Naučna istraživanja

5. februar, Dan sjećanja na poginule građane Sarajeva u periodu 1992.-1995.

5. februar, Dan sjećanja na poginule građane Sarajeva u periodu 1992.-1995. 
25 godina od prvog masakra na sarajevskoj pijaci Markale, počinjenog 5. februara 1994. godine. Minobacački projektil kalibra 120 milimetara, ispaljen sa položaja Vojske Republike Srpske na području sela Mrkovići, pao na prepunu gradsku pijacu i ubio 68 i ranio 144 Sarajlija. Trajna zadaća i obaveza istraživača i aktivista ljudskih prava i sloboda je da opominjemo, da se više nikada nikome ne dogodi zločin. Sarajevo, BiH, Evropa i svijet  se danas sjećaju svih onih koji su dali život za slobodu Sarajeva i države BiH. Masakr na Markalama je odabran kao simbol obeležavanja Dana sjećanja na nevine žrtve koje su tokom 1.400 dana opsade bile u Sarajevu. 5. februar je dan kada se sjećamo 11.000 ubijenih građana u Sarajevu, a od njih 1.601 bili su djeca.
25 godina nakon maskara na Markalama građani BiH ne žive mirno, ne žive kao ljudi, ne znaju šta će biti s njihovom djecom, jer atak na državu BiH nije prestao. Veliku grešku pravi međunarodna zajednica koja od početka insistira na izjednačavanju svih strana u BiH. Niko na zapadu ne misli da je važno isticati kako su obje strane činile zločine tokom Drugog svjetskog rata. Naprotiv, na Nirnberškom procesu bilo je važno osuditi nacističku agresiju i genocid. Bitka za Sarajevo, a time i bitka za BiH je trajala tri i po godine.  U njoj su svi građani igrali herojsku ulogu i pokazala da nema sile koja može pobijediti želju ljudi za slobodom i pravdom. Uporna odbrana Sarajeva uz najveće žrtve značila je ne samo onemogućavanje  genocida, kojeg bi Srbi sigurno izvršili da bi od Sarajeva napravili centar srpske BiH, nego je imala dalekosežne pozitivne učinke budući da je sačuvala prirodno, historijsko, ekonomsko, komunikacijsko i kulturno središte bosanskohercegovačke države, središte koje je garancija ponovnog budućeg ujedinjavanja države BiH. Apsurdno je i paradoksalno shvatanje o potrebi šutnje i zaborava zločina tobožnjim shvatanjem kako je i svaka pomisao, a ne priča ili istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava aktivnost kojom se otežava i onemogućava zajednički život u BiH, kako nam to poručuju pojedinci i države. S tim u vezi, moramo vas podsjetiti da je i ljudska i Božija pravda i obaveza govoriti istinu, jer ona je samo jedna, a suočavanje sa njom mogu ostvariti samo oni ljudi – pojedinci, grupe i kolektiviteti, čija je bitna odlika svijest i savjest, a koja upravo njih razlikuje od životinja. To odlikuje građane odnosno antifašiste i kosmopolite, jer su u najtežim uslovima barbarske opsade Sarajeva branili najviše civilizacijske principe i univerzalne moralne vrijednosti. Na to nas obavezuje i dug prema žrtvama opsade Sarajeva. To dugujemo ubijenoj djeci Sarajeva i njihovim roditeljima. To dugujemo ubijenim Sarajlijama koji su ubijani i ranjavani zbog vjernosti svom gradu i svojoj domovini. To dugujemo svim žrtvama agresije i genocida u BiH, bez obzira na njihovo porijeklo, ime, ideologiju, politiku, vjeru. Također, to dugujemo i antifašizmu koji je višestoljetna tekovina našeg podneblja, a koji je ugrađen u temelje RBiH i savremene Europe. Na kraju krajeva, to dugujemo i milionima žrtava holokausta i genocida kojima je krvlju ispisana historija XX stoljeća.
Na današnji dan prije 25 godina, na Markalama su ubijeni: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić. 
Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK}

Vijesti: