Naučna istraživanja

Genocid nad Romima

Poštovani gospodine Fatmir Alispahić,


U nemogućnosti da prisustvujem izuzetno značajnom historijskom času koga organizuje Kulturni centar „Karneol“ u povodu 75. godišnjice Zeničke rezolucije (26.05.1942.), prve rezolucije u Evropi protiv genocida nad Romima, molim vas da ovu moju kratku poruku pročitate.

Poštovani prisutni na historijskom času u povodu 75. godišnjice Zeničke rezolucije, prve rezolucije u Evropi protiv genocida nad Romima želim vam se kratko obratiti u ime Instituta za istraživanje genocida, Kanada. Moje obračanje počinjem pitanjem za sviju nas. Zašto kultura sjećanja?  Zbog povratka najbolje bosanskohercegovačke vrijednosti - udruženog bosanskohercegovačkog pothvata prihvatanja, priznavanja, poštovanja drugog i drugačijeg. kao modusa jedino moguće egzistencije bosanskohercegovačkog društva oličenog u Ideji Bosne i Bosanskom duhu. Ja sada živim u Kanadi. Kanadski društveni sistem se zove Kulturni mozaik i skoro je identičan Ideji Bosne i Bosanskom duhu. Bosna i Hercegovina je veliki historijski pothvat gradnje plurarnog društva u kojem ljudi različitih pripadanja, porijekla i tradicija pokušavaju uspostaviti pravedni politički i društveni  poredak. To je jedan od najvećih pothvata u historiji čovjeka i civlizacije bez koga nema čovjeka, civilizacije, Evrope, Svijeta. Velikonacionalističke ideologije i prakse transformisale su taj pothvat u sukobljene strane, u udruženi agresivno genocidni zločinaćki pothvat što je potpuno suprotno idealu bosanskohercegovačkih građana, Ideji Bosne i Bosanskom duhu. Tako je poražena temeljna bosanskohercegovačka vrijednost, a time i temeljna vrijednosti humanizma. Od 1992. godine traje to dehumaniziranje zemlje, ljudi, društva i države. Evropa i Svijet su dozvolile agresiju i genocida na Bosnu i Hercegovinu. Zatim je Bosna i Hercegovina na silu ugarana u dejtonsku konstrukciju. Danas se prodaje bosanskohercegovačka zemlja, prodaje se Bosna i Hercegovina. Paktiranje sa antibosanskim snagama koje su projektovale i izvršile agresiju i genocid, antibosansko eksperimentisanje i praštanje za konstantno razvaljivanje bosanskohercegovačke zemlje, teritorije, društva i države je kraj vrijednosti humanizma u koje se mnogi zaklinju. U Bosni i Hercegovini su mnogi, strani i unutrašnji subjekti žrtvovali osnovne principe humanizma, osnovne principe Ideje Bosne i Bosanskog duha, principe istine i pravde. Evropska i svijetska humanost je poražena u Bosni i Hercegovini. Na margini tog strašnog poraza ostala je još univerzalna bosanskohercegovačka vrijednost, ostala je Ideja Bosne i Bosanski duh, ostali su jer bosanskohercegovački građani još nisu poraženi. Ali njih je sve manje. Svake godine iz Bosne i Hercegovine ode više hiljada građana. Bosna i Hercegovina  tako postaje zemlja staraca i stranaca kojima univerzalnost bosanskohercegovačke ideje, duha, prakse nije interesantna.

U toku Drugog svjetskog rata ubijeno je preko pola miliona Roma. U Bosni i Hercegovini nije bilo masovnih zločina nad Romima, a razlog tome jesu Bošnjačke rezolucije iz 1941. godine, te Zenička rezolucija od 26. maja 1942. godine koja je pozvala na zaštitu Roma. Zenička rezolucija je časni doprinos bošnjačog naroda i grada Zenice u odbrani i jačanju osnovnih ljudskih prava i sloboda Roma. U teškom vremenu Drugog svjetskog rata tako su Bošnjaci dali svoj veliki nacionalni doprinos zaštiti Roma i tako se svrstali u skupinu civililovanih naroda.

Kao narod bez matične države, Romi su vijekovima tražili svoje mjesto pod suncem. U državama u kojima su se nastanjivali, Romi su bili žrtve progona, prisilne asimilacije i genocida. Danas se Romi u Bosni i Hercegovini, ali i ostalim evropskim zemljama, suočavaju sa problemima obespravljenosti, diskriminacije i marginalizacije. Kako bi se povećala inkluzija Roma u društvo i poboljšao njihov ekonomski i socijalni položaj, vlade Centralne i Istočne Evrope pokrenule su međunarodni program „Dekada Roma 2005 – 2015“.  Bosna i Hercegovina se 2008. godine pridružila Dekadi Roma, obavezavši se time na rješavanje pitanja kao što su omogućavanje izbora Roma u državna tijela, rješavanje problema iz oblasti stanovanja, zdravstvene zaštite, zapošljavanja i obrazovanja, te na borbu protiv diskriminacije i predrasuda prema Romima.

Institut za istraživanje genocida, Kanada u svojoj misiji ima posebno angažovanje na poštivanju manjinskih i ljudskih prava kao temeljnih vrijednosti savremenog društva. Romima se  mora omogućiti potpuna zaštita ljudskih prava i sloboda što uključuje i da se politički organizuju i angažuju. To nije tek uslov za napredovanje Bosne i Hercegovine na svom evropskom putu, nego civilizacijska obaveza svake države koja želi pripadati 21. vijeku. Institut za istraživanje genocida, Kanada će aktivno raditi na tome. U ovoj naučno istraživačkoj ustanovi imate vaš glas ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u Kanadi, SAD i čitavom svjetu.

S poštovanjem.

Profesor Emir Ramić
Direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada

Vijesti: