Naučna istraživanja

Zakonski nasljednik imovine je RBiH

DRŽAVNA IMOVINA BiH

 

Drzavna imovina Bosne i Hercegovine

Odvija se velika prevara i kriminal uništenja države Bosne i Hercegovine od strane domaćih vlasti i OHR-a u domenu državne imovine.  U to zlodjelo je sada uvučeno i Vijeće za implementaciju mira u BiH (PIC).  Kriminal je olakšan rasporedom na etape tokom godina, a sada se oslanja na istini potpuno suprotnoj i protudržavnoj odluci Vijeća ministara BiH iz 2004., ¨da državna imovina ne obuhvata imovinu koja se zvala društvenom¨ (prirodna bogatstva i dobra u općoj upotrebi: šume, livade, planine, brda, vode i sl.).  Aktualnom završnom segmentu prevare doprinosi OHR tako što je izmislio problem državne imovine iako po tom pitanju postoji već odavno završena legislativa.  OHR-ovu rabotu prihvata i PIC tako da izmišljeni problem unosi u svoje uvjete i ciljeve (5+2) za zatvaranje OHR-a.  Valentin Inzko prihvaća da vrši popis prema kriminalnoj odluci Vijeća ministara iz 2004., koja je suprotna definiciji, stvarnom stanju u zemljišnim knjigama i važećem zakonu o državnoj imovini - pa OHR-ov popis ne uključuje državnu imovinu koja se nekad zvala društvenom svojinom (ili imovinom), čime krši odredbe iz Dejtonskog ugovora u kojemu je to pitanje riješeno, kao i Odluku Ustavnog suda BiH.

 

Sada OHR i PIC traže da se političari na vlasti dogovore oko raspodjele 1,27% državnog zemljišta iz OHR-ovog popisa, iako to zemljište uistinu obuhvata 54% teritorije BiH.  U čemu je prevara?  Pa, kada bi se dogovorili oko tih lažnih samo 1,27% naspram stvarnih 54%, uzeli bi da dogovor važi za cjelokupnu državnu imovinu i poništili bi važeću legislativu.  Da nas prestraše da ćemo ostati bez države ako ne prihvatimo ovu prevaru (kojom doista ostajemo bez države!), sada se poneki pozivaju na PIC i OHR da će država BiH nestati ako se političari ne dogovore oko ¨uvjeta ulaska BiH u EU i NATO¨.  To je reketiranje da BiH ostane bez vlasništva nad državnom imovinom, a entiteti budu njeni vlasnici, a time i države. 

 

U Dejtonskom ustavu postoje tri uporišta da je državna imovina vlasništvo države BiH: prvo, Član 1 po kome dejtonska BiH nastavlja kontinuitet RBiH; drugo, odredba da su zakoni Republike BiH važeći dok se ne donese drugi zakon kojim se poništava zakon RBiH iz te oblasti; treće, odluke Ustavnog suda BiH o imovini koje su konačne i obvezujuće za sve.  Ujedno i u 'Sporazumu o sukcesiji bivših republika SFRJ', državna imovina RBiH pripada dejtonskoj BiH.

 

Sa suprotne strane je protuzakonita regulativa Republike srpske, a čini je, između ostalog, 'Zakon o prenosu sredstava iz društvene u državnu svojinu' (Službeni list RS 4/93) u Republici srpskoj, donesen 1993. (prije Dejtona).  Ključna odredba ovog Zakona je u članu 3, koja po teritorijalnom principu određuje da sva društvena sredstva na teritoriji RS postaju njena državna svojina.  Ovdje je bitna odredba da na nižim nivoima nije ništa određeno, već je sve skoncentrirano na nivou RS.  Zatim je 2007. u RS doneseno ¨autentično tumačenje¨ toga Zakona (Službeni glasnik RS 74/2007) koje glasi: ¨Svojina koja je postala državna na osnovu člana 3 Zakona o prenosu sredstava društvene u državnu imovinu, upisati će se u zemljišnim knjigama kao svojina Republike srpske¨.  Dat je nalog svim zemljišnoknjižnim uredima RS da po službenoj dužnosti, umjesto društvenog i državnog vlasništva, izvrše upis vlasništva Republike srpske.

 

 

Internacionalna zajednica deklarira da ne podržava zločin.  Ali pošto od sljedbenika ratnih zločina nije oduzela ono što su oteli počinivši zločine, praktično agresorima daje pravo na zločin nagrađivanjem sljedbenika Miloševića i Tuđmana.  Zato treba od političkih stranaka sa centralama u Sarajevu, koje tobože predstavljaju odane građane države BiH, hitno tražiti da odbace prijenos vlasništva nad državnom imovinom sa države na entitete, kantone i opštine; zatim, da odbace podjelu državne imovine na entitete; zatim, da se društvena imovina također ispravno tretira kao državna, te kao takva i popiše.  I, treba još tražiti da se prestanu dogovarati o već dogovorenom!  I inače je traženje da se bh. političari dogovore, veoma zloban zahtjev kada se zna da je sljedbenicima agresije i genocida dano pravo veta, te se sa njima može dogovoriti samo ono što ruši državu BiH a jača Republiku srpsku.  OHR i neki političari govore da je potreban kompromis oko državne imovine.  Treba svima biti jasno da se tu radi o pitanju hoće li država BiH nestati ili opstati i postati funkcionalna, a nade entiteta da postanu suverene države biti ukinute.  A po pitanju opstanka države BiH se ne može dogovarati.  Po tom pitanju nema kompromisa. 

 

Dakle, treba uvažiti postojeću legislativu dejtonske BiH; treba tražiti da OHR poništi nelegalno upisanu državnu imovinu na prostoru RS, tj. da OHR naredi da se isknjiži iz vlasništva RS, a uknjiži kao državno vlasništvo BiH.  Također treba tražiti od OHR-a da se državna imovina sa njegovog popisa također uknjiži kao državno vlasništvo bez obzira da li se nalazi u jednom ili drugom entitetu.

 

Vojna imovina (nekih 69 lokacija interesantnih i za NATO) bi se mogla odmah upisati kao državno vlasništvo BiH pod upravom Ministarstva obrane BiH.  Za to nije potrebna suglasnost entiteta, jer je sva imovina državno vlasništvo.  Tako bi se pitanje vojne i državne imovine skinulo sa dnevnog reda bez nepotrebnog problematiziranja.  To je u skladu sa zahtjevom Vijeća Evrope i Rezolucije Američkog kongresa od 12.5.2009., koji traže da BiH što prije postane funkcionalna država. 

 

Visoki predstavnik Valentin Incko jučer je izdao Nalog kojim se obustavlja primjena Zakona RS o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja do donošenja konačne odluke od strane Ustavnog suda BiH.

 

Ovim Nalogom se sprječava pravna nesigurnost koja bi pratila svaki akt koji bi promijenio vlasništvo nad ovom imovinom prije nego što Ustavni sud donese svoju odluku - saopćeno je iz OHR.

 

Pronalaženje rješenja za državnu imovinu je test ozbiljnosti onih koji su izabrani u oktobru - kazao je Incko.

 

Svi ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, izuzev Rusije, dali su punu podršku Nalogu visokog predstavnika.

 

Na ovo je odmah reagovao Milorad Dodik, predsjednik RS, i kazao da Nalog visokog predstavnika nije u skladu s njegovim ovlaštenjima i da neće biti objavljen u „Službenom glasniku".

 

Ovaj nalog za nas nema nekakvu važnost - kazao je Dodik i dodao da ustavni sud BiH nije nadležan da raspravlja o državnoj imovini pa tako ni da odlučuje o Zakonu o imovini RS.

 

Nalog visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka kojim se obustavlja primjena Zakona RS-a o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a i pod zabranom je raspolaganja do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH predstavlja korak kojim je rješavanje pitanja državne imovine konačno usmjereno na pravni teren.

Spomenuto pitanje je dosad bilo predmetom različitih političkih razmatranja i konfrontacija, budući da vodeće političke snage imaju divergentne stavove u vezi sa svim ključnim pitanjima koja se tiču države Bosne i Hercegovine.

Sada je prilika da Ustavni sud BiH kao njviša sudska institucija, s pravnog stanovišta kaže ko je u pravu i šta treba učiniti u tom pogledu.

Visoki predstavnik je ovim činom spriječio nastupanje štetnih posljedica od eventualne primjene spomenutog entitetskog zakona, prije meritorne odluke Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud BiH je sada u poziciji da štiteći Ustav BiH i primjenjujući međunarodne standarde u tom pogledu da konačan odgovor na postavljeno ustavnopravno pitanje.

Ustav BiH sadrži više odredaba koje nesumnjivo govore o karakteru pitanja državne imovine, uključujući i odrednicu - pojam država, koji se isključivo koristi kao atribut Bosne i Hercegovine.

Budući da se radi o državnom vlasništvu, odnosno vlasništvu koje pripada državi,  to vlasništvo (imovina) je zaštićeno Ustavom i međunarodnim konvencijama, uključujući i Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, kojom se vlasnicima (titularu imovine) jamči pravo neometanog uživanja imovine.

Bosna i Hercegovina je suverena država i pravna nasljednica ondašnje SFRJ, te da je po bečkom Sporazumu o sukcesiji naslijedila imovinu bivše države (SFRJ), uključujući i dugove, a iz čega proizilazi da entiteti nisu subjekti tog sporazuma, te potvrđuje subjektivitet Bosne i Hercegovine u pogledu državne imovine.

Prelaskom s političkog na pravni teren se otvaraju značajnije mogućnosti da Bosna i Hercegovina vlastitim zakonom uredi pitanje prava korištenja i raspolaganja državnom imovinom.

 

Popis važece legislative u BH po pitanju državnog vlasništva:

Popis važece legislative u BH po pitanju državnog vlasništva:

1.   U Daytonskom ustavu, ima tri uporišta da je državna imovina VLASNIŠTVO države BH. To su Clan 1 Daytonskog ustava, po kome država BH nastavlja kontinuitet, zatim odredba da su zakoni Republike BiH važeci, dok se ne donese drugi zakon, kojim se poništava zakon R. BiH iz te oblasti, i trece, po Daytonu, odluke Ustavnog suda BH su KONACNE I OBAVEZUJUCE za sve.

2.   Shodno tome, po Zakonu o pretvorbi društvene svojine koje je donijela Skuština R. BiH (Službeni list RBiH 33/1994), državna svojna pripada državi R. BiH, to jest državi Bosni i Hercegovini. Važno je napomenuti da u Clanu 1 tog zakona, su pobrojana dobra koja su postala vlasništvo države BiH, medu kojima su najznacajnija: javna dobra (prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi), društveni kapital pravnih lica na dan 31.12.1991.

3.   Ustavni sud BiH je donio Odluku po kojoj je u sporu po pitanju vlasništva nad državnom imovinom BH i F BH, presudio da državna imovina pripada državi BH.

4.   Napokon, po Sporazumu o sukcesiji bivših republika SFRJ, državna imovina R.BiH pripada državi BH.

Ovim je pobrojana legalna ustavna i zakonska regulativa. Nasuprot njoj, imamo nelegalnu regulativu u RS, a cine je:

1.   Zakon o prenosu sredstava iz društvene u državnu svojinu (Službeni list RS 4/93). u „Republici srpskoj“ koji je donešen u 1993. godini (znaci, prije Dejtona) pa je zato nelegalno  donesen!

Kljucna odredba ovog Zakona je u clanu 3, koja po teritorijalnom principu odreduje da sva društvena sredstva na teritoriji ¨Republike srpske¨ postaju državna svojina.  Ovdje je bitna odredba da na nižim nivoima nije ništa odredeno, vec je sve skoncentrirano na nivou ¨RS¨, koja tada nije legalno postojala.

2.   U 2007 godini, u RS je doneseno „autenticno tumacenje“ toga Zakona (Službeni glasnik RS 74/2007) koje glasi: Svojina koja je postala državna na osnovu clana 3 Zakona o prenosu sredstava društvene u državnu imovinu, upisati ce se u zemljišnim knjigama kao svojina Republike Srpske.  Dat je nalog svim zemljišnoknjižnim uredima da po službenoj dužnosti, umjesto društvenog i državnog vlasništva, izvrše upis vlasništvo Republike Srpske.

Samo neke posljedice, ako bi se VLASNIŠTVO nad državnom svojinom sa države BH prenijelo na entitete , kantone i opštine:

•   Država BH izgubila bi unutrašnji suverenitet, a RS i Federacija, pa i kantoni bi stekli potpuni unutrašnji suverenitet.

•   Država BH bila bi prazna ljuštura, koja bi postala totalno nefunkcionalna. Takva nefunkcionalna država ne bi mogla u Evropsku Uniju ni u NATO. Dokaz za to je uslov koji je dao NATO da bi BH mogla pristupiti, jeste da se vojna imovina upiše u vlasništvo Ministarstva odbrane BH.

•   Isto bi bilo i sa Evropskom Unijom, kad bude došao red za ulasak, tražit ce da imovina bude u vlasništvu države BH, a Vi sad insistirate da država ostane totalno bez VLASNIŠTVA nad državnom imovinom, pa da postane totalno nefunkcionalna. 

•   Takva država BH, bez vlasništva, totalno nefunkcionalna, ne bi mogla potpisivati ugovore o vanjskom zaduženju, a entiteti to svakako ne mogu po medunarodnom pravu, pa se ne bi imao ko potpisati za novo vanjsko zaduženje.

•   Ispalo bi da su entiteti stariji od drzave BH, kao sto zele nametnuti politicari iz RS da je BH stvorena u Daytonu. Ako bi se prihvatila ta teza, onda za stvaranje BH bi bila potrebna dva entiteta, a za razvaljivanje države bio bi dovoljan samo jedan, RS. Znaci, da bi pristanak na takvu tezu bio naizgled ustupak radi izbjegavanja radikalizaije, ali bi to prakticno bila najveca radikalizacija, jer bi tako „de facto“ ukinuli državu BH.

•   Državne granice bi postale entitetske, a BH more bi pripalo samo jednom entitetu, ili kantonu ili opštini Neum. Katastrofa!!!

•   ZAKLJUCAK: ako hocemo u NATO i Evropsku Uniju NE smijemo pristati na prepis VLASNIŠTVA nad državnom imovinom sa države BH na entitete.

Zakonski nasljednik imovine je RBiH

 

Pravo vlasnistva je pravo upravljanja i raspolaganja nekretninama, a pravo koristenja je ograniceno, privremeno i ne moze se prenijeti na druge bez saglasnosti vlasnika. Posjednik moze biti onaj koga odredi vlasnik, koristenje moze biti uz naknadu i na odredjeno vrujeme. Kod razdruzivanja sa bivsom Jugoslavijom jedini i zakoniti nasljednik je Republika Bosna i Hercegovina. Sva imovina je gruntovno vlasnistvo drzave i bez njene dozvole nisu moguce nikakve transakcije. Promjene kulture zemljista: sumsko u poljoprivredno ili gradjevinsko rjesava se planski, odnosno na prijedlog drzavnih institucija, a parlament donosi odluku u skladu sa razvojnih planovima i projekatima,  sve u skladu sa postojecim zakonima i iskustvima u normalnim zemljama svijeta.

 

Prenos imovine na entitete je pocetak kraja drzave jer se:

 

- Legalizuju entiteteti, a znamo kako su nastali i sta namjeravaju.

 

- Daje pravo entitetima da bez pitanja drzave moze vrsiti transakcije sa  imovinom:  prodati, pokloniti, prenijeti na druge, otudjiti

 

- Entiteti sa imovinom postaju drzave

 

- Entiteti mogu mijenjati kulturu zemljista prema svome nahodjenju.

 

U slucaju izdvajanja entiteta iz BiH imovina ostaje kao neotudjivo vlasnistvo o kome odlucuje parlament države. Uskracivanje prava drzavi da odlucuje o svojoj imovini, znaci dati pravo entitetima da se mogu izdvojiti iz drzave samo uz saglasnost entiteta. Ako je imovina drzavna, tada  referendum za izdvajanje se  provodi u citavoj drzavi, jer svi gradjanin odlucuju o statusu drzavne imovine. Obzirom da se radi o strateskim interesima drzave tu ne moze biti nikakvih dilema niti kompromisa. Oni koji drugacije misle i hoce da ukljuce nezakonite nasljednike treba ih nazvati drzavnim neprijateljima i uklanjati sa pozicija i procesuirati,

 

U ovoj igri mozemo vjecno ostati bez hidro-energetskog potencijala rijeke Drine. Dosadasnje entitetsko upravljanje i raspolaganje sistemom  uskratilo je BiH-u nekoliko milijardi KM od zajednickih hidroelektrana i akumulacijama koje su na teritoriji BiH.

 

Kakvu sudbinu  moze dozivjeti imovina koju svojataju nasi susjedi?.

 

Kako urediti granicu sa Srbijom, granicu sa Hrvatskom sa razgranicenjem na moru, Sutorina u Crnoj Gori izlazak na more prema AVNOJ-u.

 

Sva imovina Republike Bosne i Hercegovine, mora se gruntovno upisati na drzavu, koja ce preko svojih institucija znati upravljati i raspolagati. Samo drzava moze urediti granice sa susjedima. 

Vijesti: