Naučna istraživanja

ESEJI, PISMA, PORUKE - Knjige E. R.

ESEJI, PISMA, PORUKE…

posveÄ‡eno prof. dr. Emiru RamiÄ‡u

Ne postoji recenzija ove knjige, ili predgovor za nju, koji bi poput ovog poglavlja mogli odslikati poštovanje i povjerenje koje prof. dr. Emir RamiÄ‡ uÅ¾iva meÄ‘u najuglednijim Bošnjacima svoga vremena. Autorski tekst o djelu dr. RamiÄ‡a moÅ¾e biti sintetiÄan, sveobuhvatan, ali, sigurno da ne moÅ¾e sagledati sve one povode i taÄke gledišta sa kojih je valoriziran rad jednog od najvaÅ¾nijih bošnjaÄkih intelektualaca današnjice, a po nekim sudovima, i svojevrsnog lidera u institucionalnom profiliranju naše dijaspore. Zbog toga smo se odluÄili da iz bogate bibliografije i korespondencije prof. RamiÄ‡a izdvojimo 40 imena koja Ä‡e posvjedoÄiti razliÄite aspekte valorizacije ovog akademskog i patriotskog opusa i pregnuÄ‡a. U poglavlju koje je pred vama moÅ¾ete susresti istinska esejistiÄka promišljanja misije prof. dr. Emira RamiÄ‡a; moÅ¾ete uoÄiti da neki stavljaju akcenat na umreÅ¾avanje dijaspore, drugi na profiliranje akademskog liderstva, treÄ‡i na stvaranje lobistiÄke platforme u meÄ‘unarodnim okvirima, Äetvrti na zasluge u meÄ‘unarodnoj borbi za istinu o genocidu nad Bošnjacima… I tako redom. Ponovo se uvjeravamo koliko su bogata i raznorodna polja djelovanja prof. dr. Emira RamiÄ‡a. No, ovaj put, to ne svjedoÄi autorsko pero dr. RamiÄ‡a, veÄ‡ to Äine ugledna i priznata imena, koji u razliÄitim povodima, sa autorskim peÄatom, akcentiraju neku od bitnosti rada i djelovanja prof. dr. Emira RamiÄ‡a. Pred nama su, dakle, eseji koji su pisani o radu dr. RamiÄ‡a, te pisma i poruke upuÄ‡ena na njegovu adresu. Imena koja stoje iza ovih sadrÅ¾aja, najbolja su preporuka za Äitanje narednog poglavlja:

Ibrahim Kajan, Esad DurakoviÄ‡, Smail ÄŒekiÄ‡, Ferid MuhiÄ‡, Vehid GuniÄ‡, Mustafa CeriÄ‡, ŠaÄ‡ir Filandra, Fatmir AlispahiÄ‡, Ismet DizdareviÄ‡, Bedrudin GušiÄ‡, Sakib SoftiÄ‡, Ibrahim OsmanbašiÄ‡, Fuad JakirliÄ‡, Ekrem TucakoviÄ‡, DÅ¾emal NajetoviÄ‡, Lejla Panjeta, Ademir JerkoviÄ‡, Mirsad MahmutoviÄ‡, Erol AvdoviÄ‡, Šemso AgoviÄ‡, DÅ¾enad HodÅ¾iÄ‡, Senahid HaliloviÄ‡, DÅ¾enita PašiÄ‡, Zijad BeÄ‡ireviÄ‡, Rizvan HaliloviÄ‡, Ševko KadriÄ‡, Damir A. SaraÄeviÄ‡, Selena SeferoviÄ‡, Meliha Pihura, Fuad DÅ¾idiÄ‡, Francis A. Boyle, Enes LjevakoviÄ‡, Izet TerziÄ‡, Ramiz SalkiÄ‡, DÅ¾emaludin LatiÄ‡, Nedim MakareviÄ‡, Stjepan KljuiÄ‡, Ejup GaniÄ‡, Smail ÄŒekiÄ‡, Lamija TanoviÄ‡, Remza Lagarija.

***

Prof. dr. Ibrahim Kajan

GLAVNI STRATEG KONGRESA BOŠNJAKA

I INSTITUTA ZA PROUÄŒAVANJE GENOCIDA

Emir je dobar poznavatelj historije naseljavanja ove goleme zemlje, pa spominje da je veÄ‡ na prvim koracima bijelog istraÅ¾ivaÄa Samuela Champlaina (1605-1606.), u njegovim dnevnicima zabiljeÅ¾eno i prisustvo bar jednog jedinog JuÅ¾nog Slavena, nekog Jacquesa iz Slavonije. Poslije su, dakako, ispunili mnoge rudnike i luÄke gradove. Bosanska dijaspora je, kaÅ¾e, mlaÄ‘eg datuma; javlja se krajem 19. i poÄetkom 20. stoljeÄ‡a – s austrougarskom okupacijom Bosanskog vilajeta, a posebno nakon I. svjetskog rata. Pojave filoksere koja je obrstila i poharala sve vinograde u Hercegovina bacivši na koljena hiljade ljudi, ubrzala je i umnoÅ¾ila broj emigranata – buduÄ‡i da su veÄ‡ini nevoljnika vinogradi bili jedini izvor egzistencije. Prije desetak godina prof. RamiÄ‡ je napisao jedan tekst o historiji useljavanja, pa mi sad, podsjeÄ‡ajuÄ‡i se nekih podataka, kaÅ¾e: „Zanimljivo je, da u Kanadu od 1945. do 1960., pristiÅ¾e sve više Bosanaca – naravno da oni ne dolaze izravno iz “hermetiÄki zatvorene policijske republike BiH”, kakva je cijela RankoviÄ‡eva Jugoslavija, nego se useljavaju iz drugih europskih zemalja u kojima su se zatekli nakon svršetka drugog svjetskog rata”. Pretpostavljam, kaÅ¾em Emiru, da je tu bilo studenata, Äinovnika, profesora, lijeÄnika, inÅ¾enjera, a u politiÄkom smislu HSS-ovaca, sitnih politiÄara ili razvojaÄenih tipova DraÅ¾inih „oslobodilaca“ i, poglavito, PaveliÄ‡eve tzv. Nezavisne. Ali, bilo kako bilo, svi su oni u novom svijetu – zapoÄinjali “novi Å¾ivot u rudnicima, na gradilištima, ili na farmama Manitobe i Alberte”. Nova grupa doseljenika podmladila je stare – kaÅ¾e Emir - i unijela u njih nešto dinamike, osobito preko nogometnih klubova. No, pridošlice su u isto vrijeme dobrim dijelom politizirale veÄ‡ uspavane ili jugoslavenskom propagandom dezinformirane zajednice. Tako je nastao i odreÄ‘eni antagonizam izmeÄ‘u "starih" i „novih“ doseljenika. SliÄne pojave biljeÅ¾imo i u ukrajinskim, slovaÄkim i drugim zajednicama – kaÅ¾e prof. Emir o starijoj useljeniÄkoj zajednici bosanskog porijekla. MeÄ‘u vodeÄ‡im intelektualcima, svakako je i naš sugovornik prof. RamiÄ‡, PrijedorÄanin, nekoÄ‡ najblistaviji student svoje generacije na sarajevskom Fakultetu politiÄkih nauka. AngaÅ¾iran je na hamiltonskom McMaster University. Emirov rad je dragocjen – ne samo kao osnivaÄa i direktora Instituta za genocid, nego i istraÅ¾ivanjima multidimenzionalnog bošnjaÄkog biÄ‡a u kanadskom kulturnom mozaiku. Nevjerovatna je njegova aktivnost, i kao Älana više nauÄnoistraÅ¾ivaÄkih institucija u BiH, Evropi, Kanadi i SAD, i kao prvog predsjednika Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (danas predsjednik ogranka za Kanadu), osnivaÄa i direktora Instituta za prouÄavanje genocida, ostajuÄ‡i tim izuzetno vaÅ¾nim institucijama i danas glavnim strategom. Ne trebam ni spominjati njegova stradanja od genocidne ideologije u Prijedoru, ali i opasnosti koje ga prate i ovog trenutka na današnjoj, kanadskoj adresi.

***

Akademik prof. dr. Esad DurakoviÄ‡

VAŠA USTRAJNOST JE IMPRESIVNA

Mi se mnogo uzdamo u potporu naše dijaspore, posebno u Sjevernoj Americi kao najmoÄ‡nijoj zemlji svijeta, jer našoj zemlji još uvijek prijete veoma velike opasnosti. Od srca Vam Å¾elim dobro zdravlje i uspjeh. Znam da je bošnjaÄka dijaspora u Sjevernoj Americi veoma aktivna, angaÅ¾irana, Äini mi se i dobro organizirana, što jest uvjet za efikasno pozitivno djelovanje. Vaša elektronska pošta mi je redovno stizala. No, u svakom sluÄaju, moj sud o Vašem radu, makar i na temelju onoga što sam do sada kazao, veoma je pozitivan. Šta više, ja sam Vam zahvalan za konstantan i Ävrst angaÅ¾man za prosperitet Bosne i Hercegovine i izraÅ¾avam poštovanje za Vašu razloÅ¾nu brigu o još uvijek neizvjesnoj buduÄ‡nosti Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. Da budem sasvim otvoren - mnogo puta sam, ÄitajuÄ‡i vašu elektronsku poštu, mislio o tome kako je vaša samosvijest u Sjevernoj Americi na višem nivou nego naša u Bosni i Hercegovini, kako ste poltiÄki zreliji i odgovorniji u vezi s našom sadašnjošÄ‡u i buduÄ‡nošÄ‡u nego što smo to mi sami u Bosni i Hercegovini. Mi smo u Bosni i Hercegovini, naÅ¾alost, veoma razjedinjeni (pogledajte samo fatalnu razjedinjenost naših aktualnih politiÄkih lkidera!), tako da mene kao Äovjeka to Äini nesretnim, kao intelektualca veoma zabrinutim i kao politiÄki osviješÄ‡eno biÄ‡e priliÄno pesimistiÄnim. Utoliko mi je više Vaša usrdnost, ustrajnost, Äini mi se i organiziranost, bila i ostala dragocjenijom, gotovo impresivnom.

***

Prof. dr. Smail ÄŒekiÄ‡

UZOR BORBE ZA BUDUÄ†NOST BOSNE I BOŠNJAKA

Mr. Emira RamiÄ‡a sam susreo nekoliko puta. Prilikom našeg susreta u Institutu za istraÅ¾ivanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu 2007. predloÅ¾io sam mu formiranje Odjeljenja za Sjevernu Ameriku. Emir je to prihvatio kao odliÄnu ideju. Ideju smo konkretizovali prilikom moje posjete Kanadi i Sjedinjenim AmeriÄkim DrÅ¾avama, aprila 2008. godine. Otuda potiÄe naša saradnja. Iz razgovora i iskustva u saradnji sa Emirom RamiÄ‡em oÄigledno je da se radi o istinski opredijeljenom borcu za ljudsku i nauÄnu istinu, o svim Å¾rtvama zloÄina bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost, a naroÄito na organizovanju preÅ¾ivjelih Å¾rtava genocida u Sjevernoj Americi i njihovom znaÄajnijem povezivanju sa Bosnom i Hercegovinom. Na tom planu je ispoljio veliku izdrÅ¾ljivost, istrajnost i strpljivost. Ne podlijeÅ¾uÄ‡i pod tegobama nasilno prognaniÄkog Å¾ivota, daleko od svoje domovine, ali sa idejom Bosne u srcu i duši, nastavio je nedvosmislenu opredijeljenost u borbi za drugaÄiju i pravedniju Bosnu i Hercegovinu, nego što je to sadašnja dejtonska Bosna. Emir je branio Äast Bošnjaka svojim perom u vremenu kada sile zla nisu prestale atakovati na Bosnu i Hercegovinu i njen najbrojniji narod. On je jedan od svijetlijih primjera koji ukazuje na moguÄ‡nost da Bošnjaci mogu imati bolju i sretniju buduÄ‡nost samo ako budu jedinstveniji i dosljedniji u borbi za opstanak naroda i drÅ¾ave. Emir je u dijelu svijeta koji mnogi smatraju najrazvijenijim otvoreno i javno digao bošnjaÄki glas istine o genocidu, traÅ¾eÄ‡i pravdu prema zloÄincima. Pokušao je Bošnjake motivirati da se okrenu vlastitoj tradiciji i originalnosti, koja zagovara put sredine, umjerenosti i solidarnosti. Neumorno je ukazivao na opasnost i njene posljedice kojima su Bošnjaci i dan danas izloÅ¾eni. Posebno je isticao da Bošnjaci u Sjevernoj Americi iz sjevernoameriÄkih društava trebaju uzeti ono što Ä‡e ih Äiniti jaÄim i organizovanijim, uz njegovanje pozitivnih obiÄaja, dobrih navika, kulture i tradicije bošnjaÄkog naroda.

***

Akademik prof.dr. Ferid MuhiÄ‡

VAŠI REZULTATI SU BEZ PRESEDANA U DIJASPORI

Moja poznavanja istorije, organizovanja i djelovanja Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, skromna kakva jesu, savršeno jasno i potpuno uvjerljivo potkrepljuju Äinjenicu da ste uprvo Vi ovu organizaciju izveli iz anonimnosti i dali joj ne samo legitimitet nego i politiÄki prestiÅ¾ i opšte poštovanje. Za mene, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike je u Vama dobio svoju istinsku afirmaciju, a Vi ste, svojim zaista neumorniom radom i ogromnim angaÅ¾ovanjem postigli rezultate bez presedana u dijaspori. Ne znam za razloge ostavke, uvaÅ¾avam Vašu zrelost i argumente uzete u obzir pri donošenju takve odluke, ali sam zaista veoma skeptiÄan kako Ä‡e Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike dalje produÅ¾iti! BiÄ‡e veoma teško naÄ‡i nekoga sa polovinom Vašeg elana i radne energije, i sa toliko ideja pretvorenih u akciju. Vi ste, ipak, najprije Vi, dakle Äovjek, a svaki je Äovjek više nego suma svih njegovih društvenih angaÅ¾mana! PolitiÄki angaÅ¾man, as hectic as yours, zna ponekad da skuÄi prostor manifestovanju pravog Äovjeka, što je, po meni, uvijek prevelika cijena i nenadoknadiva šteta! BiÄ‡e mi uvijek veoma drago da produÅ¾im ovu komunikaciju, i posebno, da se sretnem sa Vama, pravim Emirom RamiÄ‡em.

***

Vehid GuniÄ‡

EMIR RAMIÄ† JE JEDAN OD NAJLJEPŠIH IZDANAKA NAŠEG NARODA

U mojoj knjizi „Pisma u BuduÄ‡nost“ posebno poglavlje je posveÄeno gospodinu Emiru RamiÄ‡u, Äovjeku koji na najljepši, najintelektualniji i najbosanskiji naÄin predstavlja i svoj narod i svoj natalni grad i domovinu iz koje je potekao. Daleko od Bosne i Hercegovine, i veoma blizu mjesta gdje se Nijagara uz huku golemu sunavraÄ‡uje prema jezeru Ontario, po svemu sudeÄ‡i, svoju drugu domovinu našao je tihi i veoma skromni profesor Emir RamiÄ‡. Iza tako uopÄ‡ene formulacije skriva se sjajni intelektualac i grleni borac, koji nastoji da u svijet prodre makar dio istine o stradanju naroda kojem pripada, o zloÄinima koji su poÄinjeni nad njegovim narodom i o narodu koji je oduvijek samo za ljubav znao. I sada, kada je taj narod preÅ¾ivio tragediju i najveÄ‡i izgon poslije Drugog svjetskog rata, on samo za ljubav zna. Emir RamiÄ‡ je jedan od najljepših izdanaka toga naroda. Å½ivi, rekoh, u Kanadi, ali, kao predsjednik Bošnjaka Sjeverne Amerike, stiÅ¾e bezmalo u sve krajeve i te zemlje, ali i Sjedinjenih AmeriÄkih DrÅ¾ava. On te poslove radi iz entuzijazma, a za zemlju iz koje je stigao, iz Å¾estokog, gotovo neobuzdanog patriotizma.

***

dr. Mustafa ef. CeriÄ‡, Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

ISLAMSKA ZAJEDICA JE PARTNER U VAŠEM RADU

Svako jutro poslije klanjanja Sabah namaza ja otvorim kompjuter da bi saznao šta se radi u svijetu i kako su Bošnjaci tamo. Prvo što uradim je otvorim web stranicu Bosnjaci.net, proÄitam šta piše na ovom našem web magazinu. Onda proÄitam šta piše profesor Emir RamiÄ‡ i kakve su aktivnosti u Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, politiÄki najvaÅ¾nijoj organizaciji u dijaspori. Nema više kod nas “podrazumjeva se”, kod nas mora da stoji uradilo se i uradiÄ‡e se, neka podrazumjeva ko šta hoÄ‡e, mi moramo raditi jer kad ostanemo na “podrazumjeva se” neko drugi Ä‡e to uraditi u naše ime, a kad ti neko drugi uradi u tvoje ime onda moÅ¾eš misliti na šta Ä‡e to liÄiti. Å½elim posebno da istaknem aktivnosti i djelatnosti predsjednika Emira RamiÄ‡a i svih Älanova Upravnog odbora Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Aktivnosti, planovi i programi rada Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike za nas mnogo znaÄe. Nadam se da Ä‡e odrÅ¾ati kontinuitet vašeg rada. U našoj povijesti bilo je mnogo projekata koji nisu dugo Å¾ivjeli. Ljudi se zasite i odustanu od projekta. Ja se nadam da Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike neÄ‡e doÅ¾ivjeti takvu sudbinu. Nije lako odrÅ¾avati organizaciju kakva je Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike u svijetu mnogih izazova kakva je Sjeverna Amerika. Ja vam Äestitam i izraÅ¾avam zahvalnost u ime Islamske zajednice Bosne i Hercegovine i u svoje ime. Bošnjaci se trebaju nauÄiti komunicirati i poštovati jedne druge. Ne trošimo energiju u destrukciji. DrÅ¾ite kondiciju Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Islamska zajednica nije konkurent Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, veÄ‡ partner. Islamska zajednica se treba brinuti o vjeri, a Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike o svim onim stvarima gdje Islamska zajednica ne moÅ¾e, gdje nije kvalificirana da radi, nacionalno i drÅ¾avno. Imami trebaju podrzati Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike i uticati na odrÅ¾avanje kontinuiteta Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike.

***

prof. dr. ŠaÄ‡ir Filandra, predsjednik BZK „Preporod“

EMIR RAMIÄ† JE KONGRES BOŠNJAKA UÄŒINIO RELEVANTNIM

Institucionalno organiziranje je i politiÄko artikuliranje bošnjaÄkog identiteta u Sjedinjenim AmeriÄkim DrÅ¾avama, a što je izraÅ¾eno kroz Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike, dogaÄ‘aj je od nesagledive vaÅ¾nosti za Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu. Kongresom je stogodišnja bošnjaÄka fragmentarna i partikularna prisutnost u Sjevernoj Americi prerasla u jedinstvenu nacionalnu organizaciju, u instituciju koju je utemeljila slobodna volja ljudi voÄ‘enih zajedniÄkim i opštim ciljevima. Opstanak i boljitak vlastitog naroda kroz njegovo predstavljanje i zastupanje na svjetskoj politiÄkoj pozornici – a što je moÄ‡, prestiÅ¾ i ugled uÄinio od SAD u našem vremenu – cilj je kojeg ova institucija baštini i s manjim ili veÄ‡im uspjehom ostvaruje. Borba za bošnjaÄka prava istovremeno je i borba za bosanskohercegovaÄke interese, što na sretan naÄin objedinjuje graÄ‘ansku i etniÄku dimenziju politiÄkog bošnjaÄkog djelovanja u dijaspori. Takvo djelovanje je u uvjetima globalizacije, kada smo svi zahvaljujuÄ‡i infromatiÄkim sredstvima premošÄ‡avanja svijeta postali komšije, i Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike uÄinilo domaÄ‡om, svakodnevnom, aktualnom bosanskoherecogovaÄkom Äinjenicom. On je postao ravnopravnim sudionikom bosanskohercegovaÄke javne, društvene i politiÄke scene. To da je djelovanje Bošnjaka Sjeverne Amerike postalo dio ukupnog bošnjaÄkog politiÄkog Å¾ivota, da je uticalo i da utiÄe na donošenje odluka bitnih za Bosnu i Hercegovinu u svjetskim politiÄkim forumima i domaÄ‡im institucijama, uveliko treba zahvaliti i gospodinu Emiru RamiÄ‡u. On je dinamizirao rad Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i uÄinio tu instituciju nacionalno i uopÄ‡e društveno relevatnom. (…) UbijeÄ‘en sam da Ä‡e tim putem gospodin RamiÄ‡ i dalje iÄ‡i. Sa Kongresom ili bez njega. U protivnom, kako sada stvari stoje, svoÄ‘enje Bošnjaka na vjersku zajednicu te njegove krovne nacionalne institucije na folklorni dodatak godišnjim susretima imama, jeste smjer kretanja koji nije svojstven duhu liberalnih i sekularnih društava slobodnog svijeta. Nadati se, s ove bosanske udaljenosti, da takvim pogrešnim smjerom naše stvari u dalekoj Americi neÄ‡e iÄ‡i.

***

Mr. sc. Fatmir AlispahiÄ‡, knjiÅ¾evnik i publicista

SVJETIONIK AKADEMSKOG LIDERSTVA

U bošnjaÄkoj politiÄkoj povijesti nikada nije postojala institucija u okviru koje je projicirano toliko kvalitetnih, dugo oÄekivanih, strateških projekata za Bošnjake, kao što je to danas u okviru Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA). Kako je uopÄ‡e moguÄ‡e da se jedna takva Äinjenica ignorira ili nepodaštava, da biva negirana ili prešutkivana, ako nikada niko u Bošnjaka nije institucionalno uspostavio nacionalne strateške pravce, kako je to uÄinila ova institucija, osnovana prije desetak godina s ciljem brige o Bošnjacima koji su uglavnom kao Å¾rtve genocidnog entiÄkog ÄišÄ‡enja doselili u Ameriku i Kanadu?! Dejtonska intencija prekida bh. drÅ¾avnih veza sa bh. dijasporom, uvjetovala je da KBSA proširi dijapazon svoga djelovanja i da se poÄne zanimati i za procese koji bi kroz jaÄanje bh. drÅ¾avnosti ojaÄali vezu sa dijasporom. BuduÄ‡i da djeluje u najmoÄ‡nijoj drÅ¾avi Svijeta, koja moÅ¾e uticati na bh. realnost, te da su sazrele potrebe za uvezivanjem bošnjaÄkih historijskih razasutosti u jednu krovnu instituciju - KBSA je zauzeo lidersku poziciju u promišljanju bošnjaÄke politike. Ta Äinjenica se moÅ¾e ignorirati, ali tako da šteti samo onome ko neÄ‡e da vidi i prizna da su Bošnjaci u KBSA konaÄno dobili instituciju koja nudi jedno savremeno strukturiranje odnosa u nacionalnom organizmu. Ovo što nije prepoznato u Bošnjaka, prepoznato je u Srba, jer su Srbi ispravno proÄitali da KBSA odgaja jedno drukÄije, nepokorno i postojano politiÄko vrijeme u Bošnjaka. Prije nego što se upoznamo sa neviÄ‘enom nervozom u svesrpskim redovima, neka nam bude dozvoljeno da ukaÅ¾emo na Äudan paradoks – da se napadi na KBSA i osobno njegovog lidera prof. Emira RamiÄ‡a, istovremeno odvijaju iz bošnjaÄkih rupa i sa svesrpskih poloÅ¾aja. Dakako, ne radi se o koordinaciji, ili o unutarbošnjaÄkoj izdaji, ali se radi o nevjerovatno taÄnoj ilustraciji bošnjaÄke tupavosti i zagubljenosti. Kako je moguÄ‡e da neki Bošnjaci ne vide to što svi Srbi vide – da je KBSA postao istinska prijetnja opstanku Republike Srpske, odnosno, da je izrastao u instituciju koju svesrpska politika respektira kao jedini ozbiljan reprezent bošnjaÄke politike i kao prijetnju velikosrpskim interesima?!

Zadivljuje upornost sa kojom je prof. RamiÄ‡ insistirao na procesuiranju zloÄina generala Mekenzija i podsjeÄ‡a na upornost sa kojom su Vizental i saradnici gonili nacistiÄke zloÄince. Takva upornost predstavlja arhetipski uzor koji treba biti usvojen od svih Bošnjaka. Dakle, nema mira, pravde i smiraja dokle god se Luis Mekenzi ne naÄ‘e pred licem pravde! Ovu odluÄnost prof. RamiÄ‡a prepoznali su velikosrpski lobisti, koji su potom u isti lanac uvezali ostale aktivnosti KBSA, usmjerene protiv ustavne zaostavštine Radovana KaradÅ¾iÄ‡a, odredivši tako svoje prve, konkretne, institucionalne, postdejtonske bošnjaÄke neprijatelje - oliÄene u KBSA i prof. Emiru RamiÄ‡u.

Umjesto da Bošnjaci zbiju redove, da na sve naÄine podrÅ¾e KBSA i prof. RamiÄ‡a, nekoliko Bošnjaka veÄ‡ par mjeseci nastoji ovu instituciju i njenog lidera okarakterizirati u negativnom svjetlu. Negativni naboj briše i sve drugo što je KBSA postigao, a toga je uistinu mnogo.

***

Prof. dr. Ismet DizdareviÄ‡

VI STE UVJERLJIVI GLASNOGOVORNIK Å½RTAVA GENOCIDA

O Vašem konstruktivnom djelovanju znaÄajnom za Bosnu i Hercegovinu sam saznavao iz tekstova koje ste pisali ili koje su drugi pisali o bosanskohercegovaÄkim zbivanjima i ponašanjima vaÅ¾nih sudionika u njima. SadrÅ¾aji tekstova su uvjerljivo govorili o Vašem dobrom poznavanju ranijih i sadašnjih zbivanja, o Vašoj odanosti zemlji u kojoj ste roÄ‘eni i Vašim osjeÄ‡anjima za probleme i poteškoÄ‡e naroda kome pripadate. Sve što ste Äinili Vi i Vaši saradnici, što sada Äinite i što Ä‡ete, nadamo se, i dalje Äiniti su znaÄajni doprinosi razumijevanju onoga što su Bošnjaci i pripadnici drugih naroda koji Bosnu i Hercegovinu smatraju svojom domovinom doÅ¾ivjeli, a doÅ¾ivjeli su strahote agresije i genocida. Vi ste bili uvjerljivi pisci i glasnogovornici i onoga što danas Å¾rtve genocida traÅ¾e: privoÄ‘enje pravdi (procesuiranje) svih zloÄinaca, kako idejnih zaÄetnika i propagatora “opravdanosti“ genocida tako i sadistiÄkih izvršitelja progona, muÄenja i ubijanja nevinih.

***

Bedrudin GušiÄ‡, novinar i publicista

DIVIO SAM SE NJEGOVOJ ENERGIJI I NESEBIÄŒNOM ANGAÅ½MANU

Bilo je nekoliko varijanti u opciji kako da zapoÄnem ovo mišljenje o radu profesora Emira RamiÄ‡a za KBSA, odnosno našu dijasporu uopÄ‡e. BuduÄ‡i da se i sam vidim u nekakvoj srodnoj poziciji kada je u pitanju borba za bolju Bosnu i Hercegovinu, a posebno za istinu o njoj, nekako mi je najprirodnije bilo da slovo o Emiru zapoÄnem sa prvom asocijacijom koja mi padne na um kada razmišljam o njemu: da je rijeÄ o još jednom bošnjaÄkom don Kihotu koji se godinama, neustrašivo, odvaÅ¾no, hrabro - onako kako to samo Krajišnici rade, principjelno i nadasve intelektualno bori sa vjetrenjaÄama. Zapravo, njegova upornost kada je u pitanju borba za jedinstvo nas - Bošnjaka te naše odrastanje i predstavljanje, ne samo na sjeverno-ameriÄkom kontinentu, nego i drugdje u svijetu, ne moÅ¾e ostaviti nikog dobronamjernog ravnodušnim. Koliko su mi objektivne moguÄ‡nosti dozvoljavale, pratio sam rad KBSA i prije nego je profesor RamiÄ‡ postao primus inter pares u Upravnom odboru te naše asocijacije u Sjevernoj Americi, te uz duÅ¾no poštovanje prema njegovom prethodniku s kojim sam, kao i s RamiÄ‡em, imao zadovoljstvo uraditi intervju za javnost, imam puno argumenata za tvrdnju da je KBSA tek s RamiÄ‡em na Äelu postao nekako prodorniji, intelektualniji, medijski eksponiraniji, bliÅ¾i nama - Bošnjacima koji Å¾ivimo u SAD i Kanadi, ali bliÅ¾i i relevantnim institucijama i domicilnim graÄ‘anima tih zemalja. To nisu samo moji utisci, veÄ‡ i mnogih naših sunarodnika s kojima sam u kontaktu. Divio sam se liÄno njegovoj energiji, htijenju, svakodnevnom nesebiÄnom angaÅ¾manu za nas - Bošnjake na ovim i drugim prostorima te bio mu zahvalan na tome. Naravno, i do mene su dopirala i drugaÄija mišljenja o njemu i njegovom radu, kritike koje su bile posljedica neÄije negativne energije, ali takve priÄe i kritike ne govore o gospodinu RamiÄ‡u, veÄ‡ o nama, odnosno o onima koji se, ne s kritiÄkim, veÄ‡ kritizerskim nabojem bude, dangube i odlaze na poÄinak. Treba raditi, gospodo! Lahko je priÄati priÄe. TraÅ¾iti dlaku u jajetu ili iglu u plastu sijena je jalov posao od kojeg jedinu korist ima naša - šteta.

***

Prof. dr. Sakib SoftiÄ‡

BIO SAM PRIJATNO IZNENAÄEN DUBINOM VAŠEG PRISTUPA

Kao graÄ‘anin Bosne i Hercegovine i kao njen zastupnik u meÄ‘unarodnom sporu koji se tiÄe poÄinjenog genocida nad našim narodom koji je bio i razlogom Vašeg odlaska iz zaviÄaja i domovine, osjeÄ‡am potrebu i duÅ¾nost da Vam se zahvalim na Vašem doprinosu na profiliranju i izgradnji naše najjaÄe nacionalne organizacije izvan domovine. Bio sam svjedokom Vašeg ogromnog liÄnog angaÅ¾mana na oblikovanju i realizaciji programskih ciljeva Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Kongres je zauzimao stavove o svakom vaÅ¾nom pitanju unutrašnje i vanjske politike Bosne i Hercegovine i o tome informisao donosioce politiÄkih odluka kao i širi krug ljudi u Bosni i Hercegovini koji na te odluke i na donosioce mogu uticati, na koji naÄin je omoguÄ‡avao svestraniji uvid i bolje rješenje problema. Ponekad se stvari iz daljine bolje vide. Bolje se razdvoji bitno od nebitnog. U poslovima koje sam obavljao za Bosnu i Hercegovinu kao savjetnik bošnjaÄkog Älana Predsjedništva BiH i kao agent tuÅ¾be bio sam prijatno iznenaÄ‘en dubinom i serioznošÄ‡u Vašeg pristupa pitanjima s kojim sam se suoÄavao i bio pozvan da o njima liÄno ili zajedno sa drugim odluÄujem. TakoÄ‘er Vam se zahvaljujem na podršci tuÅ¾bi koju je Kongres pruÅ¾io u najodluÄnijim momentima za istrajavanje na okonÄanju spora. Ta podrška bila je i finansijska i intelektualna. Uz izraze zahvalnosti za sve što ste uÄinili u funkciji predsjednika Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerke Å¾elim Vam dobro zdravlje i uspjeh u obavljanju drugih liÄnih i društvenih poslova.

***

Ibrahim OsmanbašiÄ‡, knjiÅ¾evnik (UdruÅ¾enje knjiÅ¾evnika Sarajevo)

JA VAS SVRSTAVAM U ODABRANE!

Pored intuitivne naklonjenosti ka Vašem predanom i humanom angaÅ¾manu na pitanjima od opÄ‡eg interesa i dobrobiti, svjedoÄi Vaš rad da ste se zalagali za sistem - a što znaÄi za harmoniju i red, za institucije i programe, za istinu i pravdu. Kroz historijsko iskustvo takvi angaÅ¾mani su nailazili na snaÅ¾an otpor od strane onih Äija je moralna strana liÄnosti duboko u mulju neÄasnosti - jer su liÄne interese stavili iznad opÄ‡ih. NaÅ¾alost, naša bosanska i bošnjaÄka iskustva su puna imena pogaÅ¾enih i javno iskompromitovanih Äasnih ljudi - koji su se odvaÅ¾ili da govore istinu i koji nisu bili spremni na sljepoÄ‡u pri neracionalnim i duboko štetnim aktivnostima - a što je usmjereno ka uskogrudim grupaškim interesima, kroz pasivizaciju aktivnosti od opÄ‡eg interesa. BosnjaÄki narod, a i cijela Bosna i Hercegovina, ostala bi bez jednog istaknutog borca za perspektive buduÄ‡nosti - ako bi se Vi povukli iz javnog djelovanja - potisnuti mraÄnjaÄkim hirom i pirom. Ako Vi odustanete - neprijatelji Bošnjaka i Bosne i Hercegovine - slaviÄ‡e pobjedu - još jednu neÄovjeÄnu pobjedu - nad Äovjekom, nad Bosnom i Hercegovinom i Bošnjacima. Poštovani gospodine Emire RamiÄ‡u - kakva Ä‡e poruka otiÄ‡i u javnost – Bosni i Hercegovini i Bošnjacima - ako se Vi povuÄete iz javnog Å¾ivota, gdje ste, smatram, konsolidovali pozitivne trendove u djelovanju i imidÅ¾a javnih aktivista za opÄ‡u dobrobit? Pritisku mraÄnjaštva moÅ¾e odoljeti volja pozitivnih konstruktivaca, ali kroz sistem, racionalizam i humanizam, jer su razlozi duboki a argumenti stameniti, a modaliteti borbe su ispred onih koji su dostojni te borbe - a, ja liÄno, u te odabrane Vas svrstavam!

***

Dr. Fuad JakirliÄ‡

PROF. RAMIÄ† JE ZNAO NA VRIJEME UPUTITI ZAHTJEVE

NA MJESTA GDJE SE DONOSE VAÅ½NE ODLUKE

Meni je jako Å¾ao što se sve ovo dogaÄ‘a Äovjeku koji je nesebiÄno radio za opšte inerese Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i dijaspori. Napadi dolaze od onih koji se pozivaju na zakone, a oni upravo najviše krše te iste zakone. Razlozi za ove napade su zbog toga što Bošnjaci još uvijek nisu formirana jedinstvena nacija pa djeluju heterogeno i štetno, kada su u pitanju naši zajedniÄki interesi. To, naÅ¾alost, šteti svima nama. Ovih dana ima dosta komentara oko rada Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i Prof. Emira RamiÄ‡a u našim medijima. VeÄ‡ina ocjenjuje rad gosp. RamiÄ‡a kao veoma uspješan. Ja mogu reÄ‡i da je prof. RamiÄ‡ znao koristiti elektronske medije te na vrijeme uputiti zahtjeve na mjesta gdje se donose vaÅ¾ne odluke za Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu. Ja oÄekujem da Ä‡e gosp. RamiÄ‡ nastaviti i dalje raditi za naše opšte dobro. U ime BH koordinacije Kongresa New Yorka, i svoje liÄno ime, ja se zahvaljujem Prof. RamiÄ‡u na dosadašnjem uspješnom voÄ‘enju Kongresa i Å¾elim puno uspjeha u buduÄ‡em radu i Å¾ivotu.

***

Ekrem TucakoviÄ‡, rukovodilac SluÅ¾be za odnose s javnošÄ‡u Rijaseta Islamske zajednice

LIDERSKA ULOGA U ORGANIZACIJI DIJASPORE

Nikada nisam imao priliku da neposredno radim i saraÄ‘ujem, pa Äak ni da liÄno upoznam Emira RamiÄ‡a. Obzirom na ovu Äinjenicu upuštam se u rizik da ove rijeÄi budu necjelovite ili jednodimenzionalne, posebno kada se dogaÄ‘aji posmatraju s distance, ili ako nema pogleda i iskustva iznutra. No, Äini se, da to nije dovoljan razlog da se ne istakne, makar i necjelovita, impresija o Emiru RamiÄ‡u, koju sam vremenom formirao, prvenstveno kroz njegov rad u Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, Äije sam aktivnosti pratio i nastojao povremeno objavljivati na Rijasetovom web portalu. Dakako, bilo je to vrijeme stasanja i profiliranja Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike u respektabilnu organizaciju Bošnjaka u dijaspori. U tom smislu ne moÅ¾e se poreÄ‡i Äinjenica da je Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike postao najprepoznatljivija bosanska i bošnjaÄka organizacija naše razuÄ‘ene dijaspore, da se Kongres svojim proaktivnim djelovanjem snaÅ¾no nametnuo Bošnjacima u našoj sveukupnoj dijaspori, nametnuo se bosanskoj društvenoj i politiÄkoj sceni, ali i javnosti u regionu. Bez sumnje, to nije malo postignuÄ‡e, jer promocija dijaspore i njeno uvezivanje s maticom - domovinom je dugoroÄan i osmišljen proces kojeg obiÄno osmišljavaju i projiciraju drÅ¾avne vlade i parlamenti. NaÅ¾alost, naša domovina, ne ulazeÄ‡i u razloge i odgovornost, vrlo malo je, ili skoro ništa, uÄinila da se dijaspora horizontalno i vertikalno organizira, uveÅ¾e, promovira i razvija njena patriotska svijest. U tom praznom prostoru, Kongres Bošnjaka je pokušavao, nadomjestiti nedostatak institucionalne brige, umreÅ¾iti dijasporu, pokrenuti brojne inicijative prema drÅ¾avi Bosni i Hercegovini, traÅ¾eÄ‡i da domovina uvaÅ¾ava glas, znanje i iskustva dijaspore i aktivno štiti interese svojih graÄ‘ana i na domaÄ‡em i na vanjskom planu. IzvoÄ‘enje u punom kapacitetu Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike na javnu scenu, zadobijanje kredibiliteta u dijaspori i domovini jesu, izmeÄ‘u ostalog, vrijednosti koje se ne smije zaboraviti ljudima i rukovodstvu Kongresa.

***

Akademik prof. dr. DÅ¾emal NajetoviÄ‡, dekan Pravnog fakulteta

SMATRAM TE NAJAKTIVNIJIM ZEMLJAKOM IZVAN BiH

Dragi profesor RamiÄ‡, smatram te najaktivnijim zemljakom van BiH i kao poznatom demokrati slobodan sam predloÅ¾iti da sa ovim komplimentarnim pismom - Povelja o kulturi sjeÄ‡anja na Å¾rtve genocida u BiH - upoznaš uvaÅ¾enog Trudeau Justina, premijera Kanade, velikog i plemenitog Äovjeka. Meni se posebno vaÅ¾nim Äini to što on druge i drugaÄije proteÅ¾ira kao i svoje sunarodnike. Tako Kanada kao drÅ¾ava postaje poznata po osobenoj demokratiji koja je u njoj razvijena, gdje se spajaju brojne kulture i tradicije radinosti, odgovornosti, mirotvorstva, demokratiji koja ne suprotstavlja ljude bez obzira na imovinski i društveni status, religijski identitet i sl. Smatram da bi iskustva Å¾ivota u jednoj tako naprednoj i ureÄ‘enoj drÅ¾avi mogla mnogima posluÅ¾iti kao pozitivan primjer i doprinijeti boljem razumijevanju i suÅ¾ivotu ÄovjeÄanstva uopÄ‡e. Selam iz Sarajeva!

***

Dr. sc. Lejla Panjeta

TALENTIRANI VOÄA POSVEÄ†EN PATRIOTIZMU

Profesor Emir RamiÄ‡ jedan je od svjedoka bosanskohercegovaÄke stvarnosti, koja se ogleda u jedinstvenoj, demokratskoj i ekonomski prosperitetnoj drÅ¾avi Bosni i Hercegovini za koju se trenutno na putu ka evropskim integracijama zalaÅ¾e veÄ‡ina bosanske akademske elite. Iz njegovog djela evidentno je da podrÅ¾ava i nastoji doprinjeti otvorenijem, slobodnom i jednakopravnom bosanskohercegovaÄkom društvu, a njegovi tekstovi govore o tome da se radi o autoru koji sa lakoÄ‡om govori onako kako piše, piše onako kako iskreno misli, misli onako kako osjeÄ‡a. Ovakva predanost vidljiva je i u njegovim ostalim radovima i projektima u kojima je karakteristiÄna kultura bošnjaÄkog i bosanskohercegovaÄkog dijaloga u cilju jaÄnja drÅ¾ave i otvorenog, slobodnog, civilnog društva u Bosni i Hercegovini u kome Ä‡e biti zagarantovana osnovna prava i slobode Äovjeka, graÄ‘anina, naroda i drÅ¾avljanina. Emir RamiÄ‡ je širom dijaspore i u Bosni i Hercegovini poznat po produkciji Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, krovnoj organizaciji ameriÄkih i kanadskih Bošnjaka, nezavisnoj od bilo koje politiÄke i druge opcije. Kongres je pod njegovim voÄ‘stvom postao znaÄajna organizacija koju su jednako uvaÅ¾avali i najveÄ‡i neprijatelji Bosne i Hercegovine i najveÄ‡i prijatelji. Njegovi saradnici su dobijali samopouzadanje i snagu kroz ovog talentiranog voÄ‘u koje im je davao svojim primjerom i radom. BriÅ¾ljivo prikupljeni podaci i izvori, naÄini argumentacije i jednostavno i saÅ¾eto izlaganje karakteristike su RamiÄ‡evih tekstova. I dalje on nastavlja raditi za bolju buduÄ‡nost drÅ¾ave i društva u Bosni i Hercegovini, a iz ovog djela vidljivo je da je patriotizamu i ljubavi prema domovini posvetio najvaÅ¾niji dio svog Å¾ivota. Zbog svog bezinteresnog zalaganja i velikog uloÅ¾enog truda za nadati se je da Ä‡e u vremenu koje je pred nama ovaj rad biti adekvatno prepoznat i nagraÄ‘en.

***

Dr. sc. Ademir JerkoviÄ‡, direktor Arhiva FBiH

VI STE ÄŒASTAN ÄŒOVJEK KOJI NOSI VELIKI TERET

Veoma Å¾alim što podnosite ostavku. Ne znam sve pojedinosti koje su Vas rukovodile da preduzmete takav korak. Ali, sigurno postoje razlozi. Iz Vašeg pisma se vidi da ste Äastan Äovjek, jer u rijeÄima Vaše ostavke prepoznajem emocije. Toj vrsti ljudi ja sam veoma sklon, jer znam da takvo pismo i takvu odluku neÄ‡e donijeti neko ko nema obraza. Znam da nosite veliki teret, ali nemojte se predavati. Mi Bošnjaci vodimo tešku borbu. Mnogi naivno misle da smo "pregurali" najteÅ¾e. Sada se vodi rovovska borba i svaki Äovjek nam je vaÅ¾an. Jer, svijet u kojem Å¾ivimo (a posebno zapadni) neÄ‡e ni trepunuti da se oko veÄ‡eg uloga nagodi na raÄun Bosne i Hercegovine. U politici sve moÅ¾e. Principi preko noÄ‡i prestaju to biti, a nešto što upamet ne moÅ¾e stati proglasi se samo u jednom danom neupitnim principom. Zato, molim Vas, razmislite još jedanput. Teška nas borba oÄekuje i moramo zbiti redove. Na ovaj naÄin smo izgubili mnogo ljudi. Na kraju, Å¾elim Vam Äestitati na dosadašnjem radu. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike se pod Vašim voÄ‘stvom nametnuo kao nezaobilazan faktor ne samo u dijaspori nego u ukupnom bošnjaÄkom miljeu.

***

Akademik prof. dr. Ferid MuhiÄ‡

DO SADA NAJUSPJEŠNIJI PODUHVAT U BOŠNJAÄŒKOJ DIJASPORI

Iako je, prema mojim saznanjima, Vaš rad formalno podrazumijevao realizaciju kroz institucije KBSA, njegov realni efekat daleko prevazilazi i institucionalne i geografske okvire. Iz vrlo dugaÄke liste Vaših znaÄajnih inicijativa koje su meni poznate – a koja je svakako tek mali dio svega onoga što ste Vi uradili, emotivno me posebno pogodila i istinski inspirirala odliÄno organizirana borba na otkrivanju krivaca za strašne zloÄine i genocid nad Bošnjacima u Prijedoru, Kozarcu i podruÄju sjevero-zapadne BiH, kao i svestrana zalaganja za rehabilitiaciju nevinih Å¾rtava sa ovih podruÄja. Aktivnosti kojima ste ne samo stavili do znanja najvišim insititucijama SAD i Kanade, istinu o zloÄinima u BiH, nego i dobili njihove povratne konkretne odgovore i što je posebno vaÅ¾no – njihovu podršku - kao i veliki broj inicijativa za popravljanje poloÅ¾aja Bošnjaka u ovim zemljama, predstavlja vjerovatno do sada najuspješniji poduhvat u tom smislu. TakoÄ‘er je neprocjenjiva i Vaša stalna angaÅ¾iranost na politiÄkom, ekonomskom i kulturnom afirmisanju Bošnjaka u dijaspori. Pregled Vašeg rada i uspjeha Vaših projekata, koliko god bio kratak, nikako ne smije ispustiti iz vida i Vaše inicijative za izmjene i dopune glasaÄkih prava Bošnjaka iz dijaspore u matiÄnoj drÅ¾avi BiH, koje su svojom odliÄnom organizacijom i agilnim provoÄ‘enjem u konkretnu akciju odigrale krupnu ulogu u pozitivnom profiliranju javnosti u BiH. Nezavisno od bilo Äijeg liÄnog stava i privatnog mišljenja, bez obzira što, barem do sada, nisam imao priliku da Vas liÄno upoznam, Äinjenica da ste Vi obavili ogroman posao na ujedinjenu dijaspore Bošnjaka u Sjevernoj Americi, i da ste dali ogroman doprinos istini o agresiji na BiH i genocidu provedenom nad Bošnjacima, ostaje objektivan pokazatelj istinske i neprocjenjive vrijednosti Vašeg angaÅ¾mana. Sasvim je jasno da ubuduÄ‡e KBSA treba i oraganizacijski i programski usaglašavati svoj rad sa situacijom i sa promjenama u sadrÅ¾ajima realizacije prava Bošnjaka, ali jedno je sasvim sigurno: njegovom radu Vi ste postavili institucionalne temelje, odredili vrjednosne i etiÄke standarde, i naznaÄili okvire dinamike, energiÄnosti i efikasnosti u provoÄ‘enju odluka Älanstva, kao i volje, odnosno najboljih interesa, svih Bošnjaka.

***

Mirsad MahmutoviÄ‡, naÄelnik Ureda za dijasporu Rijaseta Islamske zajednice BiH

VRIJEDAN DOPRINOS U BORBI ZA BOSANSKI JEZIK

Daleko od oÄiju, a duša bosanska, Emir RamiÄ‡ je predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Aktivan i vrijedan Äovjek. Voli svoju domovinu i radi na njenom promoviranju. Uz svoje redovne poslove vodi školu bosankog jezika u Hamiltonu. On je najbolje shvatio rijeÄi rah. Alije IsakoviÄ‡a koji je davno zapisao: „Naš jezik je naš moral i ne treba osobit trud da bismo objasnili pojam Bosanski jezik. Bosanski jezik nije nastao ni u okrilju srpskoga ni u okrilju hrvatskoga jezika, nije njihova izvednica, veÄ‡ jedna od objektivnih naporednosti. Bosanski jezik je imao i svoj vlastiti tok do poÄetka XX stoljeÄ‡a, kada su politiÄke prilike izmijenile njegov javni status...“ (Alija IsakoviÄ‡, RijeÄnik karakteristiÄne leksike u Bosanskome jeziku, Sarajevo 1992.g.) U Kanadi su Bošnjaci izuzetno aktivni po pitanju Äuvanja maternjeg jezika, jer su svjesni da gubljenjem te komponente dolazi do sigurne asimilacije. I kako kaÅ¾e knjiÅ¾evnik Isnam TaljiÄ‡: „Više nije upitan naš odnos prema vjerskim vrijednostima, niti prema drÅ¾avi BiH, upitan je naš odnos prema bosanskome jeziku!“ Stoga ovaj primjer g. RamiÄ‡a i drugih entuzijasta zasluÅ¾uju naše veliko poštovanje i paÅ¾nju.

***

Erol AvdoviÄ‡, novinar, New York

RADO SAM PRENOSIO VAŠE STAVOVE ZA DEUTSCHE WELLE

Å½elim da Vam se zahvalim na zaista, dosad neviÄ‘enoj aÅ¾urnosti u slanju svih materijala koje ste godinama prosljeÄ‘ivali. Iako, moram priznati nisam podrobno upuÄ‡en u razloge Vaše ostavke, Å¾ao mi je što odlazite, jer što se tiÄe mog novinarskog rada, nikad mi nije manjkalo informacija o aktivnostima Kongresa, upravo zahvaljujÄ‡i Vama. Moram, naravno dodati, da niti ja nisam previše "kopao", jer su me interesovali Vaši stavovi po pojedinim pitanjima, koje sam u nekoliko navrata rado prenio za Deutsche Welle i u mojim novinama, Euro Bazaru, koji se veÄ‡ odavno preselio u povijest. Zato još jednom hvala, uz nadu da ostajete aktivan u BH zajednici u Sjevernoj Americi, te da Ä‡ete svoje dosadašnje iskustvo ugraditi u neki novi institucioanalni angaÅ¾man, ili sasvim osobni - graÄ‘anski i intelektalni. Podsjetio bih Vas na Volterove rijeÄi: "Progres je tihi revolt intelektualaca"! Uz nadu da dolaze bolja vremena.

***

Šemso AgoviÄ‡, Ljubljana

U SVETOJ MISIJI BORBE ZA OPSTANAK BOSNE I BOŠNJAKA

Agresija na Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake (1992-1995.), uprkos razornosti i brutalnosti nije postigla svoj cilj – nestanak Bosne i Hercegovine i Bošnjaka, veÄ‡ naprotiv, otvorila je novu stranicu u njihovoj afirmaciji na geopolitiÄkoj pozornici Balkana. Za takav preokret potrebni su bili nebrojeni hrabri pojedinci, patriote, nesebiÄni eruditi, koji su i u ratu i u miru vršili svoju svetu ulogu u borbi za opstanak Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Jedan od njih je i prof. Emir RamiÄ‡, koji se odvaÅ¾io uloÅ¾iti sav svoj ljudski, intelektualni i patriotski kredo za Bosnu i Hercegovinu i bošnjaÄki narod, organizujuÄ‡i Bošnjake Sjeverne Amerike u respektabilnu i efikasnu zajednicu Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike. Svoj rad u Dijaspori i Kongresu profesor RamiÄ‡ je sublimirao kao svjedoÄanstvo jednog vremena i RamiÄ‡eve uloge u njemu. Njegov rad je još jedna radna pobjeda našeg intelektualca, patriote, erudite, prijatelja i Bošnjaka, profesora Emira RamiÄ‡a, a istovremeno je i prilog kontinuitetu razvoja bošnjaštva uopšte.

***

DÅ¾enad HodÅ¾iÄ‡, urednik na BM radiju

LIDER BRITKE KRITIKE, SVJESTAN SNAGE PERA

Pisati o Emiru RamiÄ‡u znaÄi pisati o Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, pisati o dijaspori, o ljudima koji su se ne svojom voljom našli van granica svoje domovine i koji tu istu domovinu ako ne sa veÄ‡im onda sa istim Å¾arom vole kao i oni koji su ostali ovdje. Borba za istinu ima mnogo oblika a jedan od oblika je baš ovaj, nazvaÄ‡u ga, "Emirov oblik borbe". To znaÄi konstantno ukazivanje, pravovremeno reagovanje i za razliku od mnogih drugih organizacija davanje originalnih rješenja za izlaz iz nastale situacije. U turbulentnim vremenima koja su ostala iza nas i ovom koje je još uvjek u toku, Emir RamiÄ‡ je u svakom momentu znao šta Äini i bio je svjestan kolika je snaga "pera". U mnogobrojnim intervjuima koje sam obavio sa njim, Emir kao prvi Äovjek Kongresa je dokazao da je istina jaÄa od neistine. Da je dobro jaÄe od zla. Svojim radom i britkom kritikom onoga što je pogubno po drÅ¾avu Bosnu i Hercegovinu i njen historijski i pravni kontinuitet, a ne stavljajuÄ‡i se apriori uvijek i samo na jednu stranu nego na stranu onih koji su u pravu, Emir je dokazao da Ä‡e "biti Bosne".

***

Prof. dr. Senahid HaliloviÄ‡

MISIJA IZGRADNJE KROVNE ORGANIZACIJE U DIJASPORI

Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike je jedinstvena organizacija na ovim prostorima (U.S.A i Kanada), koja zaista okuplja sve Bošnjake, bez obzira na vjersko ili politiÄko opredjeljenje, starosnu dob ili pol. Stekao sam utisak, da je to organizacija koja je spona izmeÄ‘u ostalih bošnjaÄkih organizacija, koje rade u cilju osvješÄ‡ivanja bošnjaÄkog biÄ‡a. DoÅ¾ivjela je nagli uspon napornim radom (uz pomoÄ‡ drugih zajednica ili pojedinaca), sa svojim upravnim odborom, na Äijem Äelu je bio prof. Emir RamiÄ‡. Tada se potpuno dala na raspolaganje Bošnjacima ovog dijela dijaspore, kako bi njima pokazala put da ostvare svoja prava, njeguju dugotrajnu tradiciju, zaštite svoje interese, kako ovdje tako i u Bosni i Hercegovini. Mislim da je bila dovoljno zrela da postane krovna organizacija i spona svih nevladinih organizacija, politiÄkih partija i drugih, kako bošnjaÄkih tako i probosanski orjentisanih organizacija u dijaspori, kao i njihova konekcija s Bosnom i Hercegovinom. Rad Kongresa, na Äelu Emirom RamiÄ‡em, doÅ¾ivio je veliki uspon.

***

Dr. sc. DÅ¾enita PašiÄ‡, advokat

UPORNI ENTUZIJASTA U BORBI ZA BOSNU I HERCEGOVINU

Prof. Emira RamiÄ‡a sam "upoznala" preko emaila, prije nekoliko godina kada su na moju adresu stala stizati pisma i dopisi koje je prof. RamiÄ‡ neumorno pisao. Mislim da je naša "veza" nastala kroz BošnjaÄko-AmeriÄko savjetodavno vijeÄ‡e za Bosnu i Hercegovinu sa kojim smo oboje saraÄ‘ivali. Pisma prof. RamiÄ‡a, izjave za štampu, pozivi na akciju, uvijek su bili puni energije, emocije, borbe za pravdu i, što je najvaÅ¾nije, borbe za Bosnu i Hercegovinu. Za prof. RamiÄ‡a bi se moglo reÄi da je iskreni entuzijasta. NaroÄito me je dojmila njegova upornost i borba da se onemoguÄ‡i Darku TrifunoviÄ‡u odlazak na simpozij u NjemaÄku jer je isti negirao genocid u Bosni i Hercegovini. Ni prijetnje sudom nisu omele prof. RamiÄ‡a u njegovoj namjeri. Takvih ljudi je u našoj dijaspori zaista malo i treba im dati svu podršku u njihovom radu. Nadam se da Ä‡e prof. RamiÄ‡ i ubuduÄ‡e nastaviti sa svojim zalaganjima za dobrobit Bosne i Hercegovine i njene dijaspore u Kanadi i Americi.

***

Doc. dr. sc. Zijad BeÄ‡iroviÄ‡, direktor MeÄ‘unarodnog instituta za bliskoistoÄne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana

EMIR RAMIÄ† U SJENI KBSA ILI KBSA U SJENI EMIRA RAMIÄ†A?

Profesor Emir RamiÄ‡ je svojom pojavom i djelom oznaÄio svoje vrijeme i buduÄ‡im generacijama Bosanaca/Bošnjaka široko trasirao puteve progresa, posebno na planu priznanja i emancipacije Bosne i bošnjaštva. Za šest godina svoga aktivnog rada u Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) mladi prijedorski profesor stvorio je aktivnu respektabilnu bošnjaÄku organizaciju multinacionalne, multietniÄke i multikulturalne orjentacije i obezbijedio joj puni kredibilitet u komunikaciji i interakciji na meÄ‘unarodnom planu, s domovinom - Bosnom i Hercegovinom i bosanskom dijasporom u svijetu. S Emirom na Äelu KBSA postaje spremniji za sve izazove, nezavisniji i agresivniji u jasno istaknutim zahtjevima da se agresor na BiH 92-95. decidno odredi i kazni, revidira nepravedan Dejtonski mirovni sporazum, prognani vrate svojim domovima, a Å¾rtve dobiju satisfakciju i obeštete. Emir RamiÄ‡ je ujedinio bošnjaÄku organizacionu strukturu zaÄetu u Kanadi u Torontu s ojaÄalim bošnjaÄkim enklavama Chicaga, New Yorka, St. Louisa, Jacksonvilla i drugih, uspostavio njeno sjedište u SAD i dao joj internacionalni karakter, danas prepoznatljiv u Äitavom svijetu. Time je KBSA postala krovna organizacija sjevernoameriÄkih Bošnjaka, ali isto tako vodiÄ i zastupnik svih Bošnjaka dijaspore. SvjeÅ¾ dokaz trajne aktivne interakcije KBSA i njegova vizionarskog lidera Emira RamiÄ‡a je nagrada KBSA, koja mu je dodijeljena 25. decembra 2008. godine na Manifestaciji u Chicagu, povodom 65. godišnjice postojanja RBiH, za bošnjaÄki patriotizam i nemjerljiv doprinos u afirmaciji bošnjaštva. Za Emira se moÅ¾e sigurno reÄ‡i da je postavio institucionalne temelje, odredio vrijednosti i etniÄke standarde, naznaÄio okvire dinamike, energiÄnosti i efikasnosti u provoÄ‘enju volje i interesa Älanstva, okupljenog oko KBSA. Emirova idejna podloga za buduÄ‡i nacionalni koncept (kreirana maja 2004), ostaje saÄuvana kao vrijedna okosnica buduÄ‡e nacionalne platforme Bošnjaka. Svojom energiÄnom neustrašivom odluÄnošÄ‡u Emir je usporio i zaustavio promociju i rekonvalenscenciju ÄetniÄkog pokreta Darka TrifunoviÄ‡a na raÄun bošnjaÄke Å¾rtve, demaskirao srpski ÄetniÄki pokret Kanade i informativnim pojašnjenjem bh realnosti preusmjerio naklonjenost kanadskih vlasti ÄetniÄkoj kamufliranoj bratiji; Rezolucijom o genocidu u Srebrenici ojaÄao impulsivnu energiju pokreta srebreniÄkih majki da istraju u svojim pravednim nastojanjima; bosanskom jeziku u Americi, Kanadi i svijetu obezbijedio priznanje, verifikaciju i status; raskrinkao silovatelja bošnjaÄkih djevojaka i majki - kanadskog generala Mekenzija, te osujetio brojne destruktivne pokušaje protiv bošnjaÄkih instituta, instanci, organizatora i nosioca akcije. Saopštenja KBSA pisana Emirovim stilom, snagom i logikom u vezi promjene bosanskog Ustava, reforme b-h policije, te Deklaracija povodom presude MeÄ‘unarodnog suda u Hagu (februara 2007.) imale su snaÅ¾an odjek, efekat i nesumnjiv domet. Moja je Å¾elja ovim tekstom zahvaliti KBSA na strateškoj mudrosti, g. RamiÄ‡u na nesebiÄnom doprinosu, a BIH i njenom narodu još jednom predstaviti koliko dobra moÅ¾e uÄiniti jedna dobra duša, a koliko zla jedna loša.

***

Dr. sc. Rizvan HaliloviÄ‡, UdruÅ¾enje demokratskih pravnika BiH

DOKTOR RAMIÄ† ZASLUÅ½UJE PODRŠKU AMERIKE I KANADE

Poštovani prijatelji u Institutu za istraÅ¾ivanje zloÄina genocida i svih drugih zloÄina i zloÄinaÄkih poduhvata, mi iz UdruÅ¾enja demokratskih pravnika Bosne i Hercegovine, a vjerujem da govorimo u ime svih slobodoumnih ljudi u Bosni i Hercegovin, svesrdno podrÅ¾avamo akademika prof. dr. Emira RamiÄ‡a i njegov tim. To su ljudi koji neprekidno tragaju i bore se za istinu i pravdu u ime Å¾rtava genocida i svih drugih zloÄina. NaÅ¾alost i nakon brojnih zloÄina i brojnih presuda meÄ‘unarodnog suda pravde i MeÄ‘unarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, sljedbenici nacistiÄkih tvorevina PaveliÄ‡a i NediÄ‡a u Hrvatskoj i Srbiji i dalje nastoje negirati sve zloÄine koje su poÄinili. Ono što Äine direktor RamiÄ‡ i Älanovi Instituta za istraÅ¾ivanje gencida u Kanadi, je nemjerljivo i vrijedi svakog pomena i zasluÅ¾uje podršku institucija prijateljskih drÅ¾ava Kanade i SAD. Mi oÄekujemo da akademik RamiÄ‡ bude na svaki naÄin podrÅ¾an od ameriÄke intelektualne i slobodarske javnosti i drÅ¾avnih institucija Amerike i Kanade. Napadi na RamiÄ‡a od strane ustaša i Äetnika koji slijede PaveliÄ‡a i NediÄ‡a u zloÄinima moraju biti osuÄ‘eni i od onih nad kojima su PaveliÄ‡ i NediÄ‡ poÄinili Holokaust u Drugom svjetskom ratu. To su kvislinške tvorevine koje su se takmiÄile koja Ä‡e više Jevreja uništiti u logorima Jajinci, Banica, Sajmište, Jasenovac i dr. Bošnjaci su nebrojeno puta stali u zaštitu svojih komšija u svim situacijama i to naši susjedi dobro znaju, ali nikada nisu smogli snage da se okrenu civilizacijskim i univerzalnim ljudskim vrijednostima, kojima cijeli svijet teÅ¾i nakon osnivanja UN i drugih meÄ‘unarodnih organizacija, koje se bore protiv Holokausta i genocida u svijetu. Još jednom poruÄujemo našim prijateljima u Institutu na Äelu sa akademikom RamiÄ‡em da nastave svoju plemenitu misiju, pozivajuÄ‡i sve sudske i druge organe u SAD i Kanadi da pruÅ¾e zaštitu naših prijatelja u Institutu. SrdaÄni pozdravi i podrška svim borcima za univerzalna ljudska prava i slobode, a naroÄito onim organizacijama koje se bore za istraÅ¾ivenje Holokasuta i genocida, kao bi dali svoj nemjerljiv doprinos globalnom miru i sigurnosti svih ljudi u svijetu.

***

Ševko KadriÄ‡, direktor „Hamleta“ – bh. izdavaÄke kuÄ‡e iz Skandinavije

PREGALAC, ENTUZIJASTA, MORALAN I ZNALAÄŒKI ÄŒOVJEK

Sa velikim interesovanjem sam pratio pojavu Emira RamiÄ‡a, na politiÄkoj sceni Sjeverne Amerike koja je imala znaÄajnog uticaja na svebošnjaÄka dešavanja u dijelu koji figurira pod imenom „bh. dijaspora“. (...) Emir RamiÄ‡ naprosto nije bio dio te priÄe te je njegov izbor za Predsjednika KBSA u ÄŒikagu 28. maja 2006. godine bio tim Äudniji. U periodu koji je slijedio, Emir RamiÄ‡ je vispreno, istrajno i znalaÄki stvarao osnovu da se svi ovi ciljevi i realizuju u realnom Å¾ivotu. U skorašnjem izvještaju ove organizacije predoÄena je cijela niska sjajnih rezultata i uÄinaka organizacije na Äijem je Äelu ovaj pregalac, entuzijasta, moralan i znalaÄki Äovjek bio. NaÅ¾alost, Emirovi rušitelji nisu imali silu argumenata, imali su ono što jedino i imaju argument sile. Problem je da je sa svakim danom sve manje Emira, koji hoÄ‡e, znaju i umiju da vide svjetlo na kraju tunela u mraku besvjesti i bešÄašÄ‡a.

***

Damir A. SaraÄeviÄ‡ (Linc, Austrija)

DJELO EMIRA RAMIÄ†A JE INSPIRACIJA ZA NAŠU DIJASPORU

Ono što moram odmah na poÄetku naglasiti je da prof. Emira RamiÄ‡a ne poznajem osobno, veÄ‡ da se moje mišljenje o njemu gradilo na osnovu onoga što je dolazilo do mene od njegovih aktivnosti u Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike. Na osnovu toga mogu više napisati o takvoj vrsti ljudi opÄ‡enito, nego o prof. RamiÄ‡u osobno. Ako uzmemo u obzir da se nakon uspješnog suprostavljanja probosanskih snaga pokušaju uništenja bosanske multikulturalne drÅ¾ave poÄetkom 90-tih godina ipak još uvijek nije došlo do dugoroÄnog rješenja bosanskog (istoÄnog) pitanja, kao ni do nesmetane funkcionalnosti bosanskohercegovaÄkih drÅ¾avnih organa, onda se moÅ¾e zakljuÄiti da je svaki oblik organiziranja pojedinaca ili institucija u cilju uÄvršÄ‡ivanja drÅ¾avnosti Bosne i Hercegovine i osiguranja temeljnjih ljudskih prava svih graÄ‘ana na njenoj teritoriji od velikog znaÄaja za sve one Äija je sudbina vezana za tu zemlju. Jedan od tih svjesnih pojedinaca, koji se zalagao i zalaÅ¾e za dobrobit Bosne i Hercegovine u Sjevernoj Americi, kao i za izgradnju svijesti o genocidu nad Bošnjacima, je zasigurno prof. Emir RamiÄ‡. Nadam se da Ä‡e njegov primjer, pogotovo nama koji Å¾ivimo izvan granica svoje domovine, pomoÄ‡i spoznati i preuzeti svoju ulogu u bici za opstojnost nas samih kroz Bosnu i Hercegovinu, jer preÅ¾ivjeti rat ne znaÄi i ostati Å¾iv.

***

Selena SeferoviÄ‡, direktorica Bosanske biblioteke Chicago

KRUNA NJEGOVOG RADA JE

REZOLUCIJA O SREBRENICI U AMERIÄŒKOM KONGRESU

Gospodina Emira RamiÄ‡a, doskorašnjeg predsjednika Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike poznajem veÄ‡ nekoliko godina, i za to vrijeme smo ostvarili veoma plodnu i znaÄajnu saradnju na polju jezika, knjiÅ¾evnosti i kulture uopšte. Kad je rijeÄ o njegovom doprinosu našoj bosanskohercegovaÄkoj zajednici u Americi i Kanadi, izdvojila bih nekoliko, po meni, najvaÅ¾nijih uspjeha. BoreÄ‡i se za zvaniÄno priznavanje bosanskog jezika kod kanadskih vlasti, Emir RamiÄ‡ je to isto uspio da uradi, a kao direktor Škole bosanskog jezika, intenzivno ga i danas predaje našem mladom naraštaju u Kanadi, na Äemu mu je zajednica veoma zahvalna. Što se tiÄe knjiga i promocija, gospodin RamiÄ‡ je uvijek podrÅ¾avao rad naše Bosanske biblioteke Cikago, i rado se odazivao, da bar preko pisma pozdravi naš rad i skupove ljubitelja dobrih knjiga, pa je tako povodom Genocida u Prijedoru, kada smo imali prezentaciju UdurÅ¾enja PrijedorÄana iz St.Luisa, napisao i kao PrijedorÄanin pozdravni govor koji je primljen sa odobravanjem. MoÅ¾da kao kruna njegovog rada jeste borba da se izglasa Rezolucija o Srebrenici u ameriÄkom Kongresu, kada sam inspirisana i njegovim trudom i lobiranjem, napisala pisma našim senatorima iz Ilinoisa Ricardu Durbinu i Baraku Obami, moleÄ‡i ih da na bazi Äinjenica o genocidu u Srebrenici i cijeloj Bosni i Hercegovini, podrÅ¾e Rezolucije, što su oni i uÄinili, a potom m obojica odvojeno jedan od drugog napisali povratno pismo, što sam i objavila u mojoj knjizi “Bosanska biblioteka Cikago - Govor zaviÄaja”. Gospodin RamiÄ‡ je uradio još puno toga za dobrobit naše izbjegliÄke bosanskohercegovaÄke zajednice u Sjevernoj Americi, ali sam se ja u ovom kratkom osvrtu fokusirala na našu liÄnu saradnju, i vjerujem da Ä‡e svjedoÄenja i drugih ljudi na ovu temu doprinijeti da se sastavi mozaik liÄnosti i djela koji se zove Emir RamiÄ‡.

***

Meliha Pihura

BOSANCI NA BOSANSKI NAÄŒIN

Iz cijelog ovog etno-socijalnog i politiÄko-kulturološkog zemljotresa, iz prašine nihilizma uzdigla se bosanskohercegovaÄka narodna organizacija: Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike. Od 1996. KBSA je institucionalno i organizovano branio interese Bosne i Hercegovine kao drÅ¾ave, te Bošnjaka u domovini i dijaspori. Dosljednost i djelatnost pojedinaca i organizacije okupljenih oko ideje KBSA nije samo omoguÄ‡ila organizaciji da Å¾ivi 13 godina, veÄ‡ je i proširila i poboljšala kvalitet svog rada, postigavši jako dobre rezultate u SAD i Kanadi, unatoÄ malom budÅ¾etu i nezrelosti same organizacije. A za to, zacijelo, dio zasluga pripada i Emiru RamiÄ‡u, jednom od najaktivnijih Älanova KBSA. U mnoštvu ovih, po meni vrijednih Bošnjaka, koji su svojim dobrovoljnim neplaÄ‡enim radom oplemenili svoje zajednice i aktivno unaprjeÄ‘uju status bošnjaÄko-ameriÄke i bosansko-ameriÄke etniÄke skupine, izdvaja se g. RamiÄ‡. Svojim volonterskim djelovanjem je poboljšao efikasnot KBSA, jer se prihvatio najgore i najteÅ¾e zadaÄ‡e: Äelnika KBSA u trenutku kada je prijetilo da organizacija zamre i prestane sa djelovanjem. On je dao sve od sebe do krajnjih granica. Gospodin RamiÄ‡, kao osnivaÄ KBSA, uradio je puno toga dobrovoljno i savjesno u korist djece onih ljudi koji su poginuli braneÄ‡i bosanskohercegovaÄku drÅ¾avnost i pravo Bošnjaka da postoje i napreduju, kako u novom domu, tako i u domovini. A kako KBSA radi vrlo vrijedno da bi se oÄuvala baština onih koji su ostali u B&H da bi se B&H izgradila, da bi se emigrantima dala priliku za povratak nakon bijega od genocida, taj doprinos se ne smije negirati niti omalovaÅ¾avati. Pitanje koje se neizbjeÅ¾no postavlja pred svakim novim kritiÄarem bilo kog bosanskohercegovaÄkog prvaka jeste: Da li je on zaista dao sve od sebe? Da li je on bio dovoljno dobar? Da li se ponio pravilno u skladu sa situacijom? Da li je trebao postupiti drugaÄije? Objektivan posmatraÄ Ä‡e znati dati pravi odgovor, a subjektivan Ä‡e ostati sluga pracijalnih interesa koji su itekako naštetili Bosni u prošlosti. Zbog toga poštujte trud i doprinos koji je dar svakog strpljivog, ponekad sporovozeÄ‡eg, ali zasigurno valjanog dobrovoljca okupljenog bilo gdje u SAD i Kanadi pod okriljem KBSA, te prve funkcionalne bošnjaÄke institucije na sjevernoameriÄkom kontinentu od poÄetka prve masovne bosanskohercegovaÄke emigracije u SAD i Kanadu devedesetih godina. Bez KBSA ne bi ostalo ni traga o postojanju bosansko-ameriÄke populacije. Jer danas nema ni traga o bilo kakvoj bosanskohercegovaÄko-ameriÄkoj organizaciji - sa malim izuzetkom ÄŒikaga - i Bošnjacima iz velikog vala od 1880. te njihovom doprinosu u SAD. Zdravlje i nade, krv i suze ovih bosanskohercegovaÄkih emigranta, Bošnjaka i ostalih, su ugraÄ‘eni u ameriÄki san, ali o njima danas jedva da ima pomena u historiografiji SAD. Zato su nam potrebni RamiÄ‡ i KBSA, i zato moramo biti Bosanci na bosanski naÄin.

***

Professor Francis A. Boyle

Dear professor Emir Ramic,

I want to extend my sincere appreciation to Emir Ramic Director of the Institute for the Research of Genocide in Hamilton, Canada and to Smail Cekic and Rasim Muratovic, Director of the Institute for the Research of Crimes against Humanity and International Law at Sarajevo University in Bosnia and Herzegovina for sponsoring the publication of my forthcoming book that will be entitled: “Stopping Serb Genocide against the Bosnians!” This second volume will pick up where my first book “The Bosnian People Charge Genocide!” (Aletheia Press: 1996 ) left off in early 1994 and will continue that story until today. It my hope and intention that this new book will provide all Bosnians with historical background, analyses and recommendations that will be useful for them in planning their future and the future of Bosnia and Herzegovina.

***

Fuad DÅ¾idiÄ‡, savjetnik u Ambasadi BiH, Ottawa

- Poštovani gospodine RamiÄ‡, Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, i Vama liÄno, upuÄ‡ujem svoje iskrene Äestitke u povodu priznavanja bosankog jezika u Canadi kao jednog od sluÅ¾benih “World Heritage” jezika. Priznavanje bosanskog jezika sigurno je jedan od najznaÄajnijih datuma u dosadašnjem radu KBSA. U ime Ambasade BiH, kao i u svoje liÄno ime, još jednaput Äestitam Vam na ovom priznanju.

***

Prof. dr. Enes LjevakoviÄ‡

- Å½ao mi je što ste podnijeli ostavku na mjesto predsjednika Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Mislim da ste uloÅ¾ili mnogo truda na razvoju i unapreÄ‘enju rada ove institucije i da ste trebali nastaviti davati Vaš doprinos. Vi svakako najbolje poznajete Vaše prilike i okolnosti. Neka Vas Uzvišeni nagradi za dosadašnji rad i trud i neka Vam pomogne u Vašem buduÄ‡em radu. I najmanji uloÅ¾eni trud za dobrobit naše dijaspore zavrijeÄ‘uje našu paÅ¾nju i zahvalnost, a kamoli kada je rijeÄ o velikom trudu i naporu kakav je bio Vaš.

***

dr. Izet TerziÄ‡

- Iako se nisam Äesto javljao redovno sam pratio što si pisao. Tvoja reagovanja i zapaÅ¾anja su bila od izuzetne vaÅ¾nosti za naš narod, drÅ¾avu i vjeru. Znam da si na tom putu nailazio na nerazumijevanje, ali budi u dubini svoje duše sretan jer si Äinio prave stvari. Ukoliko se ne oda pravo i potpuno priznanje od ljudi na ovome svijetu ne zaboravi da ima Onaj koji sve vidi sve zna, a Njegova je nagrada, na koncu, i najbitnija. Neka te Allah dÅ¾.š. nagradi i ne posustaj u svom daljem plemenitom radu.

***

Ramiz SalkiÄ‡, podpredsjednik entiteta Republika srpska

- Poštovani profsore RamiÄ‡, Hvala ti za sve što Äiniš za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Kao i sve tvoje inicijative vjerujem da Ä‡e i ova biti uspješna i da ce naši graÄ‘ani u Kanadi ali i graÄ‘ani Kanade imati bolje uslove za povezivanje kada se Ambasada prijateljske Kanade otvori u našoj Domovini. Za svoj rad i inicijative uvjek Ä‡eš imati podršku prijatelja. Sa svoje strane Ä‡u podrÅ¾ati inicijativu u svakoj prilici koja se ukaÅ¾e. Primi iskrene pozdrave iz sunÄane šeher Banja Luke.

***

Prof. dr. DÅ¾emaludin LatiÄ‡

- Pratio sam Vaš rad u Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, podrÅ¾avao Vas, a danas Vam mogu reÄ‡i samo da Vam Äestitam na patriotizmu.

***

Dr. sc. Nedim MakareviÄ‡. ambasador

- Profesor Emir RamiÄ‡ je jedan lijep i svijetao primjer kako se jedan Bošnjak treba aktivirati za interese svoje zemlje i graÄ‘ana u dijaspori. Ovakav vid rada je posebno vaÅ¾an kada vidimo da matica, neÅ¾alost, evo po veÄ‡ ko zna koji put zaboravlja na nas u dijaspori. Situacija bi se nesumnjivo kud i kamo popravila kada bi imali više patriotiskih aktivista kakav je uvaÅ¾eni profesor.

***

Stjepan KljuiÄ‡, Älan ratnog Predsjedništva RBiH

- Godinama sam radio na povezivanju naše dijaspore pa su mi problemi sa kojima ste se razoÄarali bili i ostali veoma bliski. Iskreno me je raÅ¾alostilo to što ste podnijeli ostavku, ali sa ljudske strane ja Vas potpuno razumijem. Stoga Vam sa zadovoljstvom i poštovanjem pišem ovo nekoliko redova. SrdaÄan pozdrav.

***

Akademik prof. dr. Ejup GaniÄ‡

- Emire, hvala na istrajnom angazovanju u oÄuvanju nase drÅ¾ave i istine o njenoj novijoj istoriji.

***

Prof. dr. Smail ÄŒekiÄ‡

- Moram ti priznati da sam tuÅ¾an - zbog toga u ovom trenutku nisam u stanju da bilo šta drugo napišem. Neka te Allah nagradi za sve što si uÄinio (i Äiniš) za Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu

***

Prof. dr. Lamija TanoviÄ‡

- Vas sigurno pokriva dugi period aktivnosti u bh dijaspori. Naravno, ja sam proÄitala više Vaših Älanaka i hvala vam na borbi za bolju Bosnu i Hercegovinu.

***

Remza Lagarija, Edmonton, Kanada

- Veliko Hvala profesoru Emiru RamiÄ‡u, kao i cjelokupnom njegovom timu za nesebiÄne i ogromne napore koje ulaÅ¾e u u cilj otkrivanja ISTINE o GENOCIDU nad BOŠNJACIMA u R Bosni i Hercegovini.