Naučna istraživanja
SBSA1
U skladu sa misijom i strategijom Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike želim u ime ove organizacije istaći nekoliko osnovnih pogleda na panel diskusiji u okviru Susreta Bošnjaka Sjeverne Amerike na temu Prioriteti vjerskog, društvenog i politiÄkog djelovanja bošnjaÄkih organizacija sa prostora Sjeverne Amerike.
Od svoga osnivanja Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike je zastupao tezu o potrebi ravnomjernog oÄuvanja i jaÄanja svih komponenti bošnjaÄkog nacionalnog bića u AmeriÄŒkom Melting potu i Kanadskom Kulturnom mozaiku.
U uslovima stalno rastuće antibosanske politike kako u samoj Bosni i Hercegovini, tako i u dijaspori smatramo da sljedeći prioriteti bošnjaÄkih organizacija trebaju biti:
- jaÄanje i umrežavanje duhovne, nacionalne, akademske, kulturne i ekonomske snage Bošnjaka,
- obrazovanje i odgoj Bošnjaka, posebno mladih kako putem škola bosanskog jezika, tako i putem drugih oblika obrazovanja i vaspitanja,
- dovršenje izgradnje duhovne i nacionalne svijesti Bošnjaka,
- dovršenje izgradnje patriotske svijesti prema jedinoj bošnjaÄkoj matici, Bosni i Hercegovini,
- oÄuvanje nacionalnih simbola Bošnjaka u Sjevernoj Americi,
- institucionalna saradnja saradnja sa AmeriÄkim i Kanadskim organizacijama i zajednicama,
- institucionalna briga o svakom Bošnjaku itd.
JaÄanje ekonomske snage Bošnjaka je jedan od najznaÄajnijih zadataka. Bitno je raditi ne samo na jaÄanju ekonomske moći Bošnjaka u cjelini već na jaÄanju svakog Bošnjaka kao pojedinca. Naime evidentan je veliki odliv stanovništva Bosne i Hercegovine u druge zemlje uzrokovano lošim ekonomskim stanjem u matici što je svojevrstan ekonomski genocid. Ogromna većina našeg stanovništva koje se iseli se asimilira u društva u koja odlaze i to je u biti izgubljeni dio naroda. Da stvar bude još gora, odlaze uglavnom oni koji su najpoduzetniji tj. oni koji su najsposobniji tako da Bošnjaci iz godine u godinu ostaju bez svojih najboljih sinova i kćeri. U cilju jaÄanja ekonomske snage sjevernoamerickih Bošnjaka potrebno je kreirati strategiju, a takoÄ‘er potrebno je voditi politiku koja ide ka stabilnosti u Bosni i Hercegovini, kreirati ambijent pogodan za investicije te uspostaviti veze americkih i kanadskih Bošnjaka koje bi vodile kao znaÄajnijem investiranju u Bosnu i Hercegovinu.
Obrazovanje i odgoj Bošnjaka je znaÄajno sa aspekta dugoroÄnih interesa, jer investicija u obrazovanje ne daje rezultate u kratkom roku. Globalno gledano, može se zapaziti da su najuspješniji oni narodi koji imaju najbolje obrazovanje. Kako bi se naše obrazovanje unaprijedilo potrebno je prije svega uskladiti planove i programe rada škola bosanskog jezika, više raditi na valjanoj profesionalnoj orjentaciji u tim školama, osnovati selektivne bošnjaÄke škole za posebno nadarene bošnjaÄke uÄenike, osavremeniti nastavne planove itd.
Dovršenje izgradnje nacionalne svijesti SjevernoameriÄkih Bošnjaka je jedan od znaÄajnih zadataka. Pri ovome je jako bitno da se vjersko i nacionalno pitanje tretiraju uzajamno, a Bošnjaci trebaju otvoriti proces povratka drugih naroda i nacija u Sjevernoj Americi u svoje nacionalno tijelo. Treba nastojati da se ostvari jedinstvo i sloga svih Bošnjaka. Ovo treba postići prvenstveno kroz zajednicke obrazovne kulturne, sportske, ali i politicke i duhovne aktivnosti.
BosanskohercegovaÄka država je od kljuÄnog znaÄaja za opstanak Bošnjaka. Bošnjaci nisu beskućnici, jer imaju državu Bosnu i Hercegovinu u kojoj konstitutivnost dijele 1/3 sa Srbima i Hrvatima. Prije više od 20 godina Bošnjaci su nastojali da izgrade graÄ‘ansku državu Bosnu i Hercegovinu što se ne može reći da je bio pogrešan stav, ali u meÄ‘uvremenu su stvari krenule „krivim tokom“ te je potrebno sada iznova razmotriti bošnjaÄke stavove. Ovim ne želim da zagovaram cijepanje Bosne i Hercegovine već želim da ukažem na potrebu iznalaženja novog rješenja ustavnog ureÄ‘enja Bosne i Hercegovine koje ne bi „gušilo“ Bošnjake. ÄŒinjenica je da u ovakvoj Bosni i Hercegovini kakva je sada Bošnjaci npr. nemaju svoje nacionalne institucije finansirane od strane države. Istovremeno nameće se potreba urgentnog rješavanja ovog problema u nekom razumnom roku, jer stanje permanentne krize koje traje od agresije i genocida na ovamo nikako nije dobro za Bošnjake. Potrebno je uz asistenciju meÄ‘unarodne zajednice postići dogovor sa Srbima i Hrvatima kako bi Bosna i Hercegovina bila ustrojena kao stabilna i prosperitetna država koja ne bi „gušila“ ni jedan od svojih naroda. Pri ovome treba biti svjestan Äinjenice da je bošnjaÄki narod važniji od države Bosne i Hercegovine odnosno država Bosna i Hercegovina bez Bošnjaka ne znaÄi ništa.
Briga za oÄuvanje nacionalnih simbola Bošnjaka je jako bitna, jer po definiciji „narod je množina osoba koje imaju zajedniÄko porijeklo, zajedniÄku i prepoznatljivu kulturu, zajedniÄke mitove i simbole, tradiciju i zajedniÄke zakone i obiÄaje za Älanove“. NajznaÄajniji bošnjaÄki nacionalni simboli su grb i zastava sa ljiljanima pod kojom su se u posljednjem ratu patriote borile za Bosnu i Hercegovinu. Pitam se tko je nadležan da štiti ove simbole od zloupotrebe ? Da li su ovi simboli uopšte zakonski zaštićeni ? SjevernoameriÄki Bošnjaci moraju ponuditi odgovor na ovo pitanje.
Saradnja sa AmeriÄkim i Kanadskim organizacijama je neophodna u cilju realizacija niza aktivnosti, a posebno u cilju politiÄke participacije AmeriÄkih i Kanadskih Bošnjaka u politiÄkim procesima ove dvije zemlje.
Moraju se naći mehanizmi da se institucionalno odupre asimilaciji u AmeriÄko i Kanadsko društvo uz pozitivnu integraciju u ta društva uz oÄuvanje osnovnih bošnjaÄkih vrijednosti.
Na kraju ću navesti jedan bitan detalj, a to je Äinjenica je ovo momenat kada moramo svi razmišljati o našim dugoroÄnim interesima i kao pojedinci i kao narod, jer je gledanje „na kratke staze“ u ovom momentu pogubno. Moramo biti svjesni svoje odgovornosti prema budućim generacijama i dobro razmisli da li ćemo im u naslijeÄ‘e ostaviti probleme koje će rješavati decenijama.
U cilju realizacije gore navedenih elementa dobro bi bilo razmisliti o formiranju zajedniÄkog koordinativnog tijela sastavljenog od predstavnika bosnjaÄkih organizacija Sjeverne Amerike koje bi usmjeravalo naše aktivnosti.
Vijesti: