne, politiÄke, vojne, policijske i medijske strukture, koja je u vremenu agresije egzisitirala u obliku Paljanskog režima u BiH i Miloševićevog režima u Srbiji. Ideologija Miloševićevog i Karadžićevog režima imala je za cilj, silom stvoriti etniÄki Äist srpski prostor u BiH. Puna istina i pravda o zloÄinu u Prijedoru je moguća teka kada se pred Haški tribunal izvedu Karadžić i Mladić.
Vi ne možete govoriti o zaštiti ljudskih prava, unutrašnjoj reintegraciji, demokratizaciji i ekonomskom propseritetu bh države i društva i integraciji BiH u evroatlanske saveze, sa kredibilitetom, kada se suoÄavate sa nedostatkom ljudske dosljednosti i moralne dostojanstvenosti o priznavanju istine o zloÄinu, pokajanju za zloÄine i hapšenju ratnih zloÄinaca.
Budite ubjeÄ‘eni da Bošnjaci neće odustati od borbe za istinu i pravdu, sve dotle dok se strahote iz prošlosti ne okonaÄaju, dok se ne postigne pravda za postradale, ne donese mir za preživjele i ne izgradi budućnost za bošnjaÄku djecu.
Bošnjaci neće dopustiti da zloÄin u Prijedoru bude zaboravljen jer je strah od bošnjaÄkog zaborava veći od užasa srpskog zloÄina u Prijedoru.
Prof. Emir Ramić
Predsjednik UO KBSA