Video i fotografije koje svjedoÄe
SKANDALOZNO: SPOMENICI ZLIKOVCA DRAŽE MIHAILOVIĆA I ČETNIČKI KAMPOVI U SAD I KANADI
Od 7. - 9. decembra t.g., u vikendu bošnjaÄke kulture pamćenja i sjećanja na bošnjaÄke žrtve genocida, u Torontu je održana premijera dokumentarnog filma “Bošnjaci – Genocid u kontinuitetu” i okrugli stol na istu temu, dok u Hamiltonu projekcija istog filma. Pisali smo već, specijalni gosti organizatora premijere su bili autor filma Avdo Huseinović ispred sarajevske “Pravde” i šestoÄlani tim producenata ispred BošnjaÄko-ameriÄke nacionalne asocijacije i medijskog pokrovitelja web magazina Bošnjaci.Net.
Gledajući pomenuti film, prisutni su se mogli uvjeriti obimu planetarnih zloÄina genocida nad civilima - Bošnjacima u ratu i u miru od strane država Srbije, Crne Gore i Hrvatske, kao i od zloÄinaca (Äetnika) iz srpsko-crnogorskog i (ustaša) iz dijela hrvatskog naroda.
Publicista, novinar Avdo Huseinović, poznati autor i režiser 15 dokumentarnih filmova o agresiji na BiH i genocidu nad Bošnjacima, logorima..., sa urednikom Bošnjaci.Net, tragom informacija o djelovanju ÄetniÄkih organizacija i centara u Winoni, nedaleko od Hamiltona u Kanadi, obišli su jedan od ÄetniÄkih kampova koji nosi ime ratnog zloÄinca Draže Mihailovića. Radi vjerodostojnosti uradili smo nekoliko video-foto snimaka, neke od tih predstavljamo javnosti koja će sigurno biti šokorani, da u jednoj modernoj demokratskoj državi kakva je Kanada postoje ovakve vrste kampova koji nose ime zloglasne srpske teroristiÄke ÄetniÄke vojne formacije i ratnog zloÄinca Draže Mihailovića, Äiji su pripadnici i sljedbenici zavili u crno brojne porodice u državama na Balkanu.
Na samom ulazu u ÄetniÄki kamp s desne strane stoji puni naziv „Srpski ÄetniÄki centar – Spomen dom - Äenerala Draže Mihailovića“, dok na zidu objekta, s lijeve strane takoÄ‘er je 'zakovan' manji natpis. Iako je bilo parkirano nekoliko auta niko nije izašao da „doÄeka“ neplanirane posjetioce. Porhodali smo pored objekta i velikog parkinga, s velikim zaprapašÄ‡enjem uvjerili se u onome što su svjedoÄile preživjele žrtve genocida, Bošnjaci koji žive u Kanadi. Pitat će te se, ljudi, da li je moguće?! Jest', moguće je!
*****
U nastavku naglasak će biti na zloÄine genocida nad Bošnjacima u BiH 1992 – 95.. Posebno u periodu Drugog svjetskog rata, koji su planski sa državnog nivoa poÄinile zloglasne srpske i crnogorske vojne, policijske jedinice, ali i ÄetniÄke formacije. Komandant je bio ratni zloÄinac Ä‘eneral Draža Mihailović i njemu podreÄ‘eni vojvoda pop MomÄilo Äujić, vojvoda Pavle Äurišić, te brojni drugi zloÄinci, koji su sa zloÄinaÄkim ÄetniÄkim jedinicama, prema pisanju istaknutog srpskog historiÄara Vladimira Dedijera, u genocidu pobili više od stotinu hiljada muslimanske (bošnjaÄke) djece, žena, staraca (1941 – 45), što je oko 12 % tadašnje bošnjaÄke pupulacije, zatim hiljade Albanaca, Jevreja, Roma…
Pri kraju Drugog svjetskog rata brojni ratni zloÄinci su zamijenili kokardu sa petokrakom, ali u glavu im je ostala kokarda. Mnogi su se razbježali pos svijetu: SAD, Kanada, Australija, Južna Amerika... ÄŒetniÄki vojvoda pop MomÄilo Äujić je pobjegao u SAD, nastanio se u okolici Chicaga, otuda je širio mržnju i na razne naÄine podsticao i pomagao zloÄinaÄke ÄetniÄke snage, koje su djelovale u ilegali sve do pred srpsko-crnogorsku agresiju na Republiku Hrvatsku 1991. i još krvaviju agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bošnjacima 1992 -1995.
Historijski fakti govore: ratni zloÄinac Draža Mihailović je uhapšen u noći izmeÄ‘u 13. i 14. marta 1946. Sudski proces protiv njega (i grupe optuženih) za brojne ratne zloÄine zapoÄeo je već 10. juna i trajao do 15. jula 1946. godine. Sud je 15. jula 1946. donio, za Mihailovića (i svakog pojedinaÄno od optuženih), i izrekao presudu da: '“osuÄ‘uje Mihailović Dragoljuba - Dražu na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak politiÄkih i pojedinih graÄ‘anskih prava i konfiskaciju celokupne imovine”. Mihailović i još desetorica osuÄ‘enih na smrt podnijeli su molbe za pomilovanje. Prezidijum Narodne skupštine FNRJ je na svojoj sjednici 16. jula 1946. godine donio odluku da se molbe za pomilovanju ne uvaže. Sutradan, 17. jula 1946. godine, prema agencijskoj vijesti Tanjuga i dnevne štampe, uslijedilo je izvršenje smrtnih kazni'.
Tragom historijskih Äinjenica o ratnim zloÄinima i genocidu nad Bošnjacima u vremenu Drugog svjetskog rata, 1941 – 45, od strane zloglasnog ÄetniÄkog pokreta pod komandom ratnog zloÄinca Draže Mihailovića, te srpsko-crnogorske agresije na BiH 1992-95., opet njegovih sljedbenika zadojeni Äetništvom, “osvježenih” novom generacijom iz srpsko-crnogorskog naroda. Neshvatljivo je za zdravi um i razum, i uopće civilizacijske norme, da oni Srbi koji su pobjegli od sudske pravde, naselili se u SAD i Kanadu, javno baštine Äetništvo, osnivaju ÄetniÄke organizacije, veliÄaju i propagiraju ratne zloÄine i zloÄince, terorizam, nacizam, fašizam… Jasno je da organizatore takvih organizacija to nije sramota, jer niti imaju osjećaja prema nedužnim civilnim žrtvama, ali niti imaju obraza, niti stida, a niti znaju šta je to. To isto važi za ona sveštena lica SPC koji sve to aminuju ali i dio su takvog zloÄinaÄkog pokreta. Ovo je samo još jedan od niza dokaza pomućene srpske kolektivne svijesti i posebno preuzimanje kolektivne odgovornosti za zloÄine u kontinuitetu, tj. za genocid nad Bošnjacima, kao i Jevrejima, Albancima, Romima i drugim, kako u (srpskim) ratovima ’90-tih, tako i u Drugom svjetskom ratu.
Najzad, odobravanje i legalizovanje rada na sjevernoameriÄkom kontinentu raznim ÄetniÄkim pokretima, udruženjima, srpskim ÄetniÄkim sestrama…, takvim fašistiÄkim i teroristiÄkim organizacijama, koje su poÄinile toliko zla i zloÄina nad narodima u državama na Balkanu, prvenstveno u BiH i Sandžaku, poraz je za demokratsko društvo Kanade i SAD. Ove dvije države na svjetskoj politiÄkoj sceni nastoje biti predvodnici sdemokracije, ali i diktiraju borbu protiv terorizma, nacizma i fašizma, dok se baš tu na njihovoj teritoriji baštini Äetništvo - odnosno velikosrpski nacionalizam, nacizam, fašizam, šovinizam!
Kroz brojne objavljene knjige poznatih svjetskih autora, zatim internet pretreživaÄa, sve je dostupno i poznato svjetskoj javnosti o ÄetniÄkim formacijama, poÄinjenim ratnim zloÄinima i genocidu, ali i pred toga u Chicagu u krugu pravoslavne crkve je podignut spomenik ratnom zloÄincu Draži Mihailoviću, a isto tako i u dva gradića u kanadskom Ontariju, spomenik i momorijalna ploÄa.
Za preživjele žrtve genocida i potpomke žrtve genocida, ne shvatljivo je da vlasti u ovim najrazvijenim državama svijeta zatvaraju oÄi pred srpskim ÄetniÄkim zloÄinima i kampovima najveće i najzloglasnije teroristiÄke vojne formacije u Europi.
Države SAD i Kanada na svojoj državnoj teritoriji moraju pod hitno zabraniti djelovanje zloglasne teroristiÄke organizacije kakav je Ravnogorski ÄetniÄki pokret i sliÄnim nazivima i kazniti sve one koji propagiraju i slijede Äetništvo. AmeriÄke i kanadske vlasti moraju znati: spomenici ratnom zloÄincu Mihailoviću i davanje dozvola za djelovanje ÄetniÄkih pokreta je uvreda za žrtve holokausta i za žrtve genocida!!! Jasno je da je to ujedno podsticaj budućim generacijama i pristalicama ovog fašistiÄkog pokreta da nastave Äiniti genocid nad civilima.
Ravnogorski ÄetniÄki pokret jeste na ameriÄkoj Crnoj listi, ali neshvatljivo je da je njihovom lideru Draži Mihailoviću u Chicagu sagraÄ‘en spomenik osuÄ‘enom ratnom zloÄincu, radi Äega je pogubljen.
TakoÄ‘er, SAD i Kanada moraju imati u vidu obime ratnih zloÄina i genocida civilima, djeci, ženama i starcima, a koji su poÄinili pripadnici zloglasnog Ravnogorskog ÄetniÄkog pokreta i drugih ÄetniÄkih formacija, naravno sve uz znanje i odobravanje državnog vrha Srbije. Najzad to je kljuÄni razlog što je Ravnogorski ÄetniÄki pokret na ameriÄkoj Crnoj listi.
Kanadske i ameriÄke siguronosne službe moraju utvrditi koliki je broj Äetnika iz ovih kampova poslat 90-tih godina na ratišta u BiH, Hrvatsku i Kosovo!!! Ujedno mora se utvrditi transakcija materijalnih sredstava sa kojim financiraju obuÄavanje ÄetniÄkih i ruskih teroristiÄkih formacije koje djeluju u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Kosovu, koje jesu ozbiljna prijetnja miru na Blakanu i u Europi. Isto tako mora se utvrditi dolazak Äetnika u ove dvije države u kojima traže utuÄište, skrivajući se od pravosudnih institucija u BiH, Hrvatske, Kosova za ratne zloÄine nad civilima, ukljuÄujući i genocid nad Bošnjacima.
Rrehabilitacija zloÄinaÄkog Ravnogorskog ÄetniÄkog pokreta, zloglasnog Draže Mihalovića i drugih ratnih zloÄinaca, kao i osnivanje raznih ÄetniÄkih organizacija (u Srbiji, Genocidnoj tvorevini i po svijetu), nije ništa drugo do prihvatanje srpske kolektivne odgovornosti za sve ratne zloÄine koji su u prošlosti poÄinile te zloglasne srpske ÄetniÄke formacije, i ujedno ukazuje da planiraju nove ratove i genocid na civilima Bosne, Kosova...
*****
Dodatni dokaz svemu ovome potvrÄ‘uje, 23. 09. 2001. godine otkriven spomenik ÄetniÄkom Ä‘eneralu i ratnom zloÄincu Draži Mihailoviću u Binbrooku, jugoistok Hamiltona, Ontario. Kao kamp “Srpski ÄetniÄki centar – Spomen dom Ä‘enerala Draže Mihailovića”(!?), u Winoni kod Hamiltona, o Äemu smo istakli na poÄetku.
U srpskom narodu kroz historiju bilo je vrsnih intelektualaca; jedan od njih je Äuveni Nikola Tesla. Pored takvog intelektualca planetarnog glasa, zar može ljudski um da zamisli, razumije, da shvati i prihvati tako nisku svijest teroristiÄkog i genocidnog okota, koji sa popovima SPC i zloÄincima, Äak u jednoj zapadnoj zemlji kakva je Kanada i SAD, propagiraju i veliÄaju zloÄine, zloÄince i zloglasno Äetništvo, koji su pobili i raselili na milione nedužnih civila i popljaÄkali njihovu imovinu, srušili na hiljade džamija, sinagoga, katoliÄkih crkvi i drugih vjerskih i kulturno-historijskih objekata, mezarja, grobalja… sve sa jednim ciljem, potpunog uništenja nesrpskih naroda i potpuno zatiranje njegovih tragova postojanja?!
Historijska je istina, zasnovana na brojnoj dokumentacionoj graÄ‘i da je ÄetniÄki pokret Draže Mihailovića bio fašistiÄki, kolaboracionistiÄkog, izdajniÄkog i zloÄinaÄnog genocidnog karaktera. MeÄ‘utim, bez obzira na tu dokumentaciju i obimnu literaturu mnoga se pitanja svjesno zaobilaze, dosta se uprošteno objašnjavaju, sa neizbježnim politiÄkim kvalifikacijama, pri Äemu se svjesno falsifikuju historijske Äinjenice. U skladu sa takvim nastojanjima u Srbiji su zakonskim mjerama (u decembru 2004.) izjednaÄeni fašisti sa antifašistima - Äetnici i partizani, Äime je ponovo došla do izražaja obmana domaće i svjetske javnosti i izdaja svoga naroda, na Äijim je pozicijama bio i ostao ÄetniÄki pokret Dragoljuba Draže Mihailovića.
Historijskoj nauci su poznati politiÄki program i ciljevi ÄetniÄkog pokreta Draže Mihailovića. Glavni politiÄki ciljevi ÄetniÄkog pokreta formulirani su u nekoliko osnovnih programskih dokumenata. Polazna taÄka u njima je ideja vodilja o “Velikoj i homogenoj Srbiji”, koja se temeljila na shvatanju da Srbi trebaju biti vodeća nacija na Balkanu. U tom cilju je, radi formiranja takve države i okupljanja svih Srba u jednoj državi zbog “spasavanja srpstva”, rat zagovaran kao nužnost. U cilju ostvarivanja homogene srpske državne zajednice, ÄetniÄki planovi su predviÄ‘ali integralno istrebljenje i ÄišÄ‡enje Sandžaka, Kosova i Bosne i Hercegovine od muslimana i Hrvata.
Jedan od elemenata programa i ciljeva ÄetniÄkog pokreta Dragoljuba Draže Mihailovića sastojao se u likvidaciji odreÄ‘enih nacionalnih, etniÄkih i vjerskih grupa kao takvih. Po tom programu za muslimane nije bilo mjesta u etniÄki Äistoj “Velikoj Srbiji”. Svi ÄetniÄki programski dokumenti su isticali potpuno fiziÄko istrebljenje muslimana. OÄigledno je, pored formiranja etniÄki Äiste jedinstvene države srpskog naroda (Velike Srbije), rijeÄ o genocidnoj namjeri (mens rea), subjektivnom (ili mentalnom, psihiÄkom) elementu genocida, za istrebljenje, uglavnom muslimana (razliÄitog nacionalnog i etniÄkog porijekla).
BošnjaÄka zajednica u Kanadi je odmah poslije otkrivanja spomenika poslala protestnu notu kanadskim politiÄkim subjektima u kojoj je reÄeno da Äin podizanja spomenika ratnom zloÄincu Mihailoviću predstavlja anticivilizacijski, antikanadski i antibosanski Äin.
TakoÄ‘er bošnjaÄka zajednica u Kanadi je oštro reagovala na sramnu dodjelu 75.000 dolara ÄetniÄkom pokretu u Hamiltonu.
U toj reakciji je izmeÄ‘u ostalog reÄeno:
"Ponižavajuće je da ste dodijelili donaciju u iznosu od 75.000 dolara Ravnogorskom ÄetniÄkom pokretu. Donacija je otišla organizaciji koja je od strane Äitavog demokratskog svijeta optužena za genocid, zloÄin protiv ÄovjeÄnosti i ratni zloÄin u Drugom svjetskom ratu. Donacija je otišla organizaciji i pokretu koji su u agresiji na suverenu i meÄ‘unarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1992-1995. poÄinili straviÄne ratne zloÄine ukljuÄujući i genocid.
Da li znate da je Ravnogorski ÄetniÄki pokret u najnovijoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu produkovao koncentracione logore smrti, i to na kraju XX stoljeća, u eri demokratije i zaštite ljudskih prava i sloboda? U tim logorima (Keraterm, ManjaÄa, Trnpoplje...) ubijano je i muÄeno više od 50.000 Bošnjaka?
Da li znate da su Älanovi iste zloÄinaÄke organizacije silovali više od 50.000 Bošnjakinja, Äime je silovanje po prvi put moralo biti utvrÄ‘eno kao ratni zloÄin?
Da li znate da su Äetnici klali Bošnjake, uništavali njihovu imovinu, protjetavali ih sa ognjišta što je mnogo više od „etniÄkog ÄišÄ‡enja“?
Da li znate da su ÄŒetnici porušili više od 1000 džamija i tako pokušali zatrijeti bošnjaÄku nacionalnu tradiciju, koja je više od hiljadu godina prkosno Äuvala ideju Bosne i bosanski duh?
Da li znate da su Äetnici vezali kanadske vojnike u Bosni i Hercegovini držeći ih kao taoce?
Ako ste sve to znali, onda ste poÄinili nedopustivu grešku.
Ako niste znali, sada znajte. Neka vam ovo pismo bude opomena za budućnost”.
SAD i Kanada su prijatelji Bosne i Hercvegovine, usvojenim rezolucijama u Kongresu i Parlamentu osudili su genocid nad Bošnjacima u Srebrenici i BiH koji su u toku agresije poÄinile srpsko-crnogorske vojne i policijske snage. Usvojene rezolucije i ono što je na terenu kosi se jedno sa drugim! Vlasti u ove dvije države moraju pod hitno narediti uklanjanje spomenika i tabli, i zabraniti rad pod imenom ÄetniÄkih vojnih formacija!
Svi naši oblici organiziranja, prijatelji BiH i Bošnjaka, borci za ljudska prava na sjevernoameriÄkom kontinentu, Europi... ali u BiH, Sandžaku, Kosovu... moraju složno ustati i ukazati državnim i lokalnim vlastima o svemu onome što je naglašeno u ovom tekstu. što vrijeÄ‘a ljudsko dostojanstvo i žrtve genocida!