Naučna istraživanja

Predgovori za knjigu E. R.

1.

NAUČNA ISTRAŽIVANJA

 

U proteklih dvadeset godina prof. dr. Emir Ramić je pod agendom Naučnih istraživanja objavio preko 700 naslova, od ozbiljnih naučnih radova, do historiografskog tretmana godišnjica zločina i važnih događaja, ali i pravovremenih reakcija na aktuelne događaje koji su zadirali u pitanje ratnih zločina i tretmana pravosudne i povijesne istine. Profesor Ramić je napravio most između naučnog tretmana tema iz oblasti kulture sjećanja i potreba savremenog trenutka da se ova važna oblast ne prepusti trivijalizaciji i nepismenosti. Akademska zajednica se kulturom sjećanja najčešće bavi u zatvorenim univerzitetskim okvirima, dok postoje svakodnevne potrebe da određene teme, prisutne u javnosti, budu tretirane relevatnim izvorima i jezikom pismenosti. Važno je to zbog razumijevanja da se historijska istina mora baštiniti u okvirima koji je mogu zaštititi i sačuvati od zuba vremena i od raznorodnih manipulacija. Upravo to je prepoznao prof. Ramić, kada je uspostavio most od jezika nauke ka potrebama savremenog trenutka. Njegova Naučna istraživanja prostiru se od smrtopisa kroz krajeve Bosne i Hercegovine u kojima su se dogodili genocidni pohodi – a što se može čitati kao geografija kulture sjećanja, pa do čitavog niza pravovremenih i relevantnih reakcija na brojne događaje. S jedne strane imamo autora koji mudrim didaktičkim metodama nastoji javnosti, ali i budućnosti, predstaviti kompleksnost historijske materije, nacrtati činjenice iz vremena dvostruke agresije na RBiH. S druge strane imamo agilnog hroničara aktuelne borbe za državne interese, za historijsku istinu, koji se odvažno bori protiv negatora pravosudnih činjenica o genocidu nad Bošnjacima, koji u tu važnu bitku za historijski tekst ulazi sa naučnom aparaturom, staloženo, suvereno, nadmoćno. Otud se pod agendom Naučnih istraživanja nalaze i klasični naučni tekstovi iz kulture sjećanja, ali i brojni kraći tekstovi, reakcije i saopćenja, u kojima se – naučnim jezikom, dakle – reagira na savremene pojave. Pred nama je, velimo, preko 700 tekstova koje je prof. dr. Emir Ramić objavio od 1999. do 2019. godine. Nemoguće ih je sve donijeti u jednoj knjizi, a pogotovo u jednom poglavlju, ali ih je moguće sve pronaći u elektronskoj formi, za one koje bude zanimalo cjelokupno djelo i djelovanje prof. dr. Emira Ramića. Odlučili smo se za reprezentativan izbor, koji može, u dijapazonu tematskih interesovanja, posvjedočiti cjelinu. Naravno da nema pravednog izbora, jer uvijek ostane možda nešto bolje, što je zaslužilo da se nađe u izboru, no, naš cilj je bio da posvjedočimo taj raspon djelovanja prof. dr. Emira Ramića, pod agendom Naučnih istraživanja. Odlučili smo se da obradimo posljednjih deset godina, da iz svake godine odaberemo po četiri odlomka, koji mogu biti reprezantitav uzorak tematskih interesovanja i akademskog aktivizma prof. dr. Emira Ramića.

 

 

2.

SMRTOPISI GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA

 

 

Misija Instituta za istraživanje genocida Kanada i njegovog utemeljitelja prof. dr. Emira Ramića upravo je da se savremenim edukativnim mehanizmima didaktički djeluje na najšire građanske slojeve, kako bi se u domenu opće kulture prihvatile i znale činjenice o genocidu nad Bošnjacima. Onako kako jevrejske zajednice, od porodice do institucionalnih okvira, znaju i žive činjenice o Holokaustu, uspijevajući da te činjenice ugrade u domen opće antifašističke kulture čovječanstva, upravo tako prof. dr. Emir Ramić realizira didaktičku viziju uobličenja činjenica o genocida nad Bošnjacima. Šta to znači? Za svakog Bošnjaka, za svakog antifašistu i humanistu, mora postojati kritična tačka poznavanja činjenica o genocidu nad Bošnjacima. Svojim serijalom o gradovima i čaršijama gdje su izvršeni genocidni zločini nad bošnjačkim civilima, prof. dr. Emir Ramić je ispisao svojevrsnu genocidografiju, mapu ili kartu genocida, sa osnovnim podacima. To su elementarne lekcije bez koje više nema ni patriotske kulture, ni antifašističke higijene u bošnjačkom narodu, i općenito u bosanskom društvu, ali i šire. Nije to više pitanje samo moralnog odnosa spram sebe, naroda i domovine, to je pitanje prava na budućnost, koje zasigurno nema bez kulture sjećanja. Naredno poglavlje je otud više udžbenik, a manje esej, više činjenica, a manje promišljanje, upravo dato u onom didaktičkom svjetlu u kome treba odgajati bošnjačku i bosanskohercegovačku budućnost. Ramićevi smrtopisi / smrtografija genocida nad Bošnjacima su prva lekcija na studijskoj grupi kulture sjećanja, na svojevrsnom narodnom univerzitetu koji se tiče svakog našeg čovjeka.

 

 

3.

IZBOR iz INTERVJUA

U dejtonskoj medijskoj zbilji rijetki su intelektualci i akademski autoriteti koji su u protekle dvije decenije bili toliko pitani za mišljenje, i toliko intervjuirani, koliko je to bio dr. Emir Ramić. Ulazeći u analizu oko 200 intervjua koliko je u ovom periodu dao dr. Ramić, nailazimo na jedan specifikum, koji treba potcrtati. Često bošnjački intelektualci, koji su prisutni u javnosti, inkliniraju jednom od medijskih blokova, a rijetko ćete naći nekoga ko je jednako interesantan za sve medije koji egzistiraju na polju političke i idejne šarolikosti. Profesor Ramić je svojim društvenim i naučnim angažmanom izgradio tu vrstu autoriteta i respekta da se njegovo mišljenje smatra meritornim za sve medijske kuće.

Kada uđemo u analizu svih tema o kojima je pitan, i o kojima je govorio dr. Ramić, susrećemo se sa svojevrsnom tematskom hronikom dejtonske zbilje, naravno, sa akcentom na pitanje kulture sjećanja i realizacije pravosudnih međaša postratne budućnosti. Profesor Ramić jednako meritorno govori o pitanjima kulture identiteta i imperativa njegovog očuvanja u dijaspori, u uvjetima asimilacije, o pitanjima institucionalnog odnosa prema iseljeništvu, o temama iz geostrateške oblasti, preko različitih replika na društveno-političku datost, pa do niza ekspertnih tumačenja presuda za genocid i ratne zločine. U našoj akademskoj i društvenoj realnosti vjerovatno ne postoji autor, poput dr. Emira Ramića, koji je dinamičnije, gotovo hroničarski, reagirao na mnogobrojne primjere revizionizma historije i pravosudne istine, te veličanja genocidaštva i zločinstva. Tu autorsku i akademsku posebnost u punoj mjeri svjedoče i ovi intervjui.  

U nastojanju da jedno poglavlje knjige bude posvećeno ovoj bogatoj javnoj aktivnosti dr. Emira Ramića – kakva jeste fenomen njegovih mnogobrojnih intervjua – nastojali smo da napravimo izbor koji će dati reprezentativnu sliku spektra tema o kojima je govorio i medija za koje je govorio u svojim intervjuima dr. Ramić. I ne samo to... Iz ovih intervjua smo izvukli najzanimljivije dijelove, tako da imamo izbor u izboru: izbor od 40 intervjua od njih preko 200, te izbor iz samog intervjua, gdje donosimo jedan upečatljiv odlomak. Treba i to reći, da su ovi intervjui razasuti na više od 30 medijskih adresa, među kojima su i one najuglednije medijske kuće.

Intervjui dr. Emira Ramića, u odnosu na cjelokupan njegov rad, ponajbolje su svjedočanstvo tog interaktivnog odnosa između javnosti - dakle publike, medija i urednika - i jednog od najvažnijih bosanskohercegovačkih i bošnjačkih autora i mislilaca.  

 

4.

BESJEDE

Prof. dr. Emir Ramić je u posljednje dvije decenije jedan od najprominentnijih bošnjačkih besjednika. Ne samo kao organizator brojnih manifestacija i konferencija, već i kao sudionik i gost na mnogim događajima, prof. Ramić se pokazao kao briljantan govornik, svjedočeći i tu svoju erudiciju i analitičku preciznost. Ono što je zapisano ostaje, a kako mnoge sjajne besjede, općenito, ostaju nezabilježene, nezapisane, tako je ovo polje djelovanja dr. Ramića ostalo u sjeni njegovih pisanih tragova. Bilo bi nepotpuno praviti presjek naučnog, publicističkog, aktivističkog djelovanja prof. Ramića, a skrajnuti taj važni dio njegovog poslanja – da se u različitim povodima, bilo da se radi o državnim praznicima, o naučnim konferencijama, o promocijama knjiga i filmova, ili o komemorativnim povodima – obraća prisutnima, kao istaknuti predstavnik akademske zajednice. Iako je nemoguće ući u trag mnogim ovakvim povodima, gdje je prof. dr. Emir Ramić bio besjednik, onaj koji drži slovo u povodu, pronašli smo i sačinili izbor od nekoliko takvih materijala, tek kako bismo ukazali i na ovaj veoma važan segment akademskog i patriotskog aktivizma jednog od najznačajnijih bošnjačkih intelektualaca s početka 20. stoljeća.

 

5.

SLOVO O KNJIGAMA

Prof. dr. Emir Ramić je jedan od najtraženijih i najuglednijih recenzenata knjiga koje se odnose na kulturu sjećanja. Među autorima koji se bave istraživanjem činjenica o genocidu nad Bošnjacima etablirano je mišljenje da dr. Ramić posjeduje onu akademsku širinu potrebnu za stručnu valorizaciju i hrestomatsku kontekstualizaciju pisanog doprinosa iz ove oblasti. Posve je razumljiv taj stav, budući da je dr. Ramić jedan od lidera naše kulture sjećanja, koji je na vrijeme prepoznao da genocid nad Bošnjacima mora biti pamćen institucionalno, i to u mreži internacionalne razmjene naučnih i drugih činjenica o ratnim zločinima i tretmanu žrtve, o pravu i pravdi, o zaboravu i sjećanju. Autori koji daju doprinos kulturi sjećanja, prirodno, žele da njihov rad bude valoriziran na najvišem nivo, i da se nađe u mreži internacionalne razmjene i dostupnosti. Prof. Ramić je, zasigurno, jedna od najpouzdanijih recenzentskih adresa za otvaranje ovakvih perspektiva. Zapravo, Institut za istraživanje genocida Kanada jedina je domaća institucija u inozemstvu koja je programski posvećena sakupljanju i distribuiranju činjenica o genocidu nad Bošnjacima. Utemeljitelj i prvi čovjek ovog Instituta, prof. Ramić, upućen je u recentnu produkciju iz ove oblasti, i odveć angažiran na predstavljanju knjiga o kulturi sjećanja, kao recenzent, kao promotor, ali i kao autor prikaza u mnogim medijima. Uvidom u ovo bogato polje djelovanja prof. Ramića susrećemo se sa brojnim knjigama koje su prošle valorizacijski i recenzentski angažman ovog istaknutog lidera naše kulture sjećanja. Prof. Ramić u svjim recenzijama nastoji u stilskom i jezičkom smislu uspostaviti most između materije i čitatelja, utoliko što naučni jezik ostavlja po strani, te nastoji emotivnim nabojem oplemeniti svoju preporuku i uspostaviti taj komunikacijski trokut: autor / knjiga – recenzent / kritičar – čitatelj / recipijent. Zapravo, emocija i jeste ono što čini najsnažniji motiv u prenošenju znanja, a knjige koje je recenzirao i predstavio prof. Ramić upravo nose tu silnu emotivnu energiju, sazdanu od bola i ponosa. Pred nama je jedan izbor recenzija dr. Emira Ramića, o knjigama koje zasugurno grade dobar dio bedema u tvrđavi kulture sjećanja.  

 

6.

HRONIKA BORBE ZA PRAVDU I ISTINU

Prof. dr. Emir Ramić je svoj akademski i kreativni potencijal - kao što smo vidjeli u prethodnim poglavljima – iskazao u mnogostrukim spisateljskim i aktivističkim formama, kao naučnik, recenzent, promotor, predavač i govornik, a nadasve, kao istaknuti borac za istinu i pravdu. Neko bi mogao pomisliti da smo kroz prethodna poglavlja, i kroz sačinjene izbore iz bogate arhive, iscrpili sve vidove djelovanja iz bogatog opusa prof. dr. Emira Ramića. Ali, tada bismo zaboravili jedan segment po kome se misija prof. dr. Emira Ramića razlikuje u odnosu na najvažnije bošnjačke intelektualce našeg vremena. To ćemo nedvosmisleno reći: dr. Emir Ramić je naš najznačajniji hroničar političkih i društvenih zbivanja koja se odnose na aspekt borbe za pravosudnu pravdu i historijsku istinu. A to ćemo lahko i dokazati:  Uz uvažavanje nekolikih bošnjačkih autora i autoriteta, činjenica je da ne postoji niko – poput prof. dr. Emira Ramića – ko je u posljednjih dvadeset i više godina bezmalo svakodnevno pratio političku i medijsku scenu i momentalno reagirao na sve one teme koje proizilaze iz domena njegove osnovne misije, kao osnivača Instituta za istraživanje genocida Kanada.  Čovjek-institucija, treba bez dvojbe priznati! Dr. Ramić je u bosanskohercegovačkoj društvenoj i medijskoj zbilji prepoznat kao akademski brend, bez usporedivosti, jedinstven kao hroničar i tumač tema iz oblasti kulture sjećanja, te imperativa borbe za pravdu i istinu. I ne samo to... Godine iza nas su iznjedrile jednu posebnu akademsku i publicističku scenu u dijaspori, a gdje je dr. Ramić nedvojbeno najprepoznatljivija i najaktivnija akademska figura. Valjalo je ovo reći da bismo sačinili valjan uvod u ovo poglavlje knjige, koje je zapravo reprezent onih oko tri hiljade tekstova, otvorenih pisama, saopćenja za javnost i različitih reakcija koje je na aktuelne događaje pisao i objavljivao prof. dr. Emir Ramić. Nemoguće je napraviti pravedan izbor među 2329 naslova sa kojima smo se susreli na početku rada na ovoj knjizi, da bi u međuvremenu taj broj porastao za nekoliko stotina, i da bismo ustanovili da je odveć nemoguće bibliografski upratiti sve tragove djelovanja i rada prof. dr. Emira Ramića. Zato je ovo izbor, zato je ovo uzorak, čiji je cilj da pokaže hroničarsku i aktivističku agilnost jednog od najvažnijih bošnjačkih intelektualaca, i vjerovatno najrevnosnijeg hroničara našeg vremena, prof. dr. Emira Ramića.

 

7.

ESEJI, PISMA, PORUKE…

posvećeno prof. dr. Emiru Ramiću

Ne postoji recenzija ove knjige, ili predgovor za nju, koji bi poput ovog poglavlja mogli odslikati poštovanje i povjerenje koje prof. dr. Emir Ramić uživa među najuglednijim Bošnjacima svoga vremena. Autorski tekst o djelu dr. Ramića može biti sintetičan, sveobuhvatan, ali, sigurno da ne može sagledati sve one povode i tačke gledišta sa kojih je valoriziran rad jednog od najvažnijih bošnjačkih intelektualaca današnjice, a po nekim sudovima, i svojevrsnog lidera u institucionalnom profiliranju naše dijaspore. Zbog toga smo se odlučili da iz bogate bibliografije i korespondencije prof. Ramića izdvojimo 40 imena koja će posvjedočiti različite aspekte valorizacije ovog akademskog i patriotskog opusa i pregnuća. U poglavlju koje je pred vama možete susresti istinska esejistička promišljanja misije prof. dr. Emira Ramića; možete uočiti da neki stavljaju akcenat na umrežavanje dijaspore, drugi na profiliranje akademskog liderstva, treći na stvaranje lobističke platforme u međunarodnim okvirima, četvrti na zasluge u međunarodnoj borbi za istinu o genocidu nad Bošnjacima… I tako redom. Ponovo se uvjeravamo koliko su bogata i raznorodna polja djelovanja prof. dr. Emira Ramića. No, ovaj put, to ne svjedoči autorsko pero dr. Ramića, već to čine  ugledna i priznata imena, koji u različitim povodima, sa autorskim pečatom, akcentiraju neku od bitnosti rada i djelovanja prof. dr. Emira Ramića. Pred nama su, dakle, eseji koji su pisani o radu dr. Ramića, te pisma i poruke upućena na njegovu adresu. Imena koja stoje iza ovih sadržaja, najbolja su preporuka za čitanje narednog poglavlja:

Ibrahim Kajan, Esad Duraković, Smail Čekić, Ferid Muhić, Vehid Gunić, Mustafa Cerić, Šaćir Filandra, Fatmir Alispahić, Ismet Dizdarević, Bedrudin Gušić, Sakib Softić, Ibrahim Osmanbašić, Fuad Jakirlić, Ekrem Tucaković, Džemal Najetović, Lejla Panjeta, Ademir Jerković, Mirsad Mahmutović, Erol Avdović, Šemso Agović, Dženad Hodžić, Senahid Halilović, Dženita Pašić, Zijad Bećirević, Rizvan Halilović, Ševko Kadrić, Damir A. Saračević, Selena Seferović, Meliha Pihura, Fuad Džidić, Francis A. Boyle, Enes Ljevaković, Izet Terzić, Ramiz Salkić, Džemaludin Latić, Nedim Makarević, Stjepan Kljuić, Ejup Ganić, Smail Čekić, Lamija Tanović, Remza Lagarija.

 

 

Vijesti: