Briševo je simbol stradanja Hrvata, simbol genocida u Prijedoru
24. jula 1992. godine, oružane snage Republike Srpske, organizovane i voÄ‘ene srpskim nacionalistiÄkim projektom i eksponentima zvaniÄnog Beograda, sa dvije brigade, 5. KozaraÄke brigade i 6. Krajiške brigade iz Sanskog Mosta napale su selo Briševo i njegovih potpuno nenaoružanih 400 stanovnika, uglavnom bosanskih hrvata. Za dan i po polovica Briševa je spaljena, 68 Briševljana ubijeno, par desetina je odvedeno u logore, a više žena je silovano, što je jedno od najmasovnijih stradanja Hrvata u jednom danu tokom agresije na BiH. Ubijene su Äitave porodice Briševa: Matanovića 13, Buzuka 10, Ivandića devetero, Marijana sedmero, Mlinara i Komljena po petero. U zloÄinu su npr. ubijeni i otac Mladen Matanović, te dva sina: 16- godišnji Ervin i 18-godišnji Johan Matanović. Prije ubistva gotovo sve žene su silovane, a muškarci masakrirani odsijecanjem noseva, spolnih organa, ušiju, te drugim neopisivim naÄinima muÄenja. NajmlaÄ‘a žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo DimaÄ. RijeÄ je o gotovo zaboravljenom zloÄinu koji su poÄinile srpske snage na poÄetku rata nad ljudima koji uopće nisu imali veze s vojskom ili borbama u Hrvatskoj ili BiH. Ubijeni su bili obiÄni ljudi koje nije zanimala politika.
Briševo je bilo sastavni dio unaprijed osmišljenog i sistematiÄno izvedenog plana genocida, nad civilima, selima i podruÄjima nesrpske identifikacije Prijedora i Sanske doline. Izvršenjem ovog plana, koji je poznat po nazivu RAM, agresor iz Srbije i njegovi pobunjenici i kolaboranti su od aprila do septembra 1992. godine postigli dva cilja.
Prvi cilj je bio vojno-bezbjednosni, a to je trajno ukloniti vojno-strateški rizik postojanja velikog povezanog podruÄja većinski naseljenog Bošnjacima opština Prijedor, Sanski Most, KljuÄ i Bosanski Novi.
Teritorij ove Äetiri opštine, veliÄine više od 3.100 kilometara kvadratnih, naseljen sa oko 110.000 bosanskih muslimana, oko 11.000 bosanskih katolika i oko 116.000 bosanskih pravoslavaca, za vojno nadmoćnije zloÄince koji su stvarali nekadašnju samozvanu republiku srpsku Krajinu i RS predstavljao je ozbiljan vojno-strateški rizik u sluÄaju promjene ratne sreće, ili meÄ‘unarodne intervencije, ili promjene meÄ‘unarodnih i geopolitiÄkih okolnosti na štetu agresora i kolaboranata.
Drugi postignuti cilj je bio politiÄki, jer su, potpunim progonom nesrpskog ili nepravoslavnog stanovništva, beogradski i republiko-srpski zloÄinci uspijeli ovo podruÄje etniÄki oÄistiti i politiÄki integrisati u etniÄki Äiste granice pobunjeniÄke i zloÄinaÄke politiÄke tvorevine RS. Ovim je obezbijeÄ‘en ne samo vojno-strateški, već i i etno-politiÄki kontinuitet teritorije pobunjeniÄkih i zloÄinaÄkih tvorevina RS i RSK sa tadašnjom Republikom Srbijom.
Briševo nam dokazuje da su agresija i genocid koje su država Srbija i njene zloÄinaÄke tvorevine poÄinile u Bosni i Hercegovini bile politiÄki motivisani zloÄini protiv države Bosne i Hercegovine, protiv njene samostalnosti, protiv slobode i prava graÄ‘ana Bosne i Hercegovine da, sa svim svojim specifiÄnostima, kompleksnim interetniÄkim kulturnim praksama, slojevitim identitetima i sviješÄ‡u o kompleksnoj historiji koju zajedno dijele stoljećima, sami odluÄuju o svojoj sudbini.
Institut za istraživanje genocida Kanada se sjeća nevinih žrtava zloÄina u Briševu i poziva na prekid šutnje javnog mnijenja, a posebno hrvatskih medija i službene hrvatske politike u BiH.
Institut za istraživanje genocida Kanada