Naučna istraživanja

LEKSIKON ZNAMENITIH BOÅ NJAKA

Nazif Veledar
LEKSIKON ZNAMENITIH BOŠNJAKA

RAMIĆ, Emir (Prijedor, ?), akademik, univerzitetski profesor, doktor nauka, naučnik, istraživač, slobodni intelektualac, mislilac, borac za slobode, ljudska prava, ljudsko dostojanstvo i ljudsku i društvenu istinu i pravdu, član BANU.

RoÄ‘en je u Prijedoru. Godine 2006. izabran je za predsjednika UO KBSA (Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike). Za ogromne zasluge, KBSA mu je dodijelio nagradu 25. decembra 2008. godine, na Manifestaciji u Chicagu, za bošnjački patriotizam i nemjrljiv doprinos u afirmaciji Bošnjaka, kroz promociju, afirmaciju i efektivnu legalizaciju imena Bošnjak i bosanskoga jezika u službenim aktima SAD, Kanade i diljem svijeta. 
Direktor je Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGC). Prezentirao je genocid nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini 1992-1995. kanadskim univerzitetima. Na brojnim simpozijima, kongresima, raznim naučnim i drugim skupovima (na području Sjeverne Amerike, Evrope i Australije) prezentirao je fundamentalna empirijska naučna istraživanja iz oblasti genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava, posebno genocid u Srebrenici i genocid u Prijedoru. Na prestižnim univerzitetima u svijetu održao je više predavanja. Objavio je zapažene radove u sredstvima javnog informiranja. Svojim naučno-istraživačkim radom derogirao je „rezultate“ kvaziistraživanja genocida nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini i kvaziistraživače.
Zahvaljujući njegovom zalaganju i naučno-istraživačkom radu Kanadski parlament je jednoglasno usvijio prvu, a kasnije i drugu Rezoluciju o genocidu nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini 1992-1995., čime je akademik Ramić ojačao impulsivnu energiju Majki Srebrenice u njihovim pravednim nastojanjima da doÄ‘u do istine i pravde. Njegova je zasluga da postoji stalna postavka o genocidu nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini 1992-1995. u Kanadskom muzeju za ljudska prava, i da se genocid nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini izučava u školama u Kanadi. Jedan je od osnivača Kluba prijatelja Bosne i Hercegovine u Kanadskom Parlamentu. Učestvovao je u projektu izgradnje spomen obilježja žrtvama genocida u Srebrenici u gradu Windsoru (Kanada), prvom spemeniku takve vrste u dijaspori. Svojim naučno-istraživačkim djelima doprinio je da Vlada Kanade podrži MeÄ‘unarodni dan bijelih traka. IzmeÄ‘u ostalog, razotkrio je i svijetu pokazao razmjere zločina kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u Bosni i Hercegovini. 
Akademik Ramić i IGK su usporili i zaustavili promociju četničkog pokreta Darka Trifunovića na račun bošnjačke žrtve, i demaskirali četnički pokret u Kanadi. IGC je reducirao prostor lažima, historijskim falsifikatima i revizionistima povijesti Bosne i Hercegovine.
IGC je jasno i glasno osudio, sve slučajeve, da se presuÄ‘enim ratnim zločincima, nakon presude kao i nakon odsluženja kazne, odaju priznanja i da se oni slave i veličaju kao nacionalni heroji, u čemu, ne tako rijetko, učestvuju srpska i hrvatska politička, vjerska, akademska i kulturna „elita“, u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i dijaspori. 
MeÄ‘utim, akademiku Ramiću i Institutu za istraživanje genocida Kanada (IGC) se kontinuirano prijeti, telefonom i na društvenim mrežama. Iza tih prijetnji i napada stoji udružena antibosanska koalicija sastavljena od negatora agresije, zločina i genocida nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini 1992-1995., odnosno negatora države Bosne i Hercegovine. Cilj tih napada i prijetnji udružene antibosanske koalicije koja je naročito aktivna u Sjevernoj Americi, je pokušaj da se promijene povijesne činjenice o agresiji, zločinima i genocidu na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. U konačnici, cilj im je lobiranje kod američkog i kanadskog političkog, akademskog i kulturnog establišmenta za podjelu države Bosne i Hercegovine.
No, meÄ‘utim akademik Ramić i IGC se ne mogu zastrašiti. IGC sa svojim internacionalnim timom, od više od 300 eminentnih istraživača, akademika i boraca za ljudska prava i slobode, nastavlja svoj rad. 
Kulturu pamćenja (koja nije baš odlika Bošnjaka, op.a.) treba promišljati u svijetlu nauke i istraživanja, jer borba, protiv revizionista povijesti, negatora zločina i genocida, i glorifikacije zločina i zločinaca, nije moguća samo emocijama.
Akademik prof. dr. Emir Ramić član je MeÄ‘unarodne asocijacije istraživača genocida, Komiteta memorilanog muzeja holokausta SAD i Kanade, Kandskog muzeja za ljudska prava, Asocijacije “ Svijet bez genocida”, Udruženja za ugružene narode, i mnogih drugih organizacija za zaštitu ljudskih prava i sloboda širom svijeta. 
Dobitnik je više nagrada i priznanja: Posebne Plakete Kanadskog parlamenta za doprinos nauci o genocidu i zaštiti ljudskih prava i sloboda, Zlatne značke Univerziteta u Sarajevu, za posebne zasluge na planu naučnog istraživanja i prezentovanja rezultata naučnih istraživanja o genocidu u Srebrenici i BiH u Kanadi; Velike plakete Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Velike Plakete Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, Velike plakete kanadske bosanskohercegovačke zajednice i mnogih drugih. 
Reisul-ulema dr. Husein-efendija Kavazović uručio je posebno priznanje akademiku prof. dr. Emiru Ramiću, direktoru Instituta za istraživanje genocida u Kanadi (IGK), za širenje istine o genocidu počinjenom nad Bošnjacima za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. od strane Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
Po obimu i naučnoj vrijednosti on je svojim radovima ostvario značajne naučne rezultate iz oblasti savremene nauke o genocidu. Ukupnim naučnim i društvenim angažmanom za Emira Ramića može se reći da je jedan od velikih istinskih boraca za slobode, ljudska prava, ljudsko dostojanstvo i ljudsku i društvenu istinu i pravdu. Kao istraživač genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava, istovremeno je i svjedok najdramatičnijih i najtežih dogaÄ‘aja u historiji BiH na kraju XX stoljeća i žrtva genocida. Kod Ramića je prisutna integracija i prožimanje bogatog istraživačkog iskustva i osjećanja bola i tuge za žrtve genocida, koji ga snažno inspirišu, podstiču i hrabre da nepokolebljivo, istrajno, odvažno i sa potpunim odsustvom mržnje, primjenom naučne metodologije, istražuje i istraži genocid, kao ljudsku sramotu i jednu od najvećih prijetnji savremenom svijetu, ljudskoj civilizaciji, kulturama i tradiciji naroda na planeti Zemlji.

Vijesti: