Naučna istraživanja

Haški tribunal: Jadranko Prlić i ostali - analza u 5 nastavaka

Haški tribunal: Jadranko Prlić i ostali - analza u 5 nastavaka
Autor:  Dženana Karup Druško
http://instituteforgenocide.org/?p=13157&lang=bs
Žalbenom presudom protiv šestorke stavlja se tačka na ukupne procese koji su vođeni protiv Hrvata pred ICTY. Istovremeno, od izuzetne je važnosti za Hrvatsku politički i vanjsko-diplomatski pravno anulirati nalaze prvostepene presude protiv Prlića i drugih, jer je ovom presudom Republika Hrvatska označena kao država koja je aktivno učestvovala u ratu u BiH:  sukob u BiH je presuđen kao međunarodni konflikt zbog vojne i političke intervencije Hrvatske u BiH, a Franjo Tuđman, Gojko Šušak i Janko Bobetko označeni su kao dio udruženog zločinačkog poduhvata zajedno sa hercegbosanskom šestorkom.
Hrvatska je preko oslobađanja generala Ante Gotovine i drugih pred ICTY izbjegla međunarodne pravno-političke posljedice, a bila je aktivno uključena u dezavuiranju prvostepene presude protiv Gotovine i drugih. Ipak, odlučujući faktor oslobađanja Gotovine i drugih nije bilo lobiranje Hrvatske već “širi međunarodni interesi”, a ne interesi Hrvatske.
Hrvatska je tri puta pokušala direktno intervenirati u slučaju Prlić kroz zahtjeve za prisustvo suđenju – jednom u toku prvostepenog postupka, a dva puta nakon izrečene presude. U svojim zahtjevima Hrvatska je trazila od haških sudaca da ukinu institut udruženog zločinačkog poduhvata i postavke međunarodnog konflikta, odnosno dio presude koji označava Hrvatsku kao agresora u BiH, a Franju Tuđmana i druge hrvatske dužnosnike kao učesnike UZP-a. Pri tome se Hrvatska nije bavila (niti ih je to zanimalo) odgovornošću Prlića i drugih. U jednom razgovoru Zoran Milanović (tajno snimljen), bivši premijer Hrvatske, govori da će Hrvatska uspjeti anulirati udruženi zločinački poduhvat i dio oko agresije Hrvatske, a da će šestorka “ipak biti presuđena”, što u konačnici (očito) i nije važno za Hrvatsku.
Analizom presude jasno je kako je i koliko detaljno utvrđena odgovornost Prlića i drugih. Šestorka je presuđena za čak tri udružena zločinačka poduhvata, a u nastavku ćemo navesti šta predstavlja svaki od njih, te kako je Prvostepeno vijeće došlo do zaključaka o odgovornosti optuženih za svaki pojedinačni UZP; koja je razlika između udruženog zločinačkog poduhvata i međunarodnog sukoba, utvrđena u presudi; zašto Hrvatska inistira na ukidanju udruženog zločinačkog poduhavata (pri čemu se uopće ne govori da je u slučaju Prlića i drugih po peti put utvrđen međunarodni konflikt, odnosno agresija Hrvatske na BiH); kako je Prlić presuđen i za raseljavanje Hrvata – Vijeće je na osnovu dokaza zaključilo da je Jadranko Prlić planirao i omogućio raseljavanje hrvatskog stanovništva s područja na kojima su se nalazili, a koje je HZ(R) HB smatrala svojima, te da je to predstavljalo jedan od aspekata politike raseljavanja hrvatskog i muslimanskog stanovništva u skladu s voljom rukovodstva HZ(R) HB, što pokazuje želju Jadranka Prlića da Hrvate naseli na teritorije smatrane hrvatskim, a na štetu muslimanskog stanovništva; šta je zajedničko, a šta suprotno u nastupima odbrana u ovom procesu; na koji način se predsjedavajući sudac Antonetti suglasio s kaznom za šestorku, a bio protiv većine kad je u pitanju udruženi zločinački poduhvat i međunarodni konflikt; zašto je po sucu Antonettiju zločin u Herceg-Bosni “lokalni”, Franjo Tuđman mirotvorac koji je podržavao suverenitet BiH, a Stari most legitiman vojni cilj i da ga je trebalo srušiti.
Hoće li se Žalbeno vijeće sastavljeno od sudaca koji imaju suprostavljena mišljenja i stavove kroz ranije presude oko bitnih pravnih definicija, reflektirati na sadržaj drugostepene presude; da li će nakon pet presuda ICTY-a o međunarodnom konfliktu i agresiji Hrvatske na BiH Žalbeno vijeće u finalu procesa poništiti dosadašnje nalaze i (uvjetno) amnestirati Hrvatsku za rat u BiH; jesu li međunarodni konflikt i udruženi zločinački poduhvat u ovom slučaju sistem spojenih posuda, kako je većinski utvrdilo Prvostepeno vijeće, ili će Žalbeno vijeće promijeniti pravne kavalifikacije koje je utvrdilo Prvostepeno vijeće; posebno će biti važno hoće li Žalbeno vijeće slijediti dosadašnju jurispudenciju ICTY-a kad je u pitanju postojanje udruženog zločinačkog poduhavata, ili će se prikloniti mišljenju suca Antonettija koji tvrdi da udruženi zločinački poduhvat nema uporište u međunarodnom pravu

Haški tribunal: Jadranko Prlić i ostali (IV)
Tuđmanova dvostruka igra
http://avangarda.ba/detaljno.php?id=391
Haški tribunal: Jadranko Prlić i ostali (III)
Zaključak Vijeća: Zapadni Mostar bio je pod okupacijom HVO-a od maja 1993. do februara 1994
http://avangarda.ba/detaljno.php?id=386
Haški tribunal: Jadranko Prlić i ostali (II)
U oktobru 1992. Prlić, Stojić, Praljak i Petković su sa Ratkom Mladićem razgovarali o podjeli BiH
http://avangarda.ba/detaljno.php?id=380
Haški tribunal: Jadranko Prlić i ostali (I)
Franjo Tuđman je smatrao da BiH kao suverena i samostalna država treba prestati postojati
http://avangarda.ba/detaljno-2.php?id=372

Vijesti: