Naučna istraživanja

Zašto Parlament Republika Turske još nije usvojio Rezoluciju o genocidu u Srenrenici?

Zašto Parlament Republika Turske još nije usvojio Rezoluciju o genocidu u Srenrenici?
Parlamenti više desetina država u svijetu, uključujući SAD, Kanadu, Australiju, Evropski parlament... su usvojili rezolucije o genocidu u Srebrenici. Institut za istraživanje genocida Kanada odnosno nekoliko njegovih istaknutih članova je pokušalo lobirati za usvajanje Rezolucije u Turskoj bez uspjeha. Bosansko tursko prijateljstvo je otežano bez turskog priznanja genocida u Srebrenici. Institucionalizacija tog prijateljstva između ostalog je moguće i preko kulture pamćenja u kojoj istina i pravda predstavljaju most ka boljoj budućnosti obe države. Putem diplomatske strategije kulture pamćenja žrtve genocida u BiH moraju biti prisutne u Vašingtonu, Otavi, Briselu, Ankari... Žrtve genocida u BiH ne smiju se prepustiti emicijama. Agresijom i genocidom poraženi i pogaženi identitet žrtava traži istinu i pravdu, čija racionalizacija je najbolja kroz političko priznavanje genocida u Srebrenici i BiH putem rezolucija u parlamentima država. Tužno je što se u Republici Turskoj rijetko govori o genocidu u Srebrenici. Rezolucija o Srebrenici baš kao i genocid ne smiju biti rezultat bilo čijeg ličnog mišljenja. Ona mora da se bazira na faktima, na presudi Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, na presudi Međunarodnog suda pravde, na presudama više nacionalnih sudova i na principima borbe za ljudska prava i slobode. Genocid u Srebrenici je najstrašniji zločin u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata. Međunarodni i nacionalni sudovi su potvrdili da ovaj zločin odgovara okviru definicije genocida u skladu sa Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine. To nije politička izjava. To je pravna činjenica. Genocid je zločin i oni koji su ga počinili su zločinci koji kao takvi trebaju biti kažnjeni. Žrtve genocida u Srebrenici i BiH i dalje čekaju tursku potvrdu sudski priznatog zločina. Rane prošlosti se moraju liječiti putem pružanja podrške žrtvama i izvođenjem izvršioca zločina pred lice pravde. Proces pomirenja se mora završiti sa istinom o zločinima, pravdom za žrtve, traženjem oprosta i izražavanjem kajanja, kako bi se svi građani BiH sa sigurnošću i nadom okrenuli ka budućnosti. Odsutnost Republike Turske u procesu političkog priznanja sudski potvrđenog genocida u Srebrenici je mrlja u bosansko turskim državnim odnosima.
/E. R./

Naravno da istraživači genocida znaju za slućaj Armenija. Zar slučaj Armenija može biti dovoljan razlog da Parlament Republike Turske ne usvoji rezoluciju o genocidu u Srebrenici prema žrtvi za koju je vežu mnoga historijska, kulturna, tradicijska i druga dobra?  Po tom osnovu nikada parlamenti u Americi, Kanadi Australiji ne bi usvojili rezolucije o genocidu u Srebrenici jer imaju nerješena pitanja oko genocida nad njihovim domicilnim stanovništvom, indijancima. U tekstu se govori o potrebi političkog priznanja genocida u Srebrenici od strane velike svjetske sile, Turske. Pri tome se ne umanjuju drugi segmenti kulture pamćenja u koje je država Turska i te kako uključena.

Vijesti: