Naučna istraživanja

ESEJI, PISMA, PORUKE - Knjige E. R.

ESEJI, PISMA, PORUKE…

posvećeno prof. dr. Emiru Ramiću

Ne postoji recenzija ove knjige, ili predgovor za nju, koji bi poput ovog poglavlja mogli odslikati poštovanje i povjerenje koje prof. dr. Emir Ramić uživa među najuglednijim Bošnjacima svoga vremena. Autorski tekst o djelu dr. Ramića može biti sintetičan, sveobuhvatan, ali, sigurno da ne može sagledati sve one povode i tačke gledišta sa kojih je valoriziran rad jednog od najvažnijih bošnjačkih intelektualaca današnjice, a po nekim sudovima, i svojevrsnog lidera u institucionalnom profiliranju naše dijaspore. Zbog toga smo se odlučili da iz bogate bibliografije i korespondencije prof. Ramića izdvojimo 40 imena koja će posvjedočiti različite aspekte valorizacije ovog akademskog i patriotskog opusa i pregnuća. U poglavlju koje je pred vama možete susresti istinska esejistička promišljanja misije prof. dr. Emira Ramića; možete uočiti da neki stavljaju akcenat na umrežavanje dijaspore, drugi na profiliranje akademskog liderstva, treći na stvaranje lobističke platforme u međunarodnim okvirima, četvrti na zasluge u međunarodnoj borbi za istinu o genocidu nad Bošnjacima… I tako redom. Ponovo se uvjeravamo koliko su bogata i raznorodna polja djelovanja prof. dr. Emira Ramića. No, ovaj put, to ne svjedoči autorsko pero dr. Ramića, već to čine  ugledna i priznata imena, koji u različitim povodima, sa autorskim pečatom, akcentiraju neku od bitnosti rada i djelovanja prof. dr. Emira Ramića. Pred nama su, dakle, eseji koji su pisani o radu dr. Ramića, te pisma i poruke upućena na njegovu adresu. Imena koja stoje iza ovih sadržaja, najbolja su preporuka za čitanje narednog poglavlja:

Ibrahim Kajan, Esad Duraković, Smail Čekić, Ferid Muhić, Vehid Gunić, Mustafa Cerić, Šaćir Filandra, Fatmir Alispahić, Ismet Dizdarević, Bedrudin Gušić, Sakib Softić, Ibrahim Osmanbašić, Fuad Jakirlić, Ekrem Tucaković, Džemal Najetović, Lejla Panjeta, Ademir Jerković, Mirsad Mahmutović, Erol Avdović, Šemso Agović, Dženad Hodžić, Senahid Halilović, Dženita Pašić, Zijad Bećirević, Rizvan Halilović, Ševko Kadrić, Damir A. Saračević, Selena Seferović, Meliha Pihura, Fuad Džidić, Francis A. Boyle, Enes Ljevaković, Izet Terzić, Ramiz Salkić, Džemaludin Latić, Nedim Makarević, Stjepan Kljuić, Ejup Ganić, Smail Čekić, Lamija Tanović, Remza Lagarija.

***

Prof. dr. Ibrahim Kajan

GLAVNI STRATEG KONGRESA BOŠNJAKA

I INSTITUTA ZA PROUČAVANJE GENOCIDA

Emir je dobar poznavatelj historije naseljavanja ove goleme zemlje, pa spominje da je već na prvim koracima bijelog istraživača Samuela Champlaina (1605-1606.), u njegovim dnevnicima zabilježeno i prisustvo bar jednog jedinog Južnog Slavena, nekog Jacquesa iz Slavonije. Poslije su, dakako, ispunili mnoge rudnike i lučke gradove. Bosanska dijaspora je, kaže, mlađeg datuma; javlja se krajem 19. i početkom 20. stoljeća – s austrougarskom okupacijom Bosanskog vilajeta, a posebno nakon I. svjetskog rata. Pojave filoksere koja je obrstila i poharala sve vinograde u Hercegovina bacivši na koljena hiljade ljudi, ubrzala je i umnožila broj emigranata – budući da su većini nevoljnika vinogradi bili jedini izvor egzistencije. Prije desetak godina prof. Ramić je napisao jedan tekst o historiji useljavanja, pa mi sad, podsjećajući se nekih podataka, kaže: „Zanimljivo je, da u Kanadu od 1945. do 1960., pristiže sve više Bosanaca – naravno da oni ne dolaze izravno iz “hermetički zatvorene policijske republike BiH”, kakva je cijela Rankovićeva Jugoslavija, nego se useljavaju iz drugih europskih zemalja u kojima su se zatekli nakon svršetka drugog svjetskog rata”.  Pretpostavljam, kažem Emiru, da je tu bilo studenata, činovnika, profesora, liječnika, inženjera, a u političkom smislu HSS-ovaca, sitnih političara ili razvojačenih tipova Dražinih „oslobodilaca“ i, poglavito, Pavelićeve tzv. Nezavisne. Ali, bilo kako bilo, svi su oni u novom svijetu – započinjali “novi život u rudnicima, na gradilištima, ili na farmama Manitobe i Alberte”. Nova grupa doseljenika podmladila je stare – kaže Emir -  i unijela u njih nešto dinamike, osobito preko nogometnih klubova. No, pridošlice su u isto vrijeme dobrim dijelom politizirale već uspavane ili jugoslavenskom propagandom dezinformirane zajednice. Tako je nastao i određeni antagonizam između "starih" i „novih“ doseljenika. Slične pojave bilježimo i u ukrajinskim, slovačkim i drugim zajednicama – kaže prof. Emir o starijoj useljeničkoj zajednici bosanskog porijekla. Među vodećim intelektualcima, svakako je i naš sugovornik prof. Ramić, Prijedorčanin, nekoć najblistaviji student svoje generacije na sarajevskom Fakultetu političkih nauka. Angažiran je na hamiltonskom McMaster University. Emirov rad je dragocjen – ne samo kao osnivača i direktora Instituta za genocid, nego i istraživanjima  multidimenzionalnog bošnjačkog bića u kanadskom kulturnom mozaiku. Nevjerovatna je njegova aktivnost, i kao člana više naučnoistraživačkih institucija u BiH, Evropi, Kanadi i SAD, i kao  prvog predsjednika Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (danas predsjednik ogranka za Kanadu), osnivača i direktora Instituta za proučavanje genocida, ostajući tim izuzetno važnim institucijama i danas glavnim strategom. Ne trebam ni spominjati njegova stradanja od genocidne ideologije u Prijedoru, ali i opasnosti koje ga prate i ovog trenutka na današnjoj, kanadskoj adresi.

***

Akademik prof. dr. Esad Duraković

VAŠA USTRAJNOST JE IMPRESIVNA

Mi se mnogo uzdamo u potporu naše dijaspore, posebno u Sjevernoj Americi kao najmoćnijoj zemlji svijeta, jer našoj zemlji još uvijek prijete veoma velike opasnosti. Od srca Vam želim dobro zdravlje i uspjeh. Znam  da je bošnjačka dijaspora u Sjevernoj Americi veoma aktivna, angažirana, čini mi se i dobro organizirana, što jest uvjet za efikasno pozitivno djelovanje. Vaša elektronska pošta mi je redovno stizala. No, u svakom slučaju, moj sud o Vašem radu, makar i na temelju onoga što sam do sada kazao, veoma je pozitivan. Šta više, ja sam Vam zahvalan za konstantan i čvrst angažman za prosperitet Bosne i Hercegovine i izražavam poštovanje za Vašu razložnu brigu o još uvijek neizvjesnoj budućnosti Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. Da budem sasvim otvoren - mnogo puta sam, čitajući vašu elektronsku poštu, mislio o tome kako je vaša samosvijest u Sjevernoj Americi na višem nivou nego naša u Bosni i Hercegovini, kako ste poltički zreliji i odgovorniji u vezi s našom sadašnjošću i budućnošću nego što smo to mi sami u Bosni i Hercegovini. Mi smo u Bosni i Hercegovini, nažalost, veoma razjedinjeni (pogledajte samo fatalnu razjedinjenost naših aktualnih političkih lkidera!), tako da mene kao čovjeka to čini nesretnim, kao intelektualca veoma zabrinutim i kao politički osviješćeno biće prilično pesimističnim. Utoliko mi je više Vaša usrdnost, ustrajnost, čini mi se i organiziranost, bila i ostala dragocjenijom, gotovo impresivnom.

 

***

Prof. dr. Smail Čekić

UZOR BORBE ZA BUDUĆNOST BOSNE I BOŠNJAKA

Mr. Emira Ramića sam susreo nekoliko puta. Prilikom našeg susreta u Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu 2007. predložio sam mu formiranje Odjeljenja za Sjevernu Ameriku. Emir je to prihvatio kao odličnu ideju. Ideju smo konkretizovali prilikom moje posjete Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, aprila 2008. godine. Otuda potiče naša saradnja. Iz razgovora i iskustva u saradnji sa Emirom Ramićem očigledno je da se radi o istinski opredijeljenom borcu za ljudsku i naučnu istinu, o svim žrtvama zločina bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost, a naročito na organizovanju preživjelih žrtava genocida u Sjevernoj Americi i njihovom značajnijem povezivanju sa Bosnom i Hercegovinom. Na tom planu je ispoljio veliku izdržljivost, istrajnost i strpljivost. Ne podliježući pod tegobama nasilno prognaničkog života, daleko od svoje domovine, ali sa idejom Bosne u srcu i duši, nastavio je nedvosmislenu opredijeljenost u borbi za drugačiju i pravedniju Bosnu i Hercegovinu, nego što je to sadašnja dejtonska Bosna. Emir je branio čast Bošnjaka svojim perom u vremenu kada sile zla nisu prestale atakovati na Bosnu i Hercegovinu i njen najbrojniji narod. On je jedan od svijetlijih primjera koji ukazuje na mogućnost da Bošnjaci mogu imati bolju i sretniju budućnost samo ako budu jedinstveniji i dosljedniji u borbi za opstanak naroda i države. Emir je u dijelu svijeta koji mnogi smatraju najrazvijenijim otvoreno i javno digao bošnjački glas istine o genocidu, tražeći pravdu prema zločincima. Pokušao je Bošnjake motivirati da se okrenu vlastitoj tradiciji i originalnosti, koja zagovara put sredine, umjerenosti i solidarnosti. Neumorno je ukazivao na opasnost i njene posljedice kojima su Bošnjaci i dan danas izloženi. Posebno je isticao da Bošnjaci u Sjevernoj Americi iz sjevernoameričkih društava trebaju uzeti ono što će ih činiti jačim i organizovanijim, uz njegovanje pozitivnih običaja, dobrih navika, kulture i tradicije bošnjačkog naroda.

***

 

Akademik prof.dr. Ferid Muhić

VAŠI REZULTATI SU BEZ PRESEDANA U DIJASPORI

Moja poznavanja istorije, organizovanja i djelovanja Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, skromna kakva jesu, savršeno jasno i potpuno uvjerljivo potkrepljuju činjenicu da ste uprvo Vi ovu organizaciju izveli iz anonimnosti i dali joj ne samo legitimitet nego i politički prestiž i opšte poštovanje. Za mene, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike je u Vama dobio svoju istinsku afirmaciju, a Vi ste, svojim zaista neumorniom radom i ogromnim angažovanjem postigli rezultate bez presedana u dijaspori. Ne znam za razloge ostavke, uvažavam Vašu zrelost i argumente uzete u obzir pri donošenju takve odluke, ali sam zaista veoma skeptičan  kako će Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike dalje produžiti! Biće veoma teško naći nekoga sa polovinom Vašeg elana i radne energije, i sa toliko ideja pretvorenih u akciju. Vi ste, ipak, najprije Vi, dakle čovjek, a svaki je čovjek više nego suma svih njegovih društvenih angažmana! Politički angažman, as hectic as yours, zna ponekad da skuči prostor manifestovanju pravog čovjeka, što je, po meni, uvijek prevelika cijena i nenadoknadiva šteta! Biće mi uvijek veoma drago da produžim ovu komunikaciju, i posebno, da se sretnem sa Vama, pravim Emirom Ramićem.

***

 

Vehid Gunić

EMIR RAMIĆ JE JEDAN OD NAJLJEPŠIH IZDANAKA NAŠEG NARODA

U mojoj knjizi „Pisma u Budućnost“ posebno poglavlje je posvečeno gospodinu Emiru Ramiću, čovjeku koji na najljepši, najintelektualniji i najbosanskiji način predstavlja i svoj narod i svoj natalni grad i domovinu iz koje je potekao. Daleko od Bosne i Hercegovine, i veoma blizu mjesta gdje se Nijagara uz huku golemu sunavraćuje prema jezeru Ontario, po svemu sudeći, svoju drugu domovinu našao je tihi i veoma skromni profesor Emir Ramić. Iza tako uopćene formulacije skriva se sjajni intelektualac i grleni borac, koji nastoji da u svijet prodre makar dio istine o stradanju naroda kojem pripada, o zločinima koji su počinjeni nad njegovim narodom i o narodu koji je oduvijek samo za ljubav znao. I sada, kada je taj narod  preživio tragediju i najveći izgon poslije Drugog svjetskog rata, on samo za ljubav zna. Emir Ramić je jedan od najljepših izdanaka toga naroda. Živi, rekoh, u Kanadi, ali, kao predsjednik Bošnjaka Sjeverne Amerike, stiže bezmalo u sve krajeve i te zemlje, ali i Sjedinjenih Američkih Država. On te poslove radi iz entuzijazma, a za zemlju iz koje je stigao, iz žestokog, gotovo neobuzdanog patriotizma.

 

***

dr. Mustafa ef. Cerić, Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

ISLAMSKA ZAJEDICA JE PARTNER U VAŠEM RADU

Svako jutro poslije klanjanja Sabah namaza ja otvorim kompjuter da bi saznao šta se radi u svijetu i kako su Bošnjaci tamo. Prvo što uradim je otvorim web stranicu Bosnjaci.net, pročitam šta piše na ovom našem web magazinu. Onda pročitam šta piše profesor Emir Ramić i kakve su aktivnosti u Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, politički najvažnijoj organizaciji u dijaspori. Nema više kod nas “podrazumjeva se”, kod nas mora da stoji uradilo se i uradiće se, neka podrazumjeva ko šta hoće, mi moramo raditi jer kad ostanemo na “podrazumjeva se” neko drugi će to uraditi u naše ime, a kad ti neko drugi uradi u tvoje ime onda možeš misliti na šta će to ličiti. Želim posebno da istaknem aktivnosti i djelatnosti predsjednika Emira Ramića i svih članova Upravnog odbora Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Aktivnosti, planovi i programi rada Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike za nas mnogo znače. Nadam se da će održati kontinuitet vašeg rada. U našoj povijesti bilo je mnogo projekata koji nisu dugo živjeli. Ljudi se zasite i odustanu od projekta. Ja se nadam da Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike neće doživjeti takvu sudbinu. Nije lako održavati organizaciju kakva je Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike u svijetu mnogih izazova kakva je Sjeverna Amerika. Ja vam čestitam i izražavam zahvalnost u ime Islamske zajednice Bosne i Hercegovine i u svoje ime. Bošnjaci se trebaju naučiti komunicirati i poštovati jedne druge. Ne trošimo energiju u destrukciji. Držite kondiciju Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Islamska zajednica nije konkurent Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, već partner. Islamska zajednica se treba brinuti o vjeri, a Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike o svim onim stvarima gdje Islamska zajednica ne može, gdje nije kvalificirana da radi, nacionalno i državno. Imami trebaju podrzati Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike i uticati na održavanje kontinuiteta Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike.

 

***

 

prof. dr. Šaćir Filandra, predsjednik BZK „Preporod“

EMIR RAMIĆ JE KONGRES BOŠNJAKA UČINIO RELEVANTNIM

Institucionalno organiziranje je i političko artikuliranje bošnjačkog identiteta u Sjedinjenim Američkim Državama, a što je izraženo kroz Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike, događaj je od nesagledive važnosti za Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu. Kongresom je stogodišnja bošnjačka fragmentarna i partikularna prisutnost u Sjevernoj Americi prerasla u jedinstvenu nacionalnu organizaciju, u instituciju koju je utemeljila slobodna volja ljudi vođenih zajedničkim i opštim ciljevima. Opstanak i boljitak vlastitog naroda kroz njegovo predstavljanje i zastupanje na svjetskoj političkoj pozornici  a što je moć, prestiž i ugled učinio od SAD u našem vremenu  cilj je kojeg ova institucija baštini i s manjim ili većim uspjehom ostvaruje. Borba za bošnjačka prava istovremeno je i borba za bosanskohercegovačke interese, što na sretan način objedinjuje građansku i etničku dimenziju političkog bošnjačkog djelovanja u dijaspori. Takvo djelovanje je u uvjetima globalizacije, kada smo svi zahvaljujući infromatičkim sredstvima premošćavanja svijeta postali komšije, i Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike učinilo domaćom, svakodnevnom, aktualnom  bosanskoherecogovačkom činjenicom. On je  postao ravnopravnim sudionikom  bosanskohercegovačke javne, društvene i političke scene. To da je djelovanje Bošnjaka Sjeverne Amerike postalo dio ukupnog bošnjačkog političkog života, da je uticalo i da utiče na donošenje odluka bitnih za Bosnu i Hercegovinu u svjetskim političkim forumima i domaćim institucijama, uveliko treba zahvaliti i gospodinu Emiru Ramiću. On je dinamizirao rad Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i učinio tu instituciju nacionalno i uopće društveno relevatnom. (…) Ubijeđen sam da će tim putem gospodin Ramić i dalje ići. Sa Kongresom ili bez njega. U protivnom, kako sada stvari stoje, svođenje Bošnjaka na vjersku zajednicu te njegove krovne nacionalne institucije na folklorni dodatak godišnjim susretima imama, jeste smjer kretanja koji nije svojstven duhu liberalnih i sekularnih društava slobodnog svijeta. Nadati se, s ove bosanske udaljenosti, da takvim pogrešnim smjerom naše stvari u dalekoj Americi neće ići. 

***

Mr. sc. Fatmir Alispahić, književnik i publicista

SVJETIONIK AKADEMSKOG LIDERSTVA

U bošnjačkoj političkoj povijesti nikada nije postojala institucija u okviru koje je projicirano toliko kvalitetnih, dugo očekivanih, strateških projekata za Bošnjake, kao što je to danas u okviru Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA). Kako je uopće moguće da se jedna takva činjenica ignorira ili nepodaštava, da biva negirana ili prešutkivana, ako nikada niko u Bošnjaka nije institucionalno uspostavio nacionalne strateške pravce, kako je to učinila ova institucija, osnovana prije desetak godina s ciljem brige o Bošnjacima koji su uglavnom kao žrtve genocidnog entičkog čišćenja doselili u Ameriku i Kanadu?! Dejtonska intencija prekida bh. državnih veza sa bh. dijasporom, uvjetovala je da KBSA proširi dijapazon svoga djelovanja i da se počne zanimati i za procese koji bi kroz jačanje bh. državnosti ojačali vezu sa dijasporom. Budući da djeluje u najmoćnijoj državi Svijeta, koja može uticati na bh. realnost, te da su sazrele potrebe za uvezivanjem bošnjačkih historijskih razasutosti u jednu krovnu instituciju - KBSA je zauzeo lidersku poziciju u promišljanju bošnjačke politike. Ta činjenica se može ignorirati, ali tako da šteti samo onome ko neće da vidi i prizna da su Bošnjaci u KBSA konačno dobili instituciju koja nudi jedno savremeno strukturiranje odnosa u nacionalnom organizmu. Ovo što nije prepoznato u Bošnjaka, prepoznato je u Srba, jer su Srbi ispravno pročitali da KBSA odgaja jedno drukčije, nepokorno i postojano političko vrijeme u Bošnjaka. Prije nego što se upoznamo sa neviđenom nervozom u svesrpskim redovima, neka nam bude dozvoljeno da ukažemo na čudan paradoks – da se napadi na KBSA i osobno njegovog lidera prof. Emira Ramića, istovremeno odvijaju iz bošnjačkih rupa i sa svesrpskih položaja. Dakako, ne radi se o koordinaciji, ili o unutarbošnjačkoj izdaji, ali se radi o nevjerovatno tačnoj ilustraciji bošnjačke tupavosti i zagubljenosti. Kako je moguće da neki Bošnjaci ne vide to što svi Srbi vide – da je KBSA postao istinska prijetnja opstanku Republike Srpske, odnosno, da je izrastao u instituciju koju svesrpska politika respektira kao jedini ozbiljan reprezent bošnjačke politike i kao prijetnju velikosrpskim interesima?!

Zadivljuje upornost sa kojom je prof. Ramić insistirao na procesuiranju zločina generala Mekenzija i podsjeća na upornost sa kojom su Vizental i saradnici gonili nacističke zločince. Takva upornost predstavlja arhetipski uzor koji treba biti usvojen od svih Bošnjaka. Dakle, nema mira, pravde i smiraja dokle god se Luis Mekenzi ne nađe pred licem pravde! Ovu odlučnost prof. Ramića prepoznali su velikosrpski lobisti, koji su potom u isti lanac uvezali ostale aktivnosti KBSA, usmjerene protiv ustavne zaostavštine Radovana Karadžića, odredivši tako svoje prve, konkretne, institucionalne, postdejtonske bošnjačke neprijatelje - oličene u KBSA i prof. Emiru Ramiću.

Umjesto da Bošnjaci zbiju redove, da na sve načine podrže KBSA i prof. Ramića, nekoliko Bošnjaka već par mjeseci nastoji ovu instituciju i njenog lidera okarakterizirati u negativnom svjetlu. Negativni naboj briše i sve drugo što je KBSA postigao, a toga je uistinu mnogo.

***

 

 Prof. dr. Ismet Dizdarević

 

VI STE UVJERLJIVI GLASNOGOVORNIK ŽRTAVA GENOCIDA

O  Vašem  konstruktivnom  djelovanju  značajnom za Bosnu i Hercegovinu sam saznavao iz tekstova koje ste pisali ili koje su drugi pisali o bosanskohercegovačkim zbivanjima i ponašanjima važnih sudionika u njima. Sadržaji tekstova su uvjerljivo govorili o Vašem dobrom poznavanju ranijih i sadašnjih zbivanja, o Vašoj odanosti  zemlji  u kojoj ste rođeni i Vašim  osjećanjima za probleme i poteškoće naroda kome pripadate. Sve što ste činili Vi i Vaši saradnici, što sada činite i što ćete, nadamo se, i dalje činiti su značajni doprinosi razumijevanju  onoga što su Bošnjaci i pripadnici drugih naroda koji Bosnu i Hercegovinu smatraju svojom domovinom doživjeli, a doživjeli su  strahote agresije i genocida. Vi ste bili uvjerljivi pisci i glasnogovornici i onoga što  danas žrtve genocida traže:  privođenje pravdi (procesuiranje) svih zločinaca, kako idejnih začetnika i propagatora “opravdanosti“ genocida tako i sadističkih izvršitelja progona, mučenja i ubijanja nevinih.

***

Bedrudin Gušić, novinar i publicista

DIVIO SAM SE NJEGOVOJ ENERGIJI I NESEBIČNOM ANGAŽMANU

Bilo je nekoliko varijanti u opciji kako da započnem ovo mišljenje o radu profesora Emira Ramića za KBSA, odnosno našu dijasporu uopće. Budući da se i sam vidim u nekakvoj srodnoj poziciji kada je u pitanju borba za bolju Bosnu i Hercegovinu, a posebno za istinu o njoj, nekako mi je najprirodnije bilo da slovo o Emiru započnem sa prvom asocijacijom koja mi padne na um kada razmišljam o njemu: da je riječ o još jednom bošnjačkom don Kihotu koji se godinama, neustrašivo, odvažno, hrabro - onako kako to samo Krajišnici rade, principjelno i nadasve intelektualno bori sa vjetrenjačama. Zapravo, njegova upornost kada je u pitanju borba za jedinstvo nas - Bošnjaka te naše odrastanje i predstavljanje, ne samo na sjeverno-američkom kontinentu, nego i drugdje u svijetu, ne može ostaviti nikog dobronamjernog ravnodušnim. Koliko su mi objektivne mogućnosti dozvoljavale, pratio sam rad KBSA i prije nego je profesor Ramić postao primus inter pares u Upravnom odboru te naše asocijacije u Sjevernoj Americi, te uz dužno poštovanje prema njegovom prethodniku s kojim sam, kao i s Ramićem, imao zadovoljstvo uraditi intervju za javnost, imam puno argumenata za tvrdnju da je KBSA tek s Ramićem na čelu postao nekako prodorniji, intelektualniji, medijski eksponiraniji, bliži nama - Bošnjacima koji živimo u SAD i Kanadi, ali bliži i relevantnim institucijama i domicilnim građanima tih zemalja. To nisu samo moji utisci, već i mnogih naših sunarodnika s kojima sam u kontaktu. Divio sam se lično njegovoj energiji, htijenju, svakodnevnom nesebičnom angažmanu za nas - Bošnjake na ovim i drugim prostorima te bio mu zahvalan na tome. Naravno, i do mene su dopirala i drugačija mišljenja o njemu i njegovom radu, kritike koje su bile posljedica nečije negativne energije, ali takve priče i kritike ne govore o gospodinu Ramiću, već o nama, odnosno o onima koji se, ne s kritičkim, već kritizerskim nabojem  bude, dangube i odlaze na počinak. Treba raditi, gospodo! Lahko je pričati priče. Tražiti dlaku u jajetu ili iglu u plastu sijena je jalov posao od kojeg jedinu korist ima naša - šteta. 

***

 

Prof. dr. Sakib Softić

 

BIO SAM PRIJATNO IZNENAĐEN DUBINOM VAŠEG PRISTUPA

Kao građanin Bosne i Hercegovine i kao  njen zastupnik u međunarodnom sporu koji se tiče počinjenog genocida nad našim narodom koji je bio i razlogom Vašeg odlaska iz zavičaja i domovine, osjećam potrebu i dužnost da Vam se zahvalim na Vašem doprinosu na profiliranju i izgradnji naše najjače nacionalne organizacije izvan domovine. Bio sam svjedokom Vašeg ogromnog ličnog angažmana na oblikovanju i realizaciji programskih ciljeva Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Kongres je zauzimao stavove o svakom važnom pitanju unutrašnje i vanjske politike Bosne i Hercegovine i o tome informisao donosioce političkih odluka kao i širi krug ljudi u Bosni i Hercegovini koji na te odluke i na donosioce mogu uticati, na koji način je omogućavao svestraniji uvid i bolje rješenje problema. Ponekad se stvari iz daljine bolje vide. Bolje se razdvoji bitno od nebitnog. U poslovima koje sam obavljao za Bosnu i Hercegovinu kao savjetnik bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i kao agent tužbe bio sam prijatno iznenađen dubinom i serioznošću Vašeg pristupa pitanjima s kojim sam se suočavao i bio pozvan da o njima lično ili zajedno sa drugim odlučujem. Također Vam se zahvaljujem na podršci tužbi koju je Kongres pružio u najodlučnijim momentima za istrajavanje na okončanju spora. Ta podrška bila je i finansijska i intelektualna. Uz izraze zahvalnosti za sve što ste učinili u funkciji predsjednika Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerke želim Vam dobro zdravlje i  uspjeh u obavljanju drugih ličnih i društvenih poslova.               

***

 

Ibrahim Osmanbašić, književnik (Udruženje književnika Sarajevo)

JA VAS SVRSTAVAM U ODABRANE!

Pored intuitivne naklonjenosti ka Vašem predanom i humanom angažmanu na pitanjima od općeg interesa i dobrobiti, svjedoči Vaš rad da ste se zalagali za sistem - a što znači za harmoniju i red, za institucije i programe, za istinu i pravdu. Kroz historijsko iskustvo takvi angažmani su nailazili na snažan otpor od strane onih čija je moralna strana ličnosti duboko u mulju nečasnosti - jer su lične interese stavili iznad općih. Nažalost, naša bosanska i bošnjačka iskustva su puna imena pogaženih i javno iskompromitovanih časnih ljudi - koji su se odvažili da govore istinu i koji nisu bili spremni na sljepoću pri neracionalnim i duboko štetnim aktivnostima - a što je usmjereno ka uskogrudim grupaškim interesima, kroz pasivizaciju aktivnosti od općeg interesa. Bosnjački narod, a i cijela Bosna i Hercegovina, ostala bi bez jednog istaknutog borca za perspektive budućnosti - ako bi se Vi povukli iz javnog djelovanja - potisnuti mračnjačkim hirom i pirom. Ako Vi odustanete - neprijatelji Bošnjaka i Bosne i Hercegovine - slaviće pobjedu - još jednu nečovječnu pobjedu - nad čovjekom, nad Bosnom i Hercegovinom i Bošnjacima. Poštovani gospodine Emire Ramiću - kakva će poruka otići u javnost – Bosni i Hercegovini i Bošnjacima - ako se Vi povučete iz javnog života, gdje ste, smatram, konsolidovali pozitivne trendove u djelovanju i imidža javnih aktivista za opću dobrobit? Pritisku mračnjaštva može odoljeti volja pozitivnih konstruktivaca, ali kroz sistem, racionalizam i humanizam, jer su razlozi duboki a argumenti stameniti, a modaliteti borbe su ispred onih koji su dostojni te borbe - a, ja lično, u te odabrane Vas svrstavam!

                                                                                                                             

***

Dr. Fuad Jakirlić

 

PROF. RAMIĆ JE ZNAO NA VRIJEME UPUTITI ZAHTJEVE

NA MJESTA GDJE SE DONOSE VAŽNE ODLUKE

 

Meni je jako žao što se sve ovo događa čovjeku koji je nesebično radio za opšte inerese Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i dijaspori. Napadi dolaze od onih koji se pozivaju na zakone, a oni upravo najviše krše te iste zakone. Razlozi za ove napade su zbog toga što Bošnjaci još uvijek nisu formirana jedinstvena nacija pa djeluju heterogeno i štetno, kada su u pitanju naši zajednički interesi. To, nažalost, šteti svima nama. Ovih dana ima dosta komentara oko rada Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i Prof. Emira Ramića u našim medijima. Većina ocjenjuje rad gosp. Ramića kao veoma uspješan. Ja mogu reći da je prof. Ramić znao koristiti elektronske medije te na vrijeme uputiti zahtjeve na mjesta gdje se donose važne odluke za Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu. Ja očekujem da će gosp. Ramić nastaviti i dalje raditi za naše opšte dobro. U ime BH koordinacije Kongresa New Yorka, i svoje lično ime, ja se zahvaljujem Prof. Ramiću na dosadašnjem uspješnom vođenju Kongresa i želim puno uspjeha u budućem radu i životu.

***

 

Ekrem Tucaković, rukovodilac Službe za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice

LIDERSKA ULOGA U ORGANIZACIJI DIJASPORE

Nikada nisam imao priliku da neposredno radim i sarađujem, pa čak ni da lično upoznam Emira Ramića. Obzirom na ovu činjenicu upuštam se u rizik da ove riječi budu necjelovite ili jednodimenzionalne, posebno kada se događaji posmatraju s distance, ili ako nema pogleda i iskustva iznutra. No, čini se, da to nije dovoljan razlog da se ne istakne, makar i necjelovita, impresija o Emiru Ramiću, koju sam vremenom formirao, prvenstveno kroz njegov rad u Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, čije sam aktivnosti pratio i nastojao povremeno objavljivati na Rijasetovom web portalu. Dakako, bilo je to vrijeme stasanja i profiliranja Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike u respektabilnu organizaciju Bošnjaka u dijaspori. U tom smislu ne može se poreći činjenica da je Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike postao najprepoznatljivija bosanska i bošnjačka organizacija naše razuđene dijaspore, da se Kongres svojim proaktivnim djelovanjem snažno nametnuo Bošnjacima u našoj sveukupnoj dijaspori, nametnuo se bosanskoj društvenoj i političkoj sceni, ali i javnosti u regionu. Bez sumnje, to nije malo postignuće, jer promocija dijaspore i njeno uvezivanje s maticom - domovinom je dugoročan i osmišljen proces kojeg obično osmišljavaju i projiciraju državne vlade i parlamenti. Nažalost, naša domovina, ne ulazeći u razloge i odgovornost, vrlo malo je, ili skoro ništa, učinila da se dijaspora horizontalno i vertikalno organizira, uveže, promovira i razvija njena patriotska svijest. U tom praznom prostoru, Kongres Bošnjaka je pokušavao, nadomjestiti nedostatak institucionalne brige, umrežiti dijasporu, pokrenuti brojne inicijative prema državi Bosni i Hercegovini, tražeći da domovina uvažava glas, znanje i iskustva dijaspore i aktivno štiti interese svojih građana i na domaćem i na vanjskom planu. Izvođenje u punom kapacitetu Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike na javnu scenu, zadobijanje kredibiliteta u dijaspori i domovini jesu, između ostalog, vrijednosti koje se ne smije zaboraviti ljudima i rukovodstvu Kongresa. 

***

 

Akademik prof. dr. Džemal Najetović, dekan Pravnog fakulteta

SMATRAM TE NAJAKTIVNIJIM ZEMLJAKOM IZVAN BiH

Dragi profesor Ramić, smatram te najaktivnijim zemljakom van BiH i kao poznatom demokrati slobodan sam predložiti da sa ovim komplimentarnim pismom - Povelja o kulturi sjećanja na žrtve genocida u BiH -  upoznaš uvaženog Trudeau Justina, premijera Kanade, velikog i plemenitog čovjeka. Meni se posebno važnim čini to što on druge i drugačije protežira kao i svoje sunarodnike. Tako Kanada kao država postaje poznata po osobenoj demokratiji koja je u njoj razvijena, gdje se spajaju brojne kulture i tradicije radinosti, odgovornosti, mirotvorstva, demokratiji koja ne suprotstavlja ljude bez obzira na imovinski i društveni status, religijski identitet i sl. Smatram da bi iskustva života u jednoj tako naprednoj i uređenoj državi mogla mnogima poslužiti kao pozitivan primjer i doprinijeti boljem razumijevanju i suživotu čovječanstva uopće. Selam iz Sarajeva!

***

 

Dr. sc. Lejla Panjeta

TALENTIRANI VOĐA POSVEĆEN PATRIOTIZMU

Profesor Emir Ramić jedan je od svjedoka bosanskohercegovačke stvarnosti, koja se ogleda u jedinstvenoj, demokratskoj i ekonomski prosperitetnoj državi Bosni i Hercegovini za koju se trenutno na putu ka evropskim integracijama zalaže većina bosanske akademske elite. Iz njegovog djela evidentno je da podržava i nastoji doprinjeti otvorenijem, slobodnom i jednakopravnom bosanskohercegovačkom društvu, a njegovi tekstovi govore o tome da se radi o autoru koji sa lakoćom govori onako kako piše, piše onako kako iskreno misli, misli onako kako osjeća. Ovakva predanost vidljiva je i u njegovim ostalim radovima i projektima u kojima je karakteristična kultura bošnjačkog i bosanskohercegovačkog dijaloga u cilju jačnja države i otvorenog, slobodnog, civilnog  društva u Bosni i Hercegovini u kome će biti zagarantovana osnovna prava i slobode čovjeka, građanina, naroda i državljanina. Emir Ramić je širom dijaspore i u Bosni i Hercegovini poznat po produkciji Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, krovnoj organizaciji američkih i kanadskih Bošnjaka, nezavisnoj od bilo koje političke i druge opcije. Kongres je pod njegovim vođstvom postao značajna organizacija koju su jednako uvažavali i najveći neprijatelji Bosne i Hercegovine i najveći prijatelji. Njegovi saradnici su dobijali samopouzadanje i snagu kroz ovog talentiranog vođu koje im je davao  svojim primjerom i radom. Brižljivo prikupljeni podaci i izvori, načini argumentacije i jednostavno i sažeto izlaganje karakteristike su Ramićevih tekstova. I dalje on nastavlja raditi za bolju budućnost države i društva u Bosni i Hercegovini, a iz ovog djela vidljivo je da je patriotizamu i ljubavi prema domovini posvetio najvažniji dio svog života. Zbog svog bezinteresnog zalaganja i velikog uloženog truda za nadati se je da će u vremenu koje je pred nama ovaj rad biti adekvatno prepoznat i nagrađen.

***

Dr. sc. Ademir Jerković, direktor Arhiva FBiH

VI STE ČASTAN ČOVJEK KOJI NOSI VELIKI TERET

Veoma žalim što podnosite ostavku. Ne znam sve pojedinosti koje su Vas rukovodile da preduzmete takav korak. Ali, sigurno postoje razlozi. Iz Vašeg pisma se vidi da ste častan čovjek, jer  u riječima Vaše ostavke prepoznajem emocije. Toj vrsti ljudi ja sam veoma sklon, jer znam da takvo pismo i takvu odluku neće donijeti neko ko nema obraza.  Znam da nosite veliki teret, ali nemojte se predavati. Mi Bošnjaci vodimo tešku borbu. Mnogi naivno misle da smo "pregurali" najteže. Sada se vodi rovovska borba i svaki čovjek nam je važan. Jer, svijet u kojem živimo (a posebno zapadni) neće ni trepunuti da se oko većeg uloga nagodi na račun Bosne i Hercegovine. U politici sve može. Principi preko noći prestaju to biti, a nešto što upamet ne može stati proglasi se samo u jednom danom neupitnim principom. Zato, molim Vas,  razmislite još jedanput. Teška nas borba očekuje i moramo zbiti redove. Na ovaj način smo izgubili mnogo ljudi. Na kraju, želim Vam čestitati na dosadašnjem radu. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike se pod Vašim vođstvom nametnuo kao nezaobilazan faktor ne samo u dijaspori nego u ukupnom bošnjačkom miljeu.

***

Akademik prof. dr. Ferid Muhić

DO SADA NAJUSPJEŠNIJI PODUHVAT U BOŠNJAČKOJ DIJASPORI

Iako je, prema mojim saznanjima, Vaš rad formalno podrazumijevao realizaciju kroz institucije KBSA, njegov realni efekat daleko prevazilazi i institucionalne i geografske okvire. Iz vrlo dugačke liste Vaših značajnih inicijativa koje su meni poznate – a koja je svakako tek mali dio svega onoga što ste Vi uradili, emotivno me posebno pogodila i istinski inspirirala odlično organizirana borba na otkrivanju krivaca za strašne zločine i genocid nad Bošnjacima u Prijedoru, Kozarcu i području sjevero-zapadne BiH, kao i svestrana zalaganja za rehabilitiaciju nevinih žrtava sa ovih područja. Aktivnosti kojima ste ne samo stavili do znanja najvišim insititucijama SAD i Kanade, istinu o zločinima u BiH, nego i dobili njihove povratne konkretne odgovore i što je posebno važno – njihovu podršku - kao i veliki broj inicijativa za popravljanje položaja Bošnjaka u ovim zemljama, predstavlja vjerovatno do sada najuspješniji poduhvat u tom smislu. Također je neprocjenjiva i Vaša stalna angažiranost na političkom, ekonomskom i kulturnom afirmisanju Bošnjaka u dijaspori. Pregled Vašeg rada i uspjeha Vaših projekata, koliko god bio kratak, nikako ne smije ispustiti iz vida i Vaše inicijative za izmjene i dopune glasačkih prava Bošnjaka iz dijaspore u matičnoj državi BiH, koje su svojom odličnom organizacijom i agilnim provođenjem u konkretnu akciju odigrale krupnu ulogu u pozitivnom profiliranju javnosti u BiH. Nezavisno od bilo čijeg ličnog stava i privatnog mišljenja, bez obzira što, barem do sada, nisam imao priliku da Vas lično upoznam, činjenica da ste Vi obavili ogroman posao na ujedinjenu dijaspore Bošnjaka u Sjevernoj Americi, i da ste dali ogroman doprinos istini o agresiji na BiH i genocidu provedenom nad Bošnjacima, ostaje objektivan pokazatelj istinske i neprocjenjive vrijednosti Vašeg angažmana. Sasvim je jasno da ubuduće KBSA treba i oraganizacijski i programski usaglašavati svoj rad sa situacijom i sa promjenama u sadržajima realizacije prava Bošnjaka, ali jedno je sasvim sigurno: njegovom radu Vi ste postavili institucionalne temelje, odredili vrjednosne i etičke standarde, i naznačili okvire dinamike, energičnosti i efikasnosti u provođenju odluka članstva, kao i volje, odnosno najboljih interesa, svih Bošnjaka.

***

Mirsad Mahmutović, načelnik Ureda za dijasporu Rijaseta Islamske zajednice BiH

VRIJEDAN DOPRINOS U BORBI ZA BOSANSKI JEZIK

Daleko od očiju, a duša bosanska, Emir Ramić je predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Aktivan i vrijedan čovjek. Voli svoju domovinu i radi na njenom promoviranju. Uz svoje redovne poslove vodi školu bosankog jezika u Hamiltonu. On je najbolje shvatio riječi rah. Alije Isakovića koji je davno zapisao: „Naš jezik je naš moral i ne treba osobit trud da bismo objasnili pojam Bosanski jezik. Bosanski  jezik nije nastao ni u okrilju srpskoga ni u okrilju hrvatskoga jezika, nije njihova izvednica, već jedna od objektivnih naporednosti. Bosanski jezik je imao i svoj vlastiti tok do početka XX stoljeća, kada su političke prilike izmijenile njegov javni status...“ (Alija Isaković, Riječnik karakteristične leksike u Bosanskome jeziku, Sarajevo 1992.g.) U Kanadi su Bošnjaci izuzetno aktivni po pitanju čuvanja maternjeg jezika, jer su svjesni da gubljenjem te komponente dolazi do sigurne asimilacije. I kako kaže književnik Isnam Taljić: „Više nije upitan naš odnos prema vjerskim vrijednostima, niti prema državi BiH, upitan je naš odnos prema bosanskome jeziku!“ Stoga ovaj primjer g. Ramića i drugih entuzijasta zaslužuju naše veliko poštovanje i pažnju.

***

Erol Avdović, novinar, New York

RADO SAM PRENOSIO VAŠE STAVOVE ZA DEUTSCHE WELLE

Želim da Vam se zahvalim na zaista, dosad neviđenoj ažurnosti u slanju svih materijala koje ste godinama prosljeđivali. Iako, moram priznati nisam podrobno upućen u razloge Vaše ostavke, žao mi je što odlazite, jer što se tiče mog novinarskog rada, nikad mi nije manjkalo informacija o aktivnostima Kongresa, upravo zahvaljujći Vama. Moram, naravno dodati, da niti ja nisam previše "kopao", jer su me interesovali Vaši stavovi po pojedinim pitanjima, koje sam u nekoliko navrata rado prenio za Deutsche Welle i u mojim novinama, Euro Bazaru, koji se već odavno preselio u povijest. Zato još jednom hvala, uz nadu da ostajete aktivan u BH zajednici u Sjevernoj Americi, te da ćete svoje dosadašnje iskustvo ugraditi u neki novi institucioanalni angažman, ili sasvim osobni - građanski i intelektalni. Podsjetio bih Vas na Volterove riječi: "Progres je tihi revolt intelektualaca"! Uz nadu da dolaze bolja vremena.

 

***

Šemso Agović, Ljubljana

U SVETOJ MISIJI BORBE ZA OPSTANAK BOSNE I BOŠNJAKA

Agresija na Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake (1992-1995.), uprkos razornosti i brutalnosti nije postigla svoj cilj – nestanak Bosne i Hercegovine i Bošnjaka, već naprotiv, otvorila je novu stranicu u njihovoj afirmaciji na geopolitičkoj pozornici Balkana. Za takav preokret potrebni su bili nebrojeni hrabri pojedinci, patriote, nesebični eruditi, koji su i u ratu i u miru vršili svoju svetu ulogu u borbi za opstanak Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Jedan od njih je i prof. Emir Ramić, koji se odvažio uložiti sav svoj ljudski, intelektualni i patriotski kredo za Bosnu i Hercegovinu i bošnjački narod, organizujući Bošnjake Sjeverne Amerike u respektabilnu i efikasnu zajednicu Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike. Svoj rad u Dijaspori i Kongresu profesor Ramić je sublimirao kao svjedočanstvo jednog vremena i Ramićeve uloge u njemu. Njegov rad je još jedna radna pobjeda našeg intelektualca, patriote, erudite, prijatelja i Bošnjaka, profesora Emira Ramića, a istovremeno je i prilog kontinuitetu razvoja bošnjaštva uopšte.

***

 

Dženad Hodžić, urednik na BM radiju

LIDER BRITKE KRITIKE, SVJESTAN SNAGE PERA

Pisati o Emiru Ramiću znači pisati o Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, pisati o dijaspori, o ljudima koji su se ne svojom voljom našli van granica svoje domovine i koji tu istu domovinu ako ne sa većim onda sa istim žarom vole kao i oni koji su ostali ovdje. Borba za istinu ima mnogo oblika a jedan od oblika je baš ovaj, nazvaću ga, "Emirov oblik borbe".  To znači konstantno ukazivanje, pravovremeno reagovanje i za razliku od mnogih drugih organizacija davanje originalnih rješenja za izlaz iz nastale situacije. U turbulentnim vremenima koja su ostala iza nas i ovom koje je još uvjek u toku, Emir Ramić je u svakom momentu znao šta čini i bio je svjestan kolika je snaga "pera". U mnogobrojnim intervjuima koje sam obavio sa njim, Emir kao prvi čovjek Kongresa je dokazao da je istina jača od neistine. Da je dobro jače od zla. Svojim radom i britkom kritikom onoga što je pogubno po državu Bosnu i Hercegovinu i njen historijski i pravni kontinuitet, a ne stavljajući se apriori uvijek i samo na jednu stranu nego na stranu onih koji su u pravu, Emir je dokazao da će "biti Bosne".

 

***

Prof. dr. Senahid Halilović

MISIJA IZGRADNJE KROVNE ORGANIZACIJE U DIJASPORI

Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike je jedinstvena organizacija na ovim prostorima (U.S.A i Kanada), koja zaista okuplja sve Bošnjake, bez obzira na vjersko ili političko opredjeljenje, starosnu dob ili pol. Stekao sam utisak, da je to organizacija koja je spona između ostalih bošnjačkih organizacija, koje rade u cilju osvješćivanja bošnjačkog bića. Doživjela je nagli uspon napornim radom (uz pomoć drugih zajednica ili pojedinaca), sa svojim upravnim odborom, na čijem čelu je bio prof. Emir Ramić. Tada se potpuno dala na raspolaganje Bošnjacima ovog dijela dijaspore, kako bi njima pokazala put  da ostvare svoja prava, njeguju dugotrajnu tradiciju, zaštite svoje interese, kako ovdje tako i u Bosni i Hercegovini. Mislim da je bila dovoljno zrela da postane krovna organizacija i spona svih nevladinih organizacija, političkih partija i drugih, kako bošnjačkih tako i probosanski orjentisanih organizacija u dijaspori, kao i njihova konekcija s Bosnom i Hercegovinom. Rad Kongresa, na čelu Emirom Ramićem,  doživio je veliki uspon.

***

 

Dr. sc. Dženita Pašić, advokat

UPORNI ENTUZIJASTA U BORBI ZA BOSNU I HERCEGOVINU

Prof. Emira Ramića sam "upoznala" preko emaila, prije nekoliko godina kada su na moju adresu stala stizati pisma i dopisi koje je prof. Ramić neumorno pisao. Mislim da je naša "veza" nastala kroz Bošnjačko-Američko savjetodavno vijeće za Bosnu i Hercegovinu sa kojim smo oboje sarađivali. Pisma prof. Ramića, izjave za štampu, pozivi na akciju, uvijek su bili puni energije, emocije, borbe za pravdu i, što je najvažnije, borbe za Bosnu i Hercegovinu. Za prof. Ramića bi se moglo reči da je iskreni entuzijasta. Naročito me je dojmila njegova upornost i borba da se onemogući Darku Trifunoviću odlazak na simpozij u Njemačku jer je isti negirao genocid u Bosni i Hercegovini. Ni prijetnje sudom nisu omele prof. Ramića u njegovoj namjeri. Takvih ljudi je u našoj dijaspori zaista malo i treba im dati svu podršku u njihovom radu. Nadam se da će prof. Ramić i ubuduće nastaviti sa svojim zalaganjima za dobrobit Bosne i Hercegovine i njene dijaspore u Kanadi i Americi. 

 

***

Doc. dr. sc. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana

EMIR RAMIĆ U SJENI KBSA ILI KBSA U SJENI EMIRA RAMIĆA?

Profesor Emir Ramić je svojom pojavom i djelom označio svoje vrijeme i budućim generacijama Bosanaca/Bošnjaka široko trasirao puteve progresa, posebno na planu priznanja i emancipacije Bosne i bošnjaštva. Za šest godina svoga aktivnog rada u Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) mladi prijedorski profesor stvorio je aktivnu respektabilnu bošnjačku organizaciju multinacionalne, multietničke i multikulturalne orjentacije i obezbijedio joj puni kredibilitet u komunikaciji i interakciji na međunarodnom planu, s domovinom - Bosnom i Hercegovinom i bosanskom dijasporom u svijetu. S Emirom na čelu KBSA postaje spremniji za sve izazove, nezavisniji i agresivniji u jasno istaknutim zahtjevima da se agresor na BiH 92-95. decidno odredi i kazni, revidira nepravedan Dejtonski mirovni sporazum, prognani vrate svojim domovima, a žrtve dobiju satisfakciju i obeštete. Emir Ramić je ujedinio bošnjačku organizacionu strukturu začetu u Kanadi u Torontu s ojačalim bošnjačkim enklavama Chicaga, New Yorka, St. Louisa, Jacksonvilla i drugih, uspostavio njeno sjedište u SAD i dao joj internacionalni karakter, danas prepoznatljiv u čitavom svijetu. Time je KBSA postala krovna organizacija sjevernoameričkih Bošnjaka, ali isto tako vodič i zastupnik svih Bošnjaka dijaspore. Svjež dokaz trajne aktivne interakcije KBSA i njegova vizionarskog lidera Emira Ramića je nagrada KBSA, koja mu je dodijeljena 25. decembra 2008. godine na Manifestaciji u Chicagu, povodom 65. godišnjice postojanja RBiH, za bošnjački patriotizam i nemjerljiv doprinos u afirmaciji bošnjaštva. Za Emira se može sigurno reći da je postavio institucionalne temelje, odredio vrijednosti i etničke standarde, naznačio okvire dinamike, energičnosti i efikasnosti u provođenju volje i interesa članstva, okupljenog oko KBSA. Emirova idejna podloga za budući nacionalni koncept (kreirana maja 2004), ostaje sačuvana kao vrijedna okosnica buduće nacionalne platforme Bošnjaka. Svojom energičnom neustrašivom odlučnošću Emir je usporio i zaustavio promociju i rekonvalenscenciju četničkog pokreta Darka Trifunovića na račun bošnjačke žrtve, demaskirao srpski četnički pokret Kanade i informativnim pojašnjenjem bh realnosti preusmjerio naklonjenost kanadskih vlasti četničkoj kamufliranoj bratiji; Rezolucijom o genocidu u Srebrenici ojačao impulsivnu energiju pokreta srebreničkih majki da istraju u svojim pravednim nastojanjima; bosanskom jeziku u Americi, Kanadi i svijetu obezbijedio priznanje, verifikaciju i status; raskrinkao silovatelja bošnjačkih djevojaka i majki - kanadskog generala Mekenzija, te osujetio brojne destruktivne pokušaje protiv bošnjačkih instituta, instanci, organizatora i nosioca akcije. Saopštenja KBSA pisana Emirovim stilom, snagom i logikom u vezi promjene bosanskog Ustava, reforme b-h policije, te Deklaracija povodom presude Međunarodnog suda u Hagu (februara 2007.) imale su snažan odjek, efekat i nesumnjiv domet. Moja je želja ovim tekstom zahvaliti KBSA na strateškoj mudrosti, g. Ramiću na nesebičnom doprinosu, a BIH i njenom narodu još jednom predstaviti koliko dobra može učiniti jedna dobra duša, a koliko zla jedna loša.

***

 

Dr. sc. Rizvan Halilović, Udruženje demokratskih pravnika BiH

DOKTOR RAMIĆ ZASLUŽUJE PODRŠKU AMERIKE I KANADE

Poštovani prijatelji u Institutu za istraživanje zločina genocida i svih drugih zločina i zločinačkih poduhvata, mi iz Udruženja demokratskih pravnika Bosne i Hercegovine, a vjerujem da govorimo u ime svih slobodoumnih ljudi u Bosni i Hercegovin, svesrdno podržavamo akademika prof. dr. Emira Ramića i njegov tim. To su ljudi koji neprekidno tragaju i bore se za istinu i pravdu u ime žrtava genocida i svih drugih zločina. Nažalost i nakon brojnih zločina i brojnih presuda međunarodnog suda pravde i Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, sljedbenici nacističkih tvorevina Pavelića i Nedića u Hrvatskoj i Srbiji i dalje nastoje negirati sve zločine koje su počinili. Ono što čine direktor Ramić i članovi Instituta za istraživanje gencida u Kanadi, je nemjerljivo i vrijedi svakog pomena i zaslužuje podršku institucija prijateljskih država Kanade i SAD. Mi očekujemo da akademik Ramić bude na svaki način podržan od američke intelektualne i slobodarske javnosti i državnih institucija Amerike i Kanade. Napadi na Ramića od strane ustaša i četnika koji slijede Pavelića i Nedića u zločinima moraju biti osuđeni i od onih nad kojima su Pavelić i Nedić počinili Holokaust u Drugom svjetskom ratu. To su kvislinške tvorevine koje su se takmičile koja će više Jevreja uništiti u logorima Jajinci, Banica, Sajmište, Jasenovac i dr. Bošnjaci su nebrojeno puta stali u zaštitu svojih komšija u svim situacijama i to naši susjedi dobro znaju, ali nikada nisu smogli snage da se okrenu civilizacijskim i univerzalnim ljudskim vrijednostima, kojima cijeli svijet teži nakon osnivanja UN i drugih međunarodnih organizacija, koje se bore protiv Holokausta i genocida u svijetu. Još jednom poručujemo našim prijateljima u Institutu na čelu sa akademikom Ramićem da nastave svoju plemenitu misiju, pozivajući sve sudske i druge organe u SAD i Kanadi da pruže zaštitu naših prijatelja u Institutu. Srdačni pozdravi i podrška svim borcima za univerzalna ljudska prava i slobode, a naročito onim organizacijama koje se bore za istraživenje Holokasuta i genocida, kao bi dali svoj nemjerljiv doprinos globalnom miru i sigurnosti svih ljudi u svijetu.

***

 

Ševko Kadrić, direktor „Hamleta“ – bh. izdavačke kuće iz Skandinavije

PREGALAC, ENTUZIJASTA, MORALAN I ZNALAČKI ČOVJEK

Sa velikim interesovanjem sam pratio pojavu Emira Ramića, na političkoj sceni Sjeverne Amerike koja je imala značajnog uticaja na svebošnjačka dešavanja u dijelu koji figurira pod imenom „bh. dijaspora“. (...) Emir Ramić naprosto nije bio dio te priče te je njegov izbor za Predsjednika KBSA u Čikagu 28. maja 2006. godine bio tim čudniji. U periodu koji je slijedio, Emir Ramić je vispreno, istrajno i znalački stvarao osnovu da se svi ovi ciljevi i realizuju u realnom životu. U skorašnjem izvještaju ove organizacije predočena je cijela niska sjajnih rezultata i učinaka organizacije na čijem je čelu ovaj pregalac, entuzijasta, moralan i znalački čovjek bio. Nažalost, Emirovi rušitelji nisu imali silu argumenata, imali su ono što jedino i imaju argument sile. Problem je da je sa svakim danom sve manje Emira, koji hoće, znaju i umiju da vide svjetlo na kraju tunela u mraku besvjesti i beščašća.

 

                                                                   ***

Damir A. Saračević (Linc, Austrija)

DJELO EMIRA RAMIĆA JE INSPIRACIJA ZA NAŠU DIJASPORU

Ono što moram odmah na početku naglasiti je da prof. Emira Ramića ne poznajem osobno, već da se moje mišljenje o njemu gradilo na osnovu onoga što je dolazilo do mene od njegovih aktivnosti u Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike. Na osnovu toga mogu više napisati o takvoj vrsti ljudi općenito, nego o prof. Ramiću osobno.  Ako uzmemo u obzir da se nakon uspješnog suprostavljanja probosanskih snaga pokušaju uništenja bosanske multikulturalne države početkom 90-tih godina ipak još uvijek nije došlo do dugoročnog rješenja bosanskog (istočnog) pitanja, kao ni do nesmetane funkcionalnosti bosanskohercegovačkih državnih organa, onda se može zaključiti da je svaki oblik organiziranja pojedinaca ili institucija u cilju učvršćivanja državnosti Bosne i Hercegovine i osiguranja temeljnjih ljudskih prava svih građana na njenoj teritoriji od velikog značaja za sve one čija je sudbina vezana za tu zemlju. Jedan od tih svjesnih pojedinaca, koji se zalagao i zalaže za dobrobit Bosne i Hercegovine u Sjevernoj Americi, kao i za izgradnju svijesti o genocidu nad Bošnjacima, je zasigurno prof. Emir Ramić.  Nadam se da će njegov primjer, pogotovo nama koji živimo izvan granica svoje domovine, pomoći spoznati i preuzeti svoju ulogu u bici za opstojnost nas samih kroz Bosnu i Hercegovinu, jer preživjeti rat ne znači i ostati živ. 

 

***

Selena Seferović, direktorica Bosanske biblioteke Chicago

 

KRUNA NJEGOVOG RADA JE

REZOLUCIJA O SREBRENICI U AMERIČKOM KONGRESU

 

Gospodina Emira Ramića, doskorašnjeg predsjednika Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike poznajem već nekoliko godina, i za to vrijeme smo ostvarili veoma plodnu i značajnu saradnju na polju jezika, književnosti i kulture uopšte. Kad je riječ o njegovom doprinosu našoj bosanskohercegovačkoj zajednici u Americi i Kanadi, izdvojila bih nekoliko, po meni, najvažnijih uspjeha. Boreći se za zvanično priznavanje bosanskog jezika kod kanadskih vlasti, Emir Ramić je to isto uspio da uradi, a kao direktor Škole bosanskog jezika, intenzivno ga i danas predaje našem mladom naraštaju u Kanadi, na čemu mu je zajednica veoma zahvalna. Što se tiče knjiga i promocija, gospodin Ramić je uvijek podržavao rad naše  Bosanske biblioteke Cikago, i rado se odazivao, da bar preko pisma pozdravi naš rad i skupove ljubitelja dobrih knjiga, pa je tako povodom Genocida u Prijedoru, kada smo imali prezentaciju Udurženja Prijedorčana iz St.Luisa, napisao i kao Prijedorčanin pozdravni govor koji je primljen sa odobravanjem. Možda kao kruna njegovog rada jeste borba da se izglasa Rezolucija o Srebrenici u američkom Kongresu, kada sam inspirisana i njegovim trudom i lobiranjem, napisala pisma našim senatorima iz Ilinoisa Ricardu Durbinu i Baraku Obami,  moleći ih da na bazi činjenica o genocidu u Srebrenici i cijeloj Bosni i Hercegovini,  podrže Rezolucije, što su oni i učinili, a potom m obojica odvojeno jedan od drugog napisali  povratno pismo, što sam i objavila u mojoj knjizi “Bosanska biblioteka Cikago - Govor zavičaja”. Gospodin Ramić je uradio još puno toga za dobrobit naše izbjegličke bosanskohercegovačke zajednice u Sjevernoj Americi, ali sam se ja u ovom kratkom osvrtu fokusirala na našu ličnu saradnju, i vjerujem da će svjedočenja i drugih ljudi na ovu temu doprinijeti da se sastavi mozaik ličnosti i djela koji se zove Emir Ramić.

 

***

 

Meliha Pihura

BOSANCI NA BOSANSKI NAČIN 

 

Iz cijelog ovog etno-socijalnog i političko-kulturološkog zemljotresa, iz prašine nihilizma uzdigla se bosanskohercegovačka narodna organizacija: Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike. Od 1996. KBSA je institucionalno i organizovano branio interese Bosne i Hercegovine kao države, te Bošnjaka u domovini i dijaspori. Dosljednost i djelatnost pojedinaca i organizacije okupljenih oko ideje KBSA nije samo omogućila organizaciji da živi 13 godina, već je i proširila i poboljšala kvalitet svog rada, postigavši jako dobre rezultate u SAD i Kanadi, unatoč malom budžetu i nezrelosti same organizacije. A za to, zacijelo, dio zasluga pripada i Emiru Ramiću, jednom od najaktivnijih članova KBSA. U mnoštvu ovih, po meni vrijednih Bošnjaka, koji su svojim dobrovoljnim neplaćenim radom oplemenili svoje zajednice i aktivno unaprjeđuju status bošnjačko-američke i bosansko-američke etničke skupine, izdvaja se g. Ramić. Svojim volonterskim djelovanjem je poboljšao efikasnot KBSA, jer se prihvatio najgore i najteže zadaće: čelnika KBSA u trenutku kada je prijetilo da organizacija zamre i prestane sa djelovanjem. On je dao sve od sebe do krajnjih granica. Gospodin Ramić, kao osnivač KBSA, uradio  je puno toga dobrovoljno i savjesno u korist djece onih ljudi koji su poginuli braneći bosanskohercegovačku državnost i pravo Bošnjaka da postoje i napreduju, kako u novom domu, tako i u domovini. A kako KBSA radi vrlo vrijedno da bi se očuvala baština onih koji su ostali u B&H da bi se B&H izgradila, da bi se emigrantima dala priliku za povratak nakon bijega od genocida, taj doprinos se ne smije negirati niti omalovažavati. Pitanje koje se neizbježno postavlja pred svakim novim kritičarem bilo kog bosanskohercegovačkog prvaka jeste: Da li je on zaista dao sve od sebe? Da li je on bio dovoljno dobar? Da li se ponio pravilno u skladu sa situacijom? Da li je trebao postupiti drugačije? Objektivan posmatrač će znati dati pravi odgovor, a subjektivan će ostati sluga pracijalnih interesa koji su itekako naštetili Bosni u prošlosti. Zbog toga poštujte trud i doprinos koji je dar svakog strpljivog, ponekad sporovozećeg, ali zasigurno valjanog dobrovoljca okupljenog bilo gdje u SAD i Kanadi pod okriljem KBSA, te prve funkcionalne bošnjačke institucije na sjevernoameričkom kontinentu od početka prve masovne bosanskohercegovačke emigracije u SAD i Kanadu devedesetih godina. Bez KBSA ne bi ostalo ni traga o postojanju bosansko-američke populacije. Jer danas nema ni traga o bilo kakvoj bosanskohercegovačko-američkoj organizaciji - sa malim izuzetkom Čikaga - i Bošnjacima iz velikog vala od 1880. te njihovom doprinosu u SAD. Zdravlje i nade, krv i suze ovih bosanskohercegovačkih emigranta, Bošnjaka i ostalih, su ugrađeni u američki san, ali o njima danas jedva da ima pomena u historiografiji SAD. Zato su nam potrebni Ramić i KBSA, i zato moramo biti Bosanci na bosanski način.

***

 

Professor Francis A. Boyle

Dear professor Emir Ramic, 

I want to extend my sincere appreciation to Emir Ramic Director of the Institute for the Research of Genocide in Hamilton, Canada and to Smail Cekic and Rasim Muratovic, Director of the Institute for the Research of Crimes against Humanity and International Law at Sarajevo University in Bosnia and Herzegovina for sponsoring the publication of my forthcoming book that will be entitled: “Stopping Serb Genocide against the Bosnians!” This second volume  will pick up  where  my first book  “The Bosnian People Charge Genocide!” (Aletheia Press: 1996 )  left off in early 1994 and will  continue that story   until today. It my hope and intention that this new book will provide all Bosnians with historical background,  analyses and recommendations that will be useful for them in planning their future and the future  of Bosnia and Herzegovina.

 

 

***

Fuad Džidić, savjetnik u Ambasadi BiH, Ottawa

 

-          Poštovani gospodine Ramić, Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, i Vama lično, upućujem svoje iskrene čestitke u povodu priznavanja bosankog jezika u Canadi kao jednog od službenih “World Heritage” jezika. Priznavanje bosanskog jezika sigurno je jedan od najznačajnijih datuma u dosadašnjem radu KBSA. U ime Ambasade BiH, kao i u svoje lično ime, još jednaput čestitam Vam na ovom priznanju. 

***

Prof. dr. Enes Ljevaković

-          Žao mi je što ste podnijeli ostavku na mjesto predsjednika Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Mislim da ste uložili mnogo truda na razvoju i unapređenju rada ove institucije i da ste trebali nastaviti davati Vaš doprinos. Vi svakako najbolje poznajete Vaše prilike i okolnosti. Neka Vas Uzvišeni nagradi za dosadašnji rad i trud i neka Vam pomogne u Vašem budućem radu. I najmanji uloženi trud za dobrobit naše dijaspore zavrijeđuje našu pažnju i zahvalnost, a kamoli kada je riječ o velikom trudu i naporu kakav je bio Vaš.

 

 

***

dr. Izet Terzić

-          Iako se nisam često javljao redovno sam pratio što si pisao. Tvoja reagovanja i zapažanja su bila od izuzetne važnosti za naš narod, državu i vjeru. Znam da si na tom putu nailazio na nerazumijevanje, ali budi u dubini svoje duše sretan jer si činio prave stvari. Ukoliko se ne oda pravo i potpuno priznanje od ljudi na ovome svijetu ne zaboravi da ima Onaj koji sve vidi sve zna, a Njegova je nagrada, na koncu, i najbitnija. Neka te Allah dž.š. nagradi i ne posustaj u svom daljem plemenitom radu.

***

Ramiz Salkić, podpredsjednik entiteta Republika srpska

-          Poštovani profsore Ramić, Hvala ti za sve što činiš za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Kao i sve tvoje inicijative vjerujem da će i ova biti uspješna i da ce naši građani u Kanadi ali i građani Kanade imati bolje uslove za povezivanje kada se Ambasada prijateljske Kanade otvori u našoj Domovini. Za svoj rad i inicijative uvjek ćeš imati podršku prijatelja. Sa svoje strane ću podržati inicijativu u svakoj prilici koja se ukaže. Primi iskrene pozdrave iz sunčane šeher Banja Luke.

***

Prof. dr. Džemaludin Latić

-          Pratio sam Vaš rad u Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, podržavao Vas, a danas Vam mogu reći samo da Vam čestitam na patriotizmu.

***

Dr. sc. Nedim Makarević. ambasador

 

-          Profesor Emir Ramić je jedan lijep i svijetao primjer kako se jedan Bošnjak treba aktivirati za interese svoje zemlje i građana u dijaspori. Ovakav vid rada je posebno važan kada vidimo da matica, nežalost, evo po već ko zna koji put zaboravlja na nas u dijaspori. Situacija bi se nesumnjivo kud i kamo popravila kada bi imali više patriotiskih aktivista kakav je uvaženi profesor. 

***

Stjepan Kljuić, član ratnog Predsjedništva RBiH

-          Godinama sam radio na povezivanju naše dijaspore pa su mi problemi sa kojima ste se razočarali bili i ostali veoma bliski. Iskreno me je ražalostilo to što ste podnijeli ostavku, ali sa ljudske strane ja Vas potpuno razumijem. Stoga Vam sa zadovoljstvom i poštovanjem pišem ovo nekoliko redova. Srdačan pozdrav.

***

Akademik prof. dr. Ejup Ganić

-          Emire, hvala na istrajnom angazovanju u očuvanju nase države i istine o njenoj novijoj istoriji.

***

Prof. dr. Smail Čekić

-          Moram ti priznati da sam tužan - zbog toga u ovom trenutku nisam u stanju da bilo šta drugo napišem. Neka te Allah nagradi za sve što si učinio (i činiš) za Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu

***

Prof. dr. Lamija Tanović

-          Vas sigurno pokriva dugi period aktivnosti u bh dijaspori. Naravno, ja sam pročitala više Vaših članaka i hvala vam na borbi za bolju Bosnu i Hercegovinu.

***

Remza Lagarija, Edmonton, Kanada

-          Veliko Hvala profesoru Emiru Ramiću, kao i cjelokupnom njegovom timu za nesebične i ogromne napore koje ulaže u u cilj otkrivanja ISTINE o GENOCIDU nad BOŠNJACIMA u R Bosni i Hercegovini.

 

 

 

Vijesti: