Ima Bosne, beglerbeže: Husein-kapetan GradašÄević je znao da BiH mogu pomoći samo njezini sinovi
Akademik: Emir Ramić
Na današnji dan odajemo poÄast Husein-kapetanu GradašÄeviću koji je imao hrabrosti i viziju da ustane za pravdu, Äast i slobodu Bosne i Hercegovine. Tada je shvatio, ono što mi sada znamo, da Bosni i Hercegovini mogu pomoći samo njezini sinovi, iskreni Bosanci i Hercegovci, i nitko drugi.
Samo preuzimajući sudbinu u vlastite ruke, kroz bosanskohercegovaÄke državne institucije možemo dati Bosni i Hercegovini ono što zaslužuje, svoje mjesto u Evropi i svijetu, kao suverena, nezavisna, slobodna država, koju nitko ne može poreći.
On je zagovarao Bosnu i Hercegovinu kao zemlju i državu svih graÄ‘ana, koji se u njoj raÄ‘aju, žive, ginu i umiru za nju. I žive zajedno. Takvo bosanskohercegovaÄko slaganje vjera, kultura, naroda i tradicija je brana da se Bosna i Hercegovina dijeli. Jedino na taj naÄin može ostati. 17. august 2017. predstavlja 183. godišnjicu tragiÄne smrti Husein-kapetan GradašÄevića, poznatog kao "Zmaj od Bosne", koji je jedan od najutjecajnijih i najvažnijih, likova u historiji Bosne i Hercegovine i bošnjaÄkog naroda. GradašÄević je jedinstvena liÄnost koja je okupila sve one koji su dijeli viziju svjetlije budućnosti za Bosnu i Hercegovinu.
Desetina hiljada mu se pridružilo ukljuÄujući i veliki broja kršÄ‡ana koji su, po nekim navodima, saÄinjavali i do trećinu njegovih ukupnih snaga tokom ustanka. Historija ga pamti kao vrlo tolerantnog i pravednog vladara. Husein-kapetan GradašÄević predstavlja oživljavanje bosanskohercegovaÄke državnosti i nezavisnosti za vrijeme burnog historijskog vremena od presudne važnosti za Bosnu i Hercegovinu.
Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine pod vodstvom legendarnog Zmaja od Bosne je bio ustanak bosanskohercegovaÄkog Äovjeka bez obzira na vjersku pripadnost, Äovjeka koji je volio Ideju Bosne i Bosanski duh.
Tim ustankom bosanskohercegovaÄki Äovjek se probudio iz više stotina godina dugog spavanja. Bošnjake su tada Äinili svi ljudi, prijatelji Ideje Bosne i Bosanskog duha bez obzira na etnicitet i vjeru. Oni su se prepoznali kao samostalni, autohtoni narod, koji pripada Bosni i Hercegovini, koji ima svoju, a ne tuÄ‘u historiju, kulturu, tradiciju i koji imaju samo jednu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Oni su ustali u odbranu teritorijalnog integriteta, nezavisnosti, samostalnosti, suverenosti, jedinstvenosti države Bosne i Hercegovine. U vrijeme legendarnog "Zmaja od Bosne", Bošnjaci su ustali protiv davanja teritorije Bosne i Hercegovine kneževini Srbiji.
Pod voÄ‘stvom Husein-kapetana u Pokretu za autonomiju po prvi put je okupljeno stanovništvo Bosne i Hercegovine, svih klasa i slojeva i svih konfesija u borbi za odbranu zemlje Bosne i Hercegovine i dobrobit cijeloga bosanskohercegovaÄkog naroda. Husein-kapetan bio je bošnjaÄki vojskovoÄ‘a koji je roÄ‘en 1801. u GradaÄcu, gdje će poslužiti kao „kapetan“ Osmanskog carstva do 1829. godine, kada će zapoÄeti Pokret za bosanskohercegovaÄku autonomiju. On i njegovi sljedbenici bili su svjesni oÄiglednog pada Otomanskog carstva i nemogućnosti Sultana da zaštiti bošnjacko muslimansko stanovništvo, što je bilo evidentno protjerivanjm i genocidom nad muslimanima u Srbiji nakon srpskih ustanaka i autonomne koncesije od strane Osmanskog carstva 1829. godine.
GradašÄević je dobio podršku meÄ‘u mnogim bosanskohercegovaÄkim liderima koji su mu se prikljuÄili u svom zahtjevu za većom bosanskohercegovaÄkom autonomijom unutar Osmanskog carstva. On je bio izabran od strane svojih savremenika kao vojni zapovjednik Bosne i Hercegovine i kao njihov civilni autoritet. Ustanak, koji je trajao tri godine, je bio na poÄetku uspješan ali borba za bosanskohercegovaÄku autonomiju je završila tragiÄno, jer su neki kljuÄni Älanovi bosanskohercegovaÄke elite ostali vjerni Osmanlijama i na kraju porazili Husein-kapetana i njegove snage u blizini Sarajeva u junu 1832 godine.
Husein-kapetan bio je forsiran u egzil, ali je zatim dobio „amnestiju“ Äime mu je odobren povratak u Osmansko carstvo pod teškim uslovima, da nikad ne smije kroÄiti u svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu, i da ne može da živi u bilo kojem od evropskih teritorija Osmanske imperije. Umro je u Istanbulu, pod sumnjivim okolnostima 17. augusta. 1834 godine i pokopan je na groblju Eyüp sultana u Istanbulu.
U retrospektivi, neuspjeh Pokreta za autonomiju je imao tragiÄne, dugoroÄne posljedice za Bosnu i Hercegovinu. Osmansko carstvo će 1878. godine biti prinuÄ‘eno prepustiti Austro-Ugarskoj monarhiji kontrolu nad Bosnom i Hercegovinom, manje od 45 godina godina nakon smrti GradašÄevića.
Važno je napomenuti da je, u tom razdoblju, bošnjaÄka elita pogubljena od strane Osmanlija pod zapovjedništvom zloglasnog poturice Omer-paše Latasa. Nakon okupacije od strane Austro-Ugarske, bošnjaÄki narod je izgubio zemlju, utjecaj i sposobnost da razvija svoje vlastite nacionalne institucije. Oko trideset posto Bošnjaka je emigriralo u Tursku, a stotine hiljada su ubijeni tijekom balkanskih ratova, Prvog svjetskog rata, Drugog svjetskog i nedavne srpsko-crnogorske a zatim i hrvatske agresije. ÄŒak i u doba mira, bošnjaÄkom narodu je odbijeno osnovno ljudsko pravo, pravo na identitet, jezik, historiju, tradiciju. Bosna i Hercegovina je postala predmetom teritorijalnih želja od susjeda, Srbije i Hrvatske. BošnjaÄka elita bila je progonjena, njihova zemlja oduzeta, a njihov utjecaj smanjen dok su se regionalne sile borila za kontrolu Bosne i Hercegovine.
Ovaj kratki sažetak tragiÄne moderne historije Bosne i Hercegovine, nakon ustanka i smrti Huseina GradašÄevića otvara mnoga pitanja u našoj nacionalnoj, državotvornoj i teritorijalnoj svijesti. Šta da je ustanak bio uspješan? Da li bi smo izbjegli agresije, genocide, progon, i ubojstvo stotina hiljada nevinih ljudi samo zato što su bili muslimani? Moramo priznati da Osmansko carstvo i bilo koje strane sile koje su bilo okupatori nisu bili voljni ni spremni zaštititi narod Bosne i Hercegovine od mraÄnih sila koji su željeli uništiti bosanskohercegovaÄku državu.
MeÄ‘unarodna zajednica nije stala u zaštitu bosanskohercegovaÄkog državnog suvereniteta i teritoprijalnog integriteta i njezinih graÄ‘ana 1992 godine, iako je Bosna i Hercegovina priznata kao nezavisna država od strane Ujedinjenih naroda. Srećom, Bosna i Hercegovina, Ideja Bosne i Bosanski duh ostaju živi i zdravi, ali uz veliku cijenu pred teškim olujama koje još uvijek treba prebroditi. Vrijeme je da „Zmaj od Bosne“ postane dio kolektivnog bosanskohercegovaÄkog sjećanja jer su sa Huseinom GradašÄevićem u Pokretu za bosansku autonomiju stajali svi narodi i graÄ‘ani Bosne i Hercegovine.
Autonomost Bosne i Hercegovine njegov je projekat koji tada nije uspio. Danas bosanskohercegovaÄkom zemljom vladaju drugi. A ideja jedinstva koju je GradšÄević ostavio iza sebe živi više kao ideja, negoli kao naslijeÄ‘e. U Äuvenom razgovoru sa Turskim Beglerbegom, kada mu je predstavnik Osmanskog carstva kazao:
“Nema više Bosne, a neće biti ni Bošnjaka, Huseine…Gineš za državu koja nikad nije postojala – niti će. Husein Kapetan GradašÄ‡ević mu je odgovorio: Ima Bosne, Beglerbeže i Bošnjaka u njoj. Bili su prije vas i ako Bog da, biće i poslije vas! Zemlja Bosna i Hercegovina.